Novine

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Razli?ita novinska izdanja

Novine su publikacija ?tampana na papiru koja izlazi periodi?no, svaki dan ili svake sedmice. Svrha im je preno?enje informacija i mi?ljenja o trenutnim događajima i vijestima. Novine se kupuju u trafici ili u prodavnicama. Mogu?e je dobiti novine i na ku?na vrata, ako se na to pretplati.

Novine obi?no imaju dosta tema, naj?e??e uklju?uju politi?ke događaje, biznis, crne hronike, poslovne vijesti, sport , umjetnost i nauku, te kolumne. Mnoge također donose i vremensku prognozu, stripove , horoskop , kri?aljku i druge vidove zabave. U novinama se koriste slike za ilustracije događaja i pri?e.

Ve?ina novina su profitne, a svoje tro?kove pla?aju mje?avinom prihoda od pretplate, prodaje u trafikama i prihoda od reklama. Same novinarske organizacije koje izdaju novine ?esto se metonimijski nazivaju novinama. Novine se tradicionalno izdaju u ?tampanoj formi (obi?no na jeftinom papiru niske kvalitete koji se zove novinski papir). Međutim, danas se ve?ina novina objavljuje i na web stranicama kao internetske novine, a neke su ?ak i potpuno napustile svoje ?tampane verzije.

Novine su se razvile u 17. vijeku kao informativni listovi za trgovce. Po?etkom 19. stolje?a, mnogi gradovi u Evropi , kao i Sjevernoj i Ju?noj Americi , izdavali su novine. Neke novine sa visokom uređiva?kom nezavisno??u, visokim kvalitetom novinarstva i velikim tira?om smatraju se novinama koje kreiraju javno mijenje. Uz popularnost Interneta , mnoge novine su sada digitalne, a njihove vijesti su predstavljene online, a ne u fizi?kom formatu, pri ?emu je sada do?lo do pada prodaje papirnih primjeraka novina.

Kratki pregled [ uredi | uredi izvor ]

Novine se obi?no izdaju dnevno ili sedmi?no. Sedmi?nik je također sedmi?ni, ali ima format ?asopisa. Novine op?teg interesa obi?no objavljuju novinske ?lanke i sadr?e ?lanke o nacionalnim i međunarodnim, kao i lokalnim vijestima. Vijesti uklju?uju politi?ke događaje i li?nosti, biznis i finansije, kriminal, vremenske prilike i prirodne katastrofe; zdravstvo i medicinu, nauku, kompjutere i tehnologiju; sport i zabavu, dru?tvo, hranu i kuhanje, odje?u i ku?nu modu, te umjetnost.

Ve?ina tradicionalnih listova ima uređiva?ku stranicu koja sadr?i uvodnik koje je napisao urednik (ili uredni?tvo lista) i izra?avaju mi?ljenje o javnom pitanju, ?lanke mi?ljenja koje su napisali gostuju?i pisci (koji su obi?no u istom diijelu kao uvodnik), i kolumne koje izra?avaju li?na mi?ljenja kolumnista, naj?e??e nude?i analizu i sintezu kojom se poku?avaju preto?iti sirovi podaci vijesti u informaciju koja ?itaocu govori ??ta to sve zna?i“ i uvjerava ih da se slo?e s mi?ljenjem. Radovi također uklju?uju ?lanke koji nemaju autorski potpis; ove ?lanke pi?u zaposleni pisci.

U novinama je objavljen veliki broj materijala. Osim navedenih vijesti, informacija i mi?ljenja, uklju?uju i vremensku prognozu ; kritike i recenzije umjetnosti (uklju?uju?i knji?evnost , film , televiziju , pozori?te , likovnu umjetnost i arhitekturu ) i lokalnih usluga kao ?to su restorani; osmrtnice, obavijesti o rođenju i najave diplomiranja; zabavne dijelove kao ?to su ukr?tenice , horoskopi , karikature i stripovi ; rubrike sa savjetima, hranu i druge rubrike; i radio i televizijske liste (programske ?eme). Novine imaju sekcije sa klasifikovanim oglasima u kojima ljudi i preduze?a mogu kupiti male reklamne prostore za prodaju robe ili usluga; od 2013. godine, pove?anje internet stranica za prodaju robe, kao ?to su Craigslist i EBay , dovelo je do znatno manje prodaje oglasa za novine na zapadu.

Ve?ina novina su profitna i svoje tro?kove pla?aju mje?avinom prihoda od pretplate, prodaje na trafici i prihoda od ogla?avanja (druga preduze?a ili pojedinci pla?aju da postavljaju oglase na stranice, uklju?uju?i prikazne oglase, male oglase i njihove onlajn ekvivalente). Neke novine vodi ili barem finansira dr?ava; njihovo oslanjanje na prihode od ogla?avanja i profitabilnost manje je va?na za njihov opstanak. Uredni?ka nezavisnost novina je stoga uvijek podlo?na ne?ijim interesima, bilo vlasnika, ogla?iva?a ili vlade. Neke novine sa visokom uređiva?kom neovisno??u, visokim kvalitetom novinarstva i velikim tira?om smatraju se objektivnim novinama.

Mnoge novine, osim ?to zapo?ljavaju novinare na vlastitim platnim spiskovima, također su pretpla?ene na novinske agencije (poput informativnih usluga) (kao ?to su Associated Press , Reuters ili France-Presse ), koje zapo?ljavaju novinare da pronađu, sakupe i izvje?tavaju vijesti, a zatim prodaju sadr?aj raznim novinama. Ovo je na?in da se izbjegne dupliranje tro?kova izvje?tavanja iz cijelog svijeta. 2005. godine, bilo je otprilike 6.580 naslova dnevnih novina u svijetu u 395 miliona ?tampanih primjeraka dnevno (u SAD -u 1.450 naslova u 55 miliona primjeraka). [1] Globalna recesija kasnih 2000-ih ? ranih 2010-ih, u kombinaciji sa brzim rastom besplatnih internetskih alternativa, pomogla je u padu ogla?avanja i cirkulacije, jer su mnoge novine morale da smanje operacije kako bi podmirile gubitke. [2] Godi?nji prihod ?irom svijeta pribli?io se 100 milijardi dolara u 2005-7, a zatim je pao tokom svjetske finansijske krize . Prihodi su u 2016. pali na samo 53 milijarde dolara, ?to je na?tetilo svim velikim izdava?ima jer su njihovi napori da ostvare prihod na Internetu bili daleko ispod cilja. [3]

Pad prihoda od ogla?avanja uticao je i na ?tampane i onlajn medije, kao i na sve druge medije; ?tampano ogla?avanje je nekada bilo unosno, ali je uveliko opadalo, a cijene internetskog ogla?avanja ?esto su ni?e od onih njihovih prethodnika u ?tampanoj formi. Osim preoblikovanja ogla?avanja, internet (posebno web) je također doveo u pitanje poslovne modele ere samo ?tampanih izdanja i izdava?tva op?enito (dijeljenje informacija s drugima) i, preciznije, novinarstva (rad pronala?enja, sastavljanja i izve?tavanje vijesti). Osim toga, porast agregatora vijesti, koji spajaju povezane ?lanke iz mnogih online novina i drugih izvora, uti?e na protok web prometa. Pove?anje paywallinga internetskih novina moglo bi da se suprotstavi tim efektima. Najstarije novine koje jo? uvijek izlaze su Ordinari Post Tijdender , koje su osnovane u ?tokholmu 1645. godine.

Definicije [ uredi | uredi izvor ]

Novine obi?no ispunjavaju ?etiri kriterija: [4] [5]

  • Javna dostupnost : Njegov sadr?aj je razumno dostupan javnosti, tradicionalno tako ?to se novine prodaju ili distribuiraju na trafikama, prodavnicama i bibliotekama, a od 1990-ih se stavljaju na raspolaganje putem interneta na web stranicama novina. Dok internetske novine imaju pove?an pristup novinama od strane ljudi s pristupom Internetu, ljudi koji nemaju pristup internetu ili ra?unaru (npr. besku?nici, siroma?ni ljudi i ljudi koji ?ive u udaljenim ili ruralnim podru?jima) mo?da ne?e mo?i pristupiti internetu, pa stoga ne?e mo?i ?itati vijesti na mre?i. Pismenost je također faktor koji sprje?ava ljude koji ne znaju da ?itaju da imaju koristi od ?itanja novina (papirnih ili onlajn).
  • Periodi?nost : Objavljuju se u redovnim intervalima, obi?no dnevno ili sedmi?no. Ovo osigurava da novine mogu pru?iti informacije o novonastalim vijestima ili događajima.
  • A?urnost : Njegove informacije su a?urne koliko to dozvoljava raspored objavljivanja. Stepen a?urnosti ?tampanih novina ograni?en je potrebnim vremenom za ?tampanje i distribuciju novina. U ve?im gradovima mo?e postojati jutarnje izdanje i kasnije izdanje novina istog dana, tako da kasnije izdanje mo?e uklju?iti udarne vijesti koje su se dogodile od ?tampanja jutarnjeg izdanja. Online novine se mogu a?urirati onoliko ?esto kako nove informacije postanu dostupne, ?ak i nekoliko puta dnevno, ?to zna?i da online izdanja mogu biti vrlo a?urna.
  • Univerzalnost : Novine pokrivaju niz tema, od politi?kih i poslovnih vijesti do novosti o nauci i tehnologiji, umjetnosti, kulturi i zabavi.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Glasnici i bilteni [ uredi | uredi izvor ]

U starom Rimu izdavali su se Acta Diurna , ili vladini bilteni sa najavama. Bili su urezani u metalu ili kamenu i postavljeni na javnim mestima. U Kini su novine koje je proizvodila vlada, zvane Dibao , kru?ile među sudskim slu?benicima tokom kasne dinastije Han (drugi i tre?i vijek nove ere). Između 713. i 734. godine, Kaiyuan Za Bao ("Bilten suda") kineske dinastije Tang objavljivao je vladine vijesti; ispisane rukom na svili i ?itane od strane vladinih slu?benika. Godine 1582. se prvi put spominju privatni novinski listovi u Pekingu , za vrijeme kasne dinastije Ming . [6]

U ranoj modernoj Evropi, pove?ana prekograni?na interakcija stvorila je rastu?u potrebu za informacijama koja je zadovoljavana sa?etim, rukom pisanim listovima vijesti. Godine 1556. vlada Venecije prvi put je objavila mjese?ni N otizie scritte , koji je ko?tao jednu gazetu, mali nov?i?. [7] Ovi avvisi su bili rukom pisani bilteni i koristili su se za brzo i efikasno preno?enje politi?kih, vojnih i ekonomskih vijesti italijanskim gradovima (1500?1700) ? dijele?i neke karakteristike novina iako se obi?no ne smatraju istinskim novinama. [8] Međutim, nijedna od ovih publikacija nije u potpunosti zadovoljila klasi?ne kriterije za prave novine, jer obi?no nisu bile namijenjene ?iroj javnosti i imale su ograni?en raspon tema.

Novine [ uredi | uredi izvor ]

Europa [ uredi | uredi izvor ]

Naslovna stranica "Odnos" Johanna Carolusa iz 1609., prve novine

Prvu mehani?ku, pokretnu ?tampu koja je omogu?ila masovnu proizvodnju ?tampanih knjiga, izumio je Gutenberg oko 1450. U 50 godina nakon ?to je Gutenberg po?eo da ?tampa, procenjeno je da je u opticaju bilo 500.000 knjiga, ?tampanih na oko 1.000 ma?ina ?irom kontinenta. Gutenbergov izum bio je jednostavan uređaj, ali je pokrenuo revoluciju obilje?enu stalnim napretkom tehnologije i, kao rezultat, popularizacijom ideala slobode i slobode razmjene informacija. [9]

Pojavu novih medija u 17. vijeku treba posmatrati u bliskoj vezi sa ?irenjem ma?ine za ?tampanje po kojoj je izdava?ka ?tampa dobila ime. [10] Relation aller Furnemmen und gedenckwurdigen Historien na njema?kom jeziku, koju je od 1605. godine ?tampao Johann Carolus u Strasbourgu u Svetom rimskom carstvu , ?esto se prepoznaje kao prve novine. [11] [12] Druge novine, njema?ke Avisa , izlazile su od 1609. u Wolfenbuttelu . Obje novine su se izdvojile od ostalih ?tampanih materijala po redovnom izlasku. Izvje?tavali su o raznim aktuelnim događajima ?iru javnost. U roku od nekoliko decenija, novine su se mogle na?i u svim ve?im gradovima Evrope, od Venecije do Londona .

Holandski Courante uyt Italien, Duytslandt, &c . ("Courant iz Italije, Njema?ke, itd.") iz 1618. prvi se pojavio u folio, a ne u kvarto veli?ini. Amsterdam , centar svjetske trgovine, brzo je postao dom novina na mnogim jezicima, ?esto prije nego ?to bi iza?le u njihovoj zemlji. [13] Prve novine na engleskom jeziku, Corrant out of Italy, Germany, etc. , objavljene su u Amsterdamu 1620. Iste godine, antwerpenski ?asopis Nieuwe Tijdinghen [14] objavio je Abraham Verhoeven . [15] Godine 1621., Corante, or weekely newes from Italy, Germany, Hungary, Poland, Bohemia, France and the Low Countreys objavljene su u Engleskoj od strane "N.B." (uglavnom se smatra da je to ili Nathaniel Butter ili Nicholas Bourne ) i Thomas Archer . [16] Prve novine u Francuskoj objavljene su 1631. godine, La Gazette (prvobitno objavljene kao Gazette de France ). [7] Prve novine u Italiji , prema najstarijem jo? sa?uvanom broju, bile su Di Genova objavljene 1639. godine u Genovi . [17] Prve novine u Portugalu , A Gazeta da Restauracao , objavljene su 1641. godine u Lisabonu . [18] Prve ?panske novine, Gaceta de Madrid , iza?le su 1661, u Bosni i Hercegovini 1866 objavljen je Bosanski vjestnik .

Postoch Inrikes Tidningar (osnovan kao Ordinari Post Tijdender) je prvi put objavljen u ?vedskoj 1645. godine i najstarije su novine koje jo? uvijek postoje, iako se sada objavljuju isklju?ivo online. [19] Opregte Haarlemsche Courant iz Haarlema, prvi put objavljen 1656. godine, najstariji je list koji se jo? uvijek ?tampa. Bio je prisiljen da se spoji sa listom Haarlems Dagblad 1942. godine kada je Njema?ka okupirala Holandiju . Od tada se Haarlems Dagblad pojavljuje s podnaslovom Oprechte Haerlemse Courant 1656. Merkuriusz Polski Ordynaryjny je objavljen u Krakovu , Poljska 1661. Prvi uspje?ni engleski dnevni list, The Daily Courant , izlazio je od 1702. do 1735. godine. [13] [20]

Amerika [ uredi | uredi izvor ]

U Bostonu 1690. Benjamin Harris je objavio Publick Occurrences Both Forreign and Domestick . Ovo se smatra prvim novinama u ameri?kim kolonijama iako je objavljeno samo jedno izdanje prije nego ?to je list ugu?ila vlada. 1704. guverner je dozvolio objavljivanje The Boston News-Letter -a i to su postale prve kontinuirano objavljene novine u kolonijama. Ubrzo nakon toga po?eli su izlaziti sedmi?ni listovi u New Yorku i Philadelphiji . Ove rane novine pratile su britanski format i obi?no su imale ?etiri stranice. Uglavnom su prenosili vijesti iz Britanije , a sadr?aj je ovisio o interesovanjima urednika. Godine 1783. Pennsylvania Evening Post je postao prvi ameri?ki dnevni list. [21]

Godine 1752. John Bushell objavio je Halifax Gazette , koji tvrdi da su "prve novine u Kanadi ". Međutim, njen slu?beni nastavak, Royal Gazette , je vladina publikacija za pravne obavijesti i proglase, a ne prave novine; Quebec Gazette je prvi put ?tampan 21. juna 1764. i ostaje najstarije kontinuirano objavljivane novine u Sjevernoj Americi kao Quebec Chronicle-Telegraph . Trenutno izlazi kao sedmi?nik na engleskom jeziku iz svojih ureda na adresi 1040 Belvedere, suite 218, Quebec City, Quebec, Canada. Godine 1808. Gazeta do Rio de Janeiro [22] imala je svoje prvo izdanje, ?tampano na uređajima donesenim iz Engleske, u kojima su objavljivane vijesti povoljne za vladu Ujedinjenog Kraljevstva Portugala, Brazila i Algarva , budu?i da ju je proizvela zvani?na press slu?ba. portugalske krune.

1821., nakon ukidanja zabrane tira?a privatnih novina, pojavljuje se prva ne-carska ?tampana publikacija, Diario do Rio de Janeiro , iako je ve? postojao Correio Braziliense , koju je izdavao Hipolito Jose da Costa u isto vrijeme kada i Gazeta. , ali iz Londona i sa sna?no zastupanim politi?kim i kriti?kim idejama, sa ciljem da razotkrije mane administracije. Prve novine u Peruu bile su El Peruano , osnovane u oktobru 1825. i izlaze i danas, ali s nekoliko promjena imena.

Azija [ uredi | uredi izvor ]

Za vrijeme dinastije Tang u Kini (618?906), Kaiyuan Za Bao je objavljivao vladine vijesti; bila je ?tampana blokovima na papiru. Ponekad se smatra jednim od najranijih novina koje su objavljene. Prvi zabilje?eni poku?aj osnivanja novina modernog tipa u Ju?noj Aziji bio je od strane William Boltsa , Holanđanina koji je bio zaposlen u Britanskoj isto?noindijskoj kompaniji u septembru 1768. u Kolkati . Međutim, prije nego ?to je mogao zapo?eti izdavanje svoje novine, deportovan je nazad u Evropu. Godine 1780. prve novine iz ove regije, Hicky's Bengal Gazette , objavio je Irac James Augustus Hicky . Koristio ga je kao sredstvo da kritikuje britansku vladavinu kroz novinarstvo. [23]

Jobo , o kojem se govori u Analima dinastije Joseon , objavljen je 1577. kao privatne komercijalne novine. ?tampana je svakodnevno i pokrivala je niz tema, uklju?uju?i vremensku prognozu, sazvije?đa i aktualne događaje. Korejski monah je 2017. godine tvrdio da je otkrio sa?uvanu kopiju Joboa. [24] [25]

Bliski istok [ uredi | uredi izvor ]

Historija bliskoisto?nih novina se?e u 19. vijek. Mnogi urednici nisu bili isklju?ivo novinari, ve? i pisci , filozofi i politi?ari . Neslu?benim ?asopisima ovi intelektualci su podsticali javni diskurs o politici u Osmanlijskom i Perzijskom carstvu . Knji?evna djela svih ?anrova su serializirana i objavljivana i u ?tampi.

Prve novine u Osmanlijskom carstvu bile su u vlasni?tvu stranaca koji su tamo ?ivjeli i koji su ?eljeli da ?ire propagandu o zapadnom svijetu. [26] Najraniji je ?tampan 1795. godine od strane Palais de France u Peri. Autohtono bliskoisto?no novinarstvo po?elo je 1828. godine, kada je Muhamed Ali , egipatski hediv, naredio osnivanje lokalnog lista Vekayi-i Misriye (Egipatska pitanja). [27] Bio je to prvi rad napisan na osmanlijskom turskom i arapskom na suprotnim stranicama, a kasnije samo na arapskom, pod naslovom " al-Waqa'i'a al-Masriya ". [28]

Prve nezvani?ne turske novine, Ceride-i Havadis (Registar događaja), objavio je Englez William Churchill 1840. godine. Prve privatne novine koje su izdali turski novinari, Tercuman-ı Ahval (Tuma? događaja) , osnovali su ?brahim ?inasi i Agah Efendi i izdali 1860. godine. [29] Prve novine u Iranu , Kaghaz-e Akhbar (Novine), kreirao je za vladu Mirza Saleh Shirazi 1837. godine. [30] Prvi ?asopisi na Arapskom poluostrvu pojavili su se u Hid?azu , nakon ?to je postao nezavisan od osmanlijske vlasti, pred kraj Prvog svjetskog rata . Jedna od prvih ?ena koja je potpisala svoje ?lanke u arapskoj ?tampi bila je lije?nica Galila Tamarhan , koja je pisala ?lanke u medicinskom ?asopisu pod nazivom " Ya'asub al-Tib " (Lider u medicini) 1860-ih. [31]

Bosanskohercegova?ke novine [ uredi | uredi izvor ]

Jedne od najtira?nijih novina u Bosni i Hercegovini su:

Strane novine [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ " A Daily Miracle: A student guide to journalism and the newspaper business (2007)" (PDF) . www.nieworld.com . Arhivirano s originala (PDF) , 19. 12. 2007 . Pristupljeno 21. 5. 2012 .
  2. ^ Plambeck, Joseph (26. 4. 2010). "Newspaper Circulation Falls Nearly 9%" . The New York Times .
  3. ^ Suzanne Vranica; Jack Marshall (20. 10. 2016). "Plummeting Newspaper Ad Revenue Sparks New Wave of Changes: With global newspaper print advertising on pace for worst decline since the recession, publishers cut costs and restructure" . The Wall Street Journal .
  4. ^ Werner Faulstich: "Grundwissen Medien", 4th ed., ya UTB, 2000, ISBN 978-3-8252-8169-4 , poglavlje 4
  5. ^ Rehm, Margarete (25. 4. 2000). "Margarete Rehm: Information und Kommunikaegenwart. Das 17. Jh" . Ib.hu-berlin.de. Arhivirano s originala , 4. 2. 2012 . Pristupljeno 21. 2. 2012 .
  6. ^ Brook, Timothy (1998). The Confusions of Pleasure: Commerce and Culture in Ming China . Berkeley: University of California Press . str. xxi. ISBN   0-520-22154-0 .
  7. ^ a b "WAN ? A Newspaper Timeline" . Wan and-press.org. Arhivirano s originala , 11. 1. 2012 . Pristupljeno 21. 2. 2012 .
  8. ^ Infelise, Mario. "Roman Avvisi: Information and Politics in the Seventeenth Century". Court and Politics in Papal Rome, 1492?1700 . Cambridge: Cambridge University Press , 2002. 212,214,216?217
  9. ^ Nelson, Heming (11. 2. 1998). "A History of Newspaper: Gutenberg's Press Started a Revolution" . The Washington Post .
  10. ^ Weber, Johannes (2006). "Strassburg, 1605: The Origins of the Newspaper in Europe". German History . 24 (3): 387?412 (387). doi : 10.1191/0266355406gh380oa . : ?ablon:Blockquote
  11. ^ "Weber, Johannes: Straßburg 1605: Die Geburt der Zeitung, in: Jahrbuch fur Kommunikationsgeschichte , Vol. 7 (2005), S. 3?27" (PDF) (jezik: njema?ki). Arhivirano s originala (PDF) , 10. 4. 2008.
  12. ^ "WAN ? Newspapers: 400 Years Young!" . Wan-press.org. Arhivirano s originala , 10. 3. 2010 . Pristupljeno 21. 2. 2012 .
  13. ^ a b Stephens, Mitchell. "History of Newspapers" . Nyu.edu. Arhivirano s originala , 16. 5. 2008 . Pristupljeno 21. 5. 2012 .
  14. ^ Arnold, Th.J. Bibliotheca Belgica . Article (jezik: nizozemski) (Part 129-130 izd.). Ghent.
  15. ^ De Bom, Emmanuel (1903). Tijdschrift voor Boek- en Bibliotheekwezen . Periodical (jezik: nizozemski). Antwerp: Antwerp Library. str. 27.
  16. ^ "Concise History of the British Newspaper in the Seventeenth Century" . bl.uk . Arhivirano s originala , 22. 5. 2022 . Pristupljeno 25. 9. 2023 .
  17. ^ Farinelli, Giuseppe (2004). Storia del giornalismo italiano : dalle origini a oggi (jezik: italijanski). Torino: UTET libreria. str. 15. ISBN   88-7750-891-4 . OCLC   58604958 .
  18. ^ "Biblioteca Nacional Digital ? Gazeta..., Em Lisboa, 1642?1648" . Purl.pt . Pristupljeno 21. 2. 2012 .
  19. ^ "WAN ? Oldest newspapers still in circulation" . Wan-press.org. Arhivirano s originala , 7. 1. 2004 . Pristupljeno 21. 2. 2012 .
  20. ^ Concise History of the British Newspaper in the Eighteenth Century [ mrtav link ]
  21. ^ Teeter, Dwight L (juli 1965). "Benjamin Towne: The Precarious Career of a Persistent Printer". Pennsylvania Magazine of History and Biography . 89 (3): 316?330. JSTOR   20089817 .
  22. ^ Novo Milenio: MNDLP - Gazeta do Rio de Janeiro, de 1808
  23. ^ "Exclusive: Corrupt system and media" . Zee News . 4. 4. 2014 . Pristupljeno 3. 1. 2015 .
  24. ^ "Korean monk claims to have found world's oldest newspaper" . Korea JoongAng Daily . 18. 4. 2017 . Pristupljeno 1. 5. 2017 .
  25. ^ "世界 最初의 新聞…1577年 朝鮮時代 '朝報' 實物 發見" . 네이버 뉴스 (jezik: korejski) . Pristupljeno 1. 5. 2017 .
  26. ^ Stavrianos, Leften Stavros (2000) [first published 1958]. The Balkans since 1453 . C. Hurst & Co. str. 211. ISBN   978-0814797662 .
  27. ^ E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913?1936 , str. 952.
  28. ^ Tripp (ed.), str. 2; Amin, Fortna & Frierson, str. 99; Hill, str. 172.
  29. ^ Agoston & Masters, str. 433.
  30. ^ Camron Michael Amin (2014). "The Press and Public Diplomacy in Iran, 1820?1940". Iranian Studies . 48 (2): 269?287. doi : 10.1080/00210862.2013.871145 . S2CID   144328080 .
  31. ^ Sakr, str. 40.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Novine&oldid=3552192 "