Gosti banketa igraju kottabos dok djevojka svira
Aulos
. Gr?ka (c. 420 p.n.e.) Banketi i muzika su bili dva va?na vida zabave jo? od davnina.
Zabava
(eng. Entertainment), jeste oblik aktivnosti koji privla?i pa?nju i interes jednog dijela publike, ili pru?a zadovoljstvo i u?itak. To mo?e biti ideja ili plan, ali je ve?a vjerovatno?a da bude jedna od aktivnosti ili događaja koji su se razvili tokom hiljada godina posebno u svrhu privla?enja pa?nje publike. Zabava je spontano ili organizirano provođenje slobodnog
vremena
, s ciljem rekreacije, opu?tanja ili dru?enja s prijateljima. Postoje razli?iti vidovi zabave. Ona se moze upra?njavati samostalno, ali je jo? bolja kao dru?tvena aktivnost. Rje?nik Oxford navodi latinsko i francusko porijeklo za rije?,
inter
(između) +
tenir
(dr?ati) kao derivacije, ?to daje prijevode "da se dr?e međusobno" ili "da se dr?i isprepleteno" i "da se uklju?e, dr?e zaokupljenim, usredoto?uje pa?nju, misli ili vrijeme (osobe)". Rije? također ozna?ava stanja kao ?to su "zadovoljstvo", "radost", kao i "gostoprimstvo". Rije? je prvi put je upotrijebio
William Caxton
1490. godine.
[1]
Iako se pa?nja publike usredoto?uje na razli?ite stvari, jer pojedinci imaju razli?ite ukuse u zabavi, ve?ina oblika su prepoznatljivi i poznati.
Pripovijedanje
,
muzika
,
drama
,
ples
, kao i razli?ite vrste izvedbi koje postoje u svim kulturama, razvile su se u sofisticirane oblike i vremenom postale dostupne svim građanima. Proces je ubrzan u modernim vremenima od strane
industrije zabave
koja snima i prodaje zabavu. Zabava se razvija i mo?e se prilagoditi bilo kojem nivou, po?ev?i od pojedinca koji bira privatne zabave iz sada ogromnog broja prethodno snimljenih proizvoda pa sve do
banketa
prilagođenih za bilo koji broj uzvanika, uz odgovaraju?u muziku i ples. Zabave mogu biti namijenjene za hiljade pa ?ak i za globalnu publiku.
Iskustvo zabave je sna?no povezano sa razonodom, tako da se rodila jedinstvena ideja o zabavi i smijehu, iako mnoge zabave imaju i ozbiljnu svrhu. To mo?e biti slu?aj sa razli?itim oblicima ceremonija, slavlja, vjerskih festivala, ili na primjer
satira
. Dakle, postoji mogu?nost da se zabava pojavljuje kao sredstvo za postizanje razumijevanja ili intelektualnog rasta. Va?an aspekt zabave je publika, koja pretvara privatnu rekreaciju ili slobodne aktivnosti u zabavu. Publika mo?e imati pasivnu ulogu, kao u slu?aju osoba koje gledaju pozori?ni komad,
operu
,
televizijsku emisiju
, ili
film
; ili uloga publike mo?e biti aktivna, kao u slu?aju igri, gdje uloga u?esnika / publike mo?e biti rutinski preokrenuta. Zabava mo?e biti javna ili privatna, koja uklju?uje formalne, ve? napisane zabave (
scenarij
), kao ?to je slu?aj u
pozori?tu
ili na
koncertu
ili mo?e biti spontana bez scenarija, kao ?to je slu?aj sa tradicionalnim dje?jim igrama. Ve?ina oblika zabave postojali su vijekovima, a razvijali su se usljed promjena u kulturi, tehnologiji, i modi. Filmovi i
videoigre
, na primjer, iako koriste novije medije, i dalje pri?aju pri?e, opisuju drame, i izvode muziku.
Festivali
posve?eni muzici, filmu, ili natjecanju u plesu omogu?avaju publici da se zabavlja tokom određenog broja dana.
Nedovr?eni ?lanak
Zabava
koji govori o
sociologiji
treba dopuniti.
Dopunite ga
prema
pravilima
Wikipedije.