Ukyana
(
Ukyana ne'?me
:
Укра?на
; Oje'e:
Ukraina
) ha'e pete?
teta hekosasova
ojejuhuva
Europa
ivore kuarahyres?yguape. Ojejokuai pete?
tavakuaireta
ramo onesambyhyva
mburuvichavy rapere
. Ijyvy apekue onemohenda teta heko pete?va rupive orekova 24
oblast
(tetavore), pete?
Tavakuaireta Hekosasova Kirimea
ha mokoi tava heko ambueva:
Kiev
ha
Sebastopol
.
[nota 1]
Ukyana ijyvy apekue niko 603 628
km²
ha oiko ipype 41 732 779 tapicha. Tava
Kiev
hina itavusu ha pe tava orekoveva tapichakuera ipype. Ine'? tee niko
Ukyana ne'?
ha
jeroviapy
hetaveva niko
jerovia
ortodoxo
.
Ukyana marandeko onepyr? amo ary 882 jave onemohendavo pe
Rus Kiev pegua
. Rus Kiev peguape oiko yvypora aty opaichagua ijypykue
elavo kuarahyres?yguakuerava
, tuichaitepe umi
Rutenia
pegua, ha upeicha oiko Ukyanagui umi tapicha rekoha apyte. Upe aja oiko Rus Kiev peguagui pe teta mbareteveva
Europape
,
[4]
siendo
Kiev
la ciudad mas grande ha oikohape hetave tapicha. Sa'iminte jaikuaa Rus Kiev pegua rehegua
Mongolia ondyryhague hese
1256 jave, upeicha onehundipaite ko teta.
Onembyaipa rire ko Rus Kiev pegua, pete? umi
mburuvichavete ra'y rekuai
imba'ekueva, pe Tekuai Galisia-Volinia, onemoambue ha oiko chugui Taveta Rutenia tera Rus-kuera Reta ha omboguata Rus Kiev pegua sambyhykue. Ary 1349 jave, Taveta Rutenia ojoaju
Lituana
rehe ha upeicha onepyr? pe Dukado Guasu Lituana. Opa rire pe Rus Kiev pegua sambyhykue, Rutenia yvy apekue (Ukyana hina ko'aga) oike
Tavakuaireta Hetakoivape
1569 jave; upe rire oiko jekupytyha ha upegui onepyr? pe Dukado Guasu Rutenia, hakatu umi
kosako
oipota hetara, upeicha onepyr? teta hekosasova pyahu ary 1648 jave hera
Hetmanato kosako
tera Ukyana kosako, oiko rire nepu'a guasu tetaygua apytepe.
Ohasami ara pukukue pe Hetmanato imba'eheta, onepyr? onemboja'o mbeguehape ha ijapaite ijyvy apekue pe Tavakuaireta Hetakoivare ha
Sarato Rrusia peguare
(ary 1721 guive ojehero
Rrusia mburuvi
), ary 1772 meve oikovo pe Hetmanato oguepaite. Ukyana oikovo Rrusia mburuvi poguype, onemboyke vai Ukyana retayguakuera ha inarandupy, oneha'amba ombogue hag?ua
Rutenia ne'?
(Ukyana ne'? ymaguare), upeicha onembotove ine'?porahaipyre, imba'epu pora ha tupao nembo'e Ukyana ne'?me.
Upeicha avei Rrusia mburuvi ombova Ukyana retayguakuera yvy mombyryitepe, upeicha onepyr? umi tekoha ojeherova
Ukyana Hovy?
,
Ukyana H?ngy
tera
Ukyana Sa'yju
. Ho'a rire
Rrusia mburuvi
, oikovo pe
Jasykoi Nepu'a
1917 jave, onepyr?
Ukyana norairo isasora
, upe norairogui onepyr? pe
Ukyana Tekoha Reta
, pe
Kuarahyreike Ukyana Tekoha Reta
, pe
Hetmanato Mokoiha
ha pe
Tavakuaireta Jolodnoyarsk
. Norairo pukukue aja, Kuarahyreike Ukyana ojoajupa Ukyana rehe 1919 jave, kova niko oheka oisambyhy opa umi yvyre oikohape hetave umi ijypykueva Ukyanagua: Ukyana yvy apekue javegua,
Kuban
ha yvy guasu
Vielorrusia
pegua ha
Rrusia
pegua. Opa rire pe norairo, ogue Ukyana Tekoha Reta ha ijyvy apekue onemboja'o
Polonare
ha
Joaty Sovietikore
, kova ome'? yvy voremi ojejapo hag?ua pe
Teta Sovietiko Ukyana
1921 jave. Amo ary 1922 jave, Teta Sovietiko Ukyana oime umi tavakuaireta omboypyva
Joaty Sovietiko
apytepe.
Joaty Sovietiko poguype (1922-1991), Ukyana retaygua ohasa'asyiteve oikogui Rrusia mburuvi poguype, heta onehundi nembyahyi vaire 1933 jave (
Holodomor
), upe aja omano 4 sua amo 12 sua Ukyana retaygua ha oneha'amba oguepa hag?ua Ukyana ne'?, upevare ko'aga o? heta one'?kuaava
Rrusiane'?
Ukyana retame. Oiko Ukyanagui teta hekosasova ara 24 jasypoapy 1991 jave, oiko rire pe
golpe de Estado
omboja'opa Joaty Sovietiko upe aryitepe. Upe guive, ko teta onemoambue oiko hag?ua chugui teta
komunismo'?re
, ohekava
jekopytyjoja
. Ko tembiapo omokangy teta mba'eheta arykuera 1990 pukukue.
[5]
Onepyr?vo saro'y 21ha, Ukyana onemombarete jey ha onemopora.
Ary 2013 jave, tendota
Viktor Yanukovich
onemomombyry
Europa Joajugui
ha ijave
Rrusia
rehe, upeva hetaite Ukyana retaygua onepu'a ombohovai hag?ua imburuvichare (
Euromaidan
), upeicha Viktor Yanukovich okany Rrusiape. Upe rire, Rrusia
onemomba'e Kirimeare
(pete? Ukyana retavore) ha vore kuarahyres?ygua ambueva Ukyana retame.
[6]
Umi Ukyana retaygua ojepe'aseva hetagui ha ojoajuseva Rrusiare he'i hekosasoha, upeicha onepyr?
Donbas norairo
6 jasyrundy 2014 jave.
- ↑
1,0
1,1
1,2
CIA. ≪
Ucrania - Geografia - Libro Mundial de Hechos
≫. Ojehechakuri arape: 28 de enero de 2017.
- ↑
2,0
2,1
2,2
2,3
≪
World Economic Outlook Database, April 2019
≫
(en en)
.
Fondo Monetario Internacional
. Ojehechakuri arape: 21 de mayo de 2019.
- ↑
PNUD (2019). hdr.undp.org (ed.): ≪
Informe sobre Desarrollo Humano 2019
≫
(en ingles)
(pdf). Ojehechakuri arape: 22 de diciembre de 2019.
- ↑
CIA
(2009). ≪
The World Factbook - UkraineArchive copy
≫
(en ingles)
.
The World Factbook
. Archivado desde el
original
, el 2016-07-092016-07-09. Ojehechakuri arape: 24 de septiembre de 20092022-02-27.
- ↑
Banco Nacional de Ucrania (2009). ≪
Macroeconomic indicators
≫
(en ingles)
.
Bnk.gov.ua
. Archivado desde el
original
, el 21 de octubre de 2007. Ojehechakuri arape: 24 de septiembre de 2009.
- ↑
≪
Entrevista a Oleksandr Turchinov
≫. Archivado desde el
original
, el 2022-02-27. Ojehechakuri arape: 2022-02-27.
- ↑
Jasyapy 2014 guive Kirimea ha Sebastopol oiko Rrusia retavore ramo, hakatu tetanguera ambueva he'i umiva ndaha'eiha Rrusia mba'e. Ehechami
Rrusia onemomba'eroguare Kirimea ha Sebastopol rehe
.