한국   대만   중국   일본 
Ukyana - Vikipeta Eho kuatia retepype

Ukyana

Vikipetamegua
Ukyana
Укра?на


Poyvi

Ha'era'i
Teta ne'? aka: Слава Укра?н?! Героям Слава!
Slava Ukrayini! Heroyam Slava!
( Ukyana ne'?me : ≪Tonemomba'eguasu Ukyana, tonemomba'eguasu umi hekokatuvape!≫)
Teta Momorahei: Ще не вмерла Укра?нa
Shche ne vmerla Ukrayina
( Ukyana ne'?me : ≪Ne'?ra omano Ukyana≫)
Tavusu
(ha tava tuichaveva)
Kiev
Ne'?nguera Ukyanane'?
Tetaygua rera Ukyanaygua
Tekuai reko Tavakuaireta semipresidencialista
 • Tendota Volodimir Zelenski
 •  Sambyhyhara Tenondegua Denys Shmyhal
Teta Amandaje Rada Suprema
Marandeko:
? Rrus Kievgua
? Taveta Rrutena
? Hetmanato
? Ukyana
? Ukyana Occ.
? Ojoajuvo
? Saso
? Lei guasu

882
1199
1648
1917
1918
1919
1991
1996
Yvy apekue Nemo?ha 39.º
 • Opaite 603 700 [1] Kirimea ?re 576.628. Kirimea, Ndonetsk ha Lugansk ?re 523.444. km²
 • Y (%) 7
Tembe'y 5 618 km [1]
Y rembe'y 2 782 km [1]
Yvyty yvateveva Hoverla
Ava hetakue Nemo?ha 41.º
 • Hetakue 36 744 636 ( Kirimea'?re )  hab. (2023)
 • Typy'? 71 hab./km² *
PIB ( PPA ) Nemo?ha 47.º
 • Opaite (2018) Crecimiento 390 336 sua dolar [2]
 • Per capita Crecimiento 9 283 dolar [2]
PIB (nominal) Nemo?ha 55.º
 • Opaite (2018) Crecimiento 124 603 sua dolar [2]
 • Per capita Crecimiento 2 963 dolar [2]
IDH (2020) Crecimiento 0,779 [3] ( 74.º ) ?  Ipora
Viru Grivna (?, UAH )
Ara EET (UTC +2)
 • Arahakupe EEST (UTC +3)
ISO Jehero 804 / UKR / UA
Teta renda tee Nandutime .ua , .укр
Teta pumbyry papapy +380
Teta puhoe papapy EMA-EOZ / URA-UZZ
Teta avio papapy UR
Mba'yrumyi papapy tee UA
COI Jehero UKR
Opaite Teta Yvygui
[ editar datos en Wikidata ]

Ukyana ( Ukyana ne'?me : Укра?на ; Oje'e: Ukraina ) ha'e pete? teta hekosasova ojejuhuva Europa ivore kuarahyres?yguape. Ojejokuai pete? tavakuaireta ramo onesambyhyva mburuvichavy rapere . Ijyvy apekue onemohenda teta heko pete?va rupive orekova 24 oblast (tetavore), pete? Tavakuaireta Hekosasova Kirimea ha mokoi tava heko ambueva: Kiev ha Sebastopol . [nota 1] Ukyana ijyvy apekue niko 603 628 km² ha oiko ipype 41 732 779 tapicha. Tava Kiev hina itavusu ha pe tava orekoveva tapichakuera ipype. Ine'? tee niko Ukyana ne'? ha jeroviapy hetaveva niko jerovia ortodoxo .

Ukyana marandeko onepyr? amo ary 882 jave onemohendavo pe Rus Kiev pegua . Rus Kiev peguape oiko yvypora aty opaichagua ijypykue elavo kuarahyres?yguakuerava , tuichaitepe umi Rutenia pegua, ha upeicha oiko Ukyanagui umi tapicha rekoha apyte. Upe aja oiko Rus Kiev peguagui pe teta mbareteveva Europape , [4] siendo Kiev la ciudad mas grande ha oikohape hetave tapicha. Sa'iminte jaikuaa Rus Kiev pegua rehegua Mongolia ondyryhague hese 1256 jave, upeicha onehundipaite ko teta.

Onembyaipa rire ko Rus Kiev pegua, pete? umi mburuvichavete ra'y rekuai imba'ekueva, pe Tekuai Galisia-Volinia, onemoambue ha oiko chugui Taveta Rutenia tera Rus-kuera Reta ha omboguata Rus Kiev pegua sambyhykue. Ary 1349 jave, Taveta Rutenia ojoaju Lituana rehe ha upeicha onepyr? pe Dukado Guasu Lituana. Opa rire pe Rus Kiev pegua sambyhykue, Rutenia yvy apekue (Ukyana hina ko'aga) oike Tavakuaireta Hetakoivape 1569 jave; upe rire oiko jekupytyha ha upegui onepyr? pe Dukado Guasu Rutenia, hakatu umi kosako oipota hetara, upeicha onepyr? teta hekosasova pyahu ary 1648 jave hera Hetmanato kosako tera Ukyana kosako, oiko rire nepu'a guasu tetaygua apytepe.

Ohasami ara pukukue pe Hetmanato imba'eheta, onepyr? onemboja'o mbeguehape ha ijapaite ijyvy apekue pe Tavakuaireta Hetakoivare ha Sarato Rrusia peguare (ary 1721 guive ojehero Rrusia mburuvi ), ary 1772 meve oikovo pe Hetmanato oguepaite. Ukyana oikovo Rrusia mburuvi poguype, onemboyke vai Ukyana retayguakuera ha inarandupy, oneha'amba ombogue hag?ua Rutenia ne'? (Ukyana ne'? ymaguare), upeicha onembotove ine'?porahaipyre, imba'epu pora ha tupao nembo'e Ukyana ne'?me.

Upeicha avei Rrusia mburuvi ombova Ukyana retayguakuera yvy mombyryitepe, upeicha onepyr? umi tekoha ojeherova Ukyana Hovy? , Ukyana H?ngy tera Ukyana Sa'yju . Ho'a rire Rrusia mburuvi , oikovo pe Jasykoi Nepu'a 1917 jave, onepyr? Ukyana norairo isasora , upe norairogui onepyr? pe Ukyana Tekoha Reta , pe Kuarahyreike Ukyana Tekoha Reta , pe Hetmanato Mokoiha ha pe Tavakuaireta Jolodnoyarsk . Norairo pukukue aja, Kuarahyreike Ukyana ojoajupa Ukyana rehe 1919 jave, kova niko oheka oisambyhy opa umi yvyre oikohape hetave umi ijypykueva Ukyanagua: Ukyana yvy apekue javegua, Kuban ha yvy guasu Vielorrusia pegua ha Rrusia pegua. Opa rire pe norairo, ogue Ukyana Tekoha Reta ha ijyvy apekue onemboja'o Polonare ha Joaty Sovietikore , kova ome'? yvy voremi ojejapo hag?ua pe Teta Sovietiko Ukyana 1921 jave. Amo ary 1922 jave, Teta Sovietiko Ukyana oime umi tavakuaireta omboypyva Joaty Sovietiko apytepe.

Joaty Sovietiko poguype (1922-1991), Ukyana retaygua ohasa'asyiteve oikogui Rrusia mburuvi poguype, heta onehundi nembyahyi vaire 1933 jave ( Holodomor ), upe aja omano 4 sua amo 12 sua Ukyana retaygua ha oneha'amba oguepa hag?ua Ukyana ne'?, upevare ko'aga o? heta one'?kuaava Rrusiane'? Ukyana retame. Oiko Ukyanagui teta hekosasova ara 24 jasypoapy 1991 jave, oiko rire pe golpe de Estado omboja'opa Joaty Sovietiko upe aryitepe. Upe guive, ko teta onemoambue oiko hag?ua chugui teta komunismo'?re , ohekava jekopytyjoja . Ko tembiapo omokangy teta mba'eheta arykuera 1990 pukukue. [5] Onepyr?vo saro'y 21ha, Ukyana onemombarete jey ha onemopora.

Ary 2013 jave, tendota Viktor Yanukovich onemomombyry Europa Joajugui ha ijave Rrusia rehe, upeva hetaite Ukyana retaygua onepu'a ombohovai hag?ua imburuvichare ( Euromaidan ), upeicha Viktor Yanukovich okany Rrusiape. Upe rire, Rrusia onemomba'e Kirimeare (pete? Ukyana retavore) ha vore kuarahyres?ygua ambueva Ukyana retame. [6] Umi Ukyana retaygua ojepe'aseva hetagui ha ojoajuseva Rrusiare he'i hekosasoha, upeicha onepyr? Donbas norairo 6 jasyrundy 2014 jave.

Mandu'apy [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

  1. 1,0 1,1 1,2 CIA. ≪ Ucrania - Geografia - Libro Mundial de Hechos ≫. Ojehechakuri arape: 28 de enero de 2017.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 World Economic Outlook Database, April 2019 (en en) . Fondo Monetario Internacional . Ojehechakuri arape: 21 de mayo de 2019.
  3. PNUD (2019). hdr.undp.org (ed.): ≪ Informe sobre Desarrollo Humano 2019 (en ingles) (pdf). Ojehechakuri arape: 22 de diciembre de 2019.
  4. CIA (2009). ≪ The World Factbook - UkraineArchive copy (en ingles) . The World Factbook . Archivado desde el original , el 2016-07-092016-07-09. Ojehechakuri arape: 24 de septiembre de 20092022-02-27.
  5. Banco Nacional de Ucrania (2009). ≪ Macroeconomic indicators (en ingles) . Bnk.gov.ua . Archivado desde el original , el 21 de octubre de 2007. Ojehechakuri arape: 24 de septiembre de 2009.
  6. Entrevista a Oleksandr Turchinov ≫. Archivado desde el original , el 2022-02-27. Ojehechakuri arape: 2022-02-27.

Marandumi [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

  1. Jasyapy 2014 guive Kirimea ha Sebastopol oiko Rrusia retavore ramo, hakatu tetanguera ambueva he'i umiva ndaha'eiha Rrusia mba'e. Ehechami Rrusia onemomba'eroguare Kirimea ha Sebastopol rehe .

Joajuha [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]


Europa

Alemana | Andorra | Aservaija | Aymena | Auteria | Avana | Avekasia | Chekia? | Chipere | Elovakia | Elovena | Epana | Etona | Georgia | Gyresia | H?landia? | Hungyria | Hyasia? | Irilanda | Italia? | Ilandia | Kosovo | Kyoasia | Letona | Liechytente?? | Lituana | Luxemburgo | Yvate Masendona | Malta | Monako? | Montenegyro? | Moyndavia? | Noruega | Ndinamaka | Polona? | Poytuga? | Rrumana? | Rrusia? | San Marino | Sevia | Suesia | Suisa | Tava Vatikano | Taveta Joaju | Tetanguera Yvyi | Tuykia | Ukyana | Veyhika | Vielorrusia | Vonia ha Hesegovina | Vugaria