Stolac

Koordinate : 43°05′N 17°58′E  /  43.083°N 17.967°E  / 43.083; 17.967
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga zna?enja, pogledajte Stolac (?vor) .
Stolac
Grad
Grad Stolac
Zastava Stolac
Zastava
Službeni grb Stolac
Grb
Grad Stolac u Bosni i Hercegovini
Grad Stolac u Bosni i Hercegovini
Stolac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Stolac
Stolac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°05′N 17°58′E  /  43.083°N 17.967°E  / 43.083; 17.967
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegova?ko-neretvanski
Vlada
 ?  Gradona?elnik Stjepan Bo?kovi? [1] ( HDZ BiH )
Povr?ina
 ? Grad 279,79 km 2
 ? Naseljeno mjesto 5,72 km 2
Stanovni?tvo  ( 2013 )
 ? Grad 14.502
 ?  Grad (gusto?a) 51,83 /km 2
 ? Naseljeno mjesto 3.816
 ?  Naseljeno mjesto (gusto?a) 667,13 /km 2
Vremenska zona CET ( UTC+1 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj 88 360
Pozivni broj (+387) 36
Mati?ni broj 170976 [2]
Mati?ni broj grada 11606
Veb-sajt www .stolac .gov .ba

Stolac je grad i naseljeno mjesto koji su smje?teni u jugoisto?nom dijelu Bosne i Hercegovine , na krajnjem istoku Hercegova?ko-neretvanskog kantona .

Geografski polo?aj

Naselje Stolac je nastalo na obalama rijeke Bregave kojeg okru?uju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne pro?losti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan , koja je specifi?na i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stola?ka vina. Stola?ko podru?je je svojim mediteranskim ?armom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privla?ilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i gr?ki pomorci, rimski patriciji, isto?no gotski osvaja?i, slavenski velikodostojnici, osmanski plemi?i, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svje?ine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na plo?ama-poruke za one koji ?e za njima do?i. Stolac je prostor s najduljom i najrasko?nijom historijom gradskog ?ivota u Bosni i Hercegovini , a spada u malu grupu balkanskih prostora na kojima su sa?uvana materijalna svjedo?enja o urbanim oblicima ?ivota kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona .

Historija

Stari grad u Stocu.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca se?e 16.000 godina u pro?lost. Po?to se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste vo?a, a ponajvi?e gro?đa. O zainteresiranosti za ?ivot na ovom prostoru od najstarijih vremena svjedo?e mjesta koja ga okru?uju: pe?ina Badanj - paleolitsko stani?te, utvrđeni ilirski grad Daorson , koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole ste?aka na Radimlji , Boljunima , Rotimlji i Vido?taku kao i sama tvrđava Stari grad.

Ime naselja do?ivljavalo je promjene kroz historiju. Najstariji naziv je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici iznad Stoca (IV-III vijek p. n. e.). Slijedi rimski muncipij Diluntum . Dana?nje ime naselja Stolac prvi put je spomenuto 1420 . ( loco dicto Stolac ), a utvrda Vidovski 1436 . Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i kona?no Stolac.

Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom ba?tinom bio pod za?titom UNESCO -a od 1980 .godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju jo? prije 15.000 godina ?to svjedo?e crte?i u Badanjskoj pe?ini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana , Iliri , ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson, nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum . Tu je i veleljepna Radimlja sa svojim kamenim spava?ima, nekreolozima, ste?cima . Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosha Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od sveti?ta Jevreja. Spomenici, d?amije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilje?ja mediteranske kulture.

Tokom najnovijih ratnih de?avanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih zna?ajki, uni?tena je d?amija Ismail Kapetana Sarica, d?amija Had?i Alije Had?isalihovi?a, pravoslavna crkva iz 1870 . god. Jedna od najstarijih d?amija u Bosni i Hercegovini, d?amija sultana Selima iz 1519 , zapaljena je i sru?ena. tako je i sa drugim spomenicima: Silahtar Jusuf pa?e hamam, ku?a Ali Pa?e Rizvanbegovi?a , Stara ku?a (Mujina), D?ulhanimina ku?a, mezarja, biblioteke, Stola?ka sahat-kula .

Prvi spomen Stoca u pisanim izvorima

Stolac je prvi put spomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420 . Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojak Tihosali? , koji se bavio sto?arstvom. Dokument se nalazi u Dr?avnom arhivu u Dubrovniku . Njegov sadr?aj je sljede?i: Milien Bude?evi? pred dubrova?kim knezom Nikolom Puci?em podi?e tu?bu protiv Vu?ihne i Stjepoja Vlahovi?a iz katuna Vu?ihne Vlahovi?a zato ?to su tih dana u mjestu zvanom Stolac oduzeli tri krave i vola, a koju stoku je Milien imao na ?uvanju i uzgoju kod Gojaka Tihosali?a iz Stoca.

"1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Jo. de Poza conqueritur supra Volcichna Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolac aceperunt sibi vaccas tres et I bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolac" - 7.5. 1420. godine; Dr?avni arhiv Dubrovnik; Serija: Lamenta de foris; Svezak: IV; Folija: 190.

Nasljednik Gojaka Tihosali?a mogao bi biti Vukmir Gojakovi? koji se spominje krajem maja 1436 . godine. Ozna?en da je iz Stoca u Vidovom polju Vukmir Gojakovi? (Vochmir Goiacouich de Stolac de Vidoe poglie) se tada obavezao na sedmogodi?nju slu?bu kod dubrova?kog oru?ara Antolina Obradovi?a. [3]

Kultura

Nacionalni spomenici

Glavni ?lanak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Stocu

Stanovni?tvo

Glavni ?lanci: Demografija Stoca i Spisak naseljenih mjesta u gradu Stocu

Po popisu stanovni?tva iz 1991. godine, op?ina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ve?i dio op?ine Stolac je u?ao u sastav Federacije Bosne i Hercegovine . U sastav Republike Srpske u?la su naseljena mjesta: Berkovi?i , Bitunja , Dabrica , Hatelji , Ljuti Do , Me?a , Predolje , Strupi?i , Suzina , ??epan Krst , Trusina te dijelovi naseljenih mjesta: Barane , Br?tanik , Burmazi , Do , Hodovo , Hrgud , Ljubljenica , Poplat i ?egulja Od ovog podru?ja formirana je op?ina Berkovi?i .

Nacionalni sastav stanovni?tva - grad Stolac

Sastav stanovni?tva ? grad Stolac
2013. [4] 1991. 1981. [5] 1971. [6] 1961. [7]
Osoba 14 502 (100,0%) 18 681 (100,0%) 18 910 (100,0%) 19 230 (100,0%) 18 542 (100,0%)
Hrvati 8 486 (58,52%) 6 188 (33,12%) 6 410 (33,90%) 7 041 (36,61%) 6 751 (36,41%)
Bo?njaci 5 544 (38,23%) 8 101 (43,36%) 1 7 359 (38,92%) 1 7 113 (36,99%) 1 4 205 (22,68%) 1
Srbi 279 (1,924%) 3 917 (20,97%) 4 332 (22,91%) 4 900 (25,48%) 5 814 (31,36%)
Nepoznato 103 (0,710%) ? ? ? ?
Romi 24 (0,165%) ? 7 (0,037%) ? ?
Ostali 19 (0,131%) 168 (0,899%) 49 (0,259%) 56 (0,291%) 11 (0,059%)
Nisu se izjasnili 18 (0,124%) ? ? ? ?
Bosanci i Hercegovci 7 (0,048%) ? ? ? ?
Albanci 6 (0,041%) ? 6 (0,032%) 6 (0,031%) 6 (0,032%)
Bosanci 6 (0,041%) ? ? ? ?
Muslimani 5 (0,034%) ? ? ? ?
Jugoslaveni 2 (0,014%) 307 (1,643%) 711 (3,760%) 63 (0,328%) 1 720 (9,276%)
Crnogorci 1 (0,007%) ? 33 (0,175%) 50 (0,260%) 28 (0,151%)
Slovenci 1 (0,007%) ? ? ? 4 (0,022%)
Turci 1 (0,007%) ? ? ? ?
Makedonci ? ? 3 (0,016%) 1 (0,005%) ?
Mađari ? ? ? ? 3 (0,016%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Nacionalni sastav stanovni?tva - naseljeno mjesto Stolac

Sastav stanovni?tva ? naseljeno mjesto Stolac
2013. [4] 1991. 1981. [5] 1971. [6] 1961. [7]
Osoba 3 816 (100,0%) 5 530 (100,0%) 5 210 (100,0%) 3 809 (100,0%) 2 970 (100,0%)
Bo?njaci 2 647 (69,37%) 3 426 (61,95%) 1 3 113 (59,75%) 1 2 437 (63,98%) 1 884 (29,76%) 1
Hrvati 892 (23,38%) 653 (11,81%) 586 (11,25%) 421 (11,05%) 292 (9,832%)
Srbi 144 (3,774%) 1 111 (20,09%) 982 (18,85%) 846 (22,21%) 1 081 (36,40%)
Nepoznato 84 (2,201%) ? ? ? ?
Ostali 16 (0,419%) 101 (1,826%) 8 (0,154%) 22 (0,578%) 2 (0,067%)
Nisu se izjasnili 13 (0,341%) ? ? ? ?
Bosanci i Hercegovci 6 (0,157%) ? ? ? ?
Bosanci 5 (0,131%) ? ? ? ?
Muslimani 4 (0,105%) ? ? ? ?
Jugoslaveni 2 (0,052%) 239 (4,322%) 486 (9,328%) 43 (1,129%) 683 (23,00%)
Crnogorci 1 (0,026%) ? 28 (0,537%) 35 (0,919%) 21 (0,707%)
Albanci 1 (0,026%) ? 5 (0,096%) 5 (0,131%) 5 (0,168%)
Turci 1 (0,026%) ? ? ? ?
Makedonci ? ? 2 (0,038%) ? ?
Slovenci ? ? ? ? 2 (0,067%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Mjesne zajednice

  • MZ Br?tanik - obuhvata naseljena mjesta: Br?tanik , Ljubljenica i ??epan Krst,
  • MZ Burmazi - obuhvata naseljena mjesta: Bjelojevi?i , Burmazi i Kru?evo,
  • MZ Crni?i - obuhvata naseljena mjesta: Aladini?i, Borojevi?i, Crni?i - Kula, Pje?ivac - Greda, Pje?ivac - Kula, Poprati i Prenj,
  • MZ Dabrica - obuhvata naseljeno mjesto Dabrica,
  • MZ Hodovo - obuhvata naseljena mjesta: Crni?i - Greda, Hodovo, Kozice, Rotimlja i Trijebanj,
  • MZ Hrgud - obuhvata naseljena mjesta: Hrgud i Predolje,
  • MZ Poplat - obuhvata naseljeno mjesto Poplat,
  • MZ Stolac - obuhvata naseljena mjesta: Barane, Do, Komanje Brdo, O?anji?i i Stolac,
  • MZ ?egulja - obuhvata naseljena mjesta: Bitunja i ?egulja.

Sport

Do 1992. godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igrao se nogomet, rukomet, ko?arka i odbojka. FK "Iskra" Bregava takmi?ila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK "Iskra" vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu "omogu?eno" igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao pod krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti i do 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK " Stolac" koji se takmi?i u 2.ligi FBiH.

Poznate li?nosti

Turisti?ke atrakcije

Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, O?anji?i, Badanj, Bregava, Vido?ki - stari grad Stolac, ?ari?a ku?a.

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokalitetana listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: ?ar?ijska d?amija (prvi nacionalni spomenik koji je obovljen, a u potpunosti bio razoren 1993 godine od strane HVO i HV), Podgradska d?amija, ?uprijska d?amija i Uzinovi?ka d?amija, O?anji?ka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

Reference

  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH" . www.izbori.ba . Pristupljeno 11. 11. 2020 .
  2. ^ "Sistematski spisak op?ina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF) . fzs.ba . Arhivirano s originala (PDF) , 5. 3. 2016 . Pristupljeno 24. 11. 2015 .
  3. ^ ?Vochmir Goiacouich de Stolac de Vidoe poglie locauit se et opera sua usque ad septem annos proxime futuros cum Antolino Obradouich protomagistro arsanate presente et eum conducente ad standum et laborandum cum ipso, promittens idem Vochmir dicto tempore stare cum eo Antolino et ab ipso non aufugere necque recedere sed ei obedire et fideliter seruire et se et personam suam operari et exercere in factis et agendis ipsius Antolini prout sibi comissum et ordinatum fuint et res et bona ipsius autem saluare et custodire” (31. maj 1436. godine), Dr?avni arhiv Dubrovnik, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XX, Folija: 249.
  4. ^ a b "Popis stanovni?tva, doma?instava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 ? Etni?ka/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik" . popis.gov.ba . Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021 . Pristupljeno 7. 4. 2021 .
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 22. 10. 2015 .
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1971" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 22. 10. 2015 .
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva FNR Jugoslavije 1961" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 8. 5. 2016 .

Vanjski linkovi

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stolac&oldid=3535375 "