Novi Grad (Sarajevo)

Koordinate : 43°50′56″N 18°22′16″E  /  43.848889°N 18.371111°E  / 43.848889; 18.371111
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Novi Grad, Sarajevo )
Novi Grad (Sarajevo)
Op?ina i naseljeno mjesto
Op?ina Novi Grad Sarajevo
Pogled na Novi Grad Sarajevo
Službeni grb Novi Grad (Sarajevo)
Grb
Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini
Op?ina Novi Grad u Bosni i Hercegovini
Novi Grad (Sarajevo) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Novi Grad (Sarajevo)
Novi Grad (Sarajevo)
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°50′56″N 18°22′16″E  /  43.848889°N 18.371111°E  / 43.848889; 18.371111
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
Vlada
 ? Na?elnik Semir Efendi? [1] ( SzBiH [2] )
Povr?ina
 ? Op?ina 47,31 km 2
 ? Naseljeno mjesto 38,42 km 2
Stanovni?tvo  ( 2013 )
 ? Op?ina 118.553
 ?  Op?ina (gusto?a) 2.505,88 /km 2
 ? Naseljeno mjesto 117.822
 ?  Naseljeno mjesto (gusto?a) 3.066,68 /km 2
Vremenska zona CET ( UTC+1 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj 71 000
Pozivni broj (+387) 33
Mati?ni broj 170658 [3]
Mati?ni broj op?ine 10871
Veb-sajt www .novigradsarajevo .ba

Novi Grad Sarajevo je op?ina formirana 12. aprila 1978. godine podjelom ranije op?ine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove op?ine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na povr?ini od 47,2 km 2 i grani?i sa op?inama Novo Sarajevo , Ilid?a , Vogo??a i Ilija? . Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva ?ivjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije rata , a prema popisu stanovni?tva iz 1991 . godine op?ina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Re?ici - 187.

Historija

Ubrzanim ?irenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovni?tva krenula je intenzivna gradnja ove op?ine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su ?itava naselja ( Alipa?ino polje , Mojmilo , Saraj polje i Dobrinja ).

14. Zimske Olimpijske igre , odr?ane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu jo? br?eg razvoja ovog podru?ja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa prate?im infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je op?ina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991 . godine.

U periodu rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. op?ina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.

Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva , otpo?inje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje op?ine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina op?ina je dobila karakter moderne urbane cjeline.

Geografija

Podru?je op?ine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne povr?ine 47,98 kvadratnih kilometara i predstavlja jugoisto?ni dio prostrane sarajevsko-zeni?ke kotline, najve?eg tercijernog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosje?na nadmorska visina je 500 metara. Najvi?a ta?ka je brdo ?u? na visini od 850 metara, a najni?a u Reljevu na sjeveru op?ine 482 metra.

Okru?ena je planinama Trebevi? i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke : Miljacka , Dobrinja i Bosna , a potoci Rije?ica, Bu?a potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj ?esto varira u toku godine.

Zemlji?te je vrlo slo?ene geolo?ke građe koje se naro?ito mijenjalo tokom pro?log vijeka . Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za ?ivot i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i ?umske povr?ine i pretvarane u građevinsko zemlji?te.

Klima je kontinentalna sa specifi?nostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u sva tri godi?nja doba. Prosje?ne temperature zraka su neujedna?ene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. ?este su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini ni?a od onih u planinama.

Stanovni?tvo

Glavni ?lanci: Demografija Novog Grada (Sarajevo) i Spisak naseljenih mjesta u op?ini Novi Grad (Sarajevo)

Nacionalni sastav stanovni?tva - op?ina Novi Grad

Sastav stanovni?tva ? op?ina Novi Grad
2013. [4] 1991. 1981. [5] 1971. 1961. [6]
Osoba 118 553 (100,0%) 136 616 (100,0%) 80 559 (100,0%) 111 811 (100,0%) 57 176 (100,0%)
Bo?njaci 99 773 (84,16%) 69 430 (50,82%) 1 33 391 (41,45%) 1 37 147 (33,22%) 1 5 970 (10,44%) 1
Hrvati 4 947 (4,173%) 8 889 (6,507%) 6 612 (8,208%) 17 491 (15,64%) 12 794 (22,38%)
Srbi 4 367 (3,684%) 37 591 (27,52%) 22 190 (27,55%) 45 806 (40,97%) 29 685 (51,92%)
Bosanci 3 553 (2,997%) ? ? ? ?
Nisu se izjasnili 2 103 (1,774%) ? ? ? ?
Bosanci i Hercegovci 1 490 (1,257%) ? ? ? ?
Ostali 750 (0,633%) 5 126 (3,752%) 1 513 (1,878%) 2 147 (1,920%) 484 (0,847%)
Romi 481 (0,406%) ? 370 (0,459%) 50 (0,045%) ?
Muslimani 337 (0,284%) ? ? ? ?
Nepoznato 189 (0,159%) ? ? ? ?
Albanci 171 (0,144%) ? 237 (0,294%) 374 (0,334%) 433 (0,757%)
Jugoslaveni 103 (0,087%) 15 580 (11,40%) 15 082 (18,72%) 5 798 (5,186%) 5 678 (9,931%)
Crnogorci 95 (0,080%) ? 906 (1,125%) 2 048 (1,832%) 1 263 (2,209%)
Turci 91 (0,077%) ? ? ? ?
Makedonci 43 (0,036%) ? 112 (0,139%) 264 (0,236%) 273 (0,477%)
Slovenci 32 (0,027%) ? 98 (0,122%) 525 (0,470%) 501 (0,876%)
Pravoslavci 16 (0,013%) ? ? ? ?
Ukrajinci 12 (0,010%) ? ? ? ?
Mađari ? ? 48 (0,060%) 161 (0,144%) 95 (0,166%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Nacionalni sastav stanovni?tva - naseljeno mjesto Novi Grad (Sarajevo Dio)

Sastav stanovni?tva ? naseljeno mjesto Novi Grad
2013. [4] 1991. 1981. [5] 1971. 1961. [6]
Osoba 117 822 (100,0%) 136 616 (100,0%) 73 585 (100,0%) 103 179 (100,0%) 33 893 (100,0%)
Bo?njaci 99 097 (84,11%) 69 430 (50,82%) 1 31 333 (42,58%) 1 36 094 (34,98%) 1 2 962 (8,739%) 1
Hrvati 4 939 (4,192%) 8 889 (6,507%) 6 359 (8,642%) 17 056 (16,53%) 9 018 (26,61%)
Srbi 4 347 (3,689%) 37 591 (27,52%) 18 620 (25,30%) 38 806 (37,61%) 16 419 (48,44%)
Bosanci 3 539 (3,004%) ? ? ? ?
Nisu se izjasnili 2 097 (1,780%) ? ? ? ?
Bosanci i Hercegovci 1 490 (1,265%) ? ? ? ?
Ostali 749 (0,636%) 5 126 (3,752%) 1 337 (1,817%) 2 091 (2,027%) 336 (0,991%)
Romi 481 (0,408%) ? 255 (0,347%) 44 (0,043%) ?
Muslimani 333 (0,283%) ? ? ? ?
Nepoznato 189 (0,160%) ? ? ? ?
Albanci 171 (0,145%) ? 222 (0,302%) 362 (0,351%) 82 (0,242%)
Jugoslaveni 103 (0,087%) 15 580 (11,40%) 14 382 (19,54%) 5 758 (5,581%) 3 488 (10,29%)
Crnogorci 93 (0,079%) ? 822 (1,117%) 2 029 (1,966%) 937 (2,765%)
Turci 91 (0,077%) ? ? ? ?
Makedonci 43 (0,036%) ? 109 (0,148%) 262 (0,254%) 184 (0,543%)
Slovenci 32 (0,027%) ? 98 (0,133%) 521 (0,505%) 395 (1,165%)
Pravoslavci 16 (0,014%) ? ? ? ?
Ukrajinci 12 (0,010%) ? ? ? ?
Mađari ? ? 48 (0,065%) 156 (0,151%) 72 (0,212%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Privreda

Okosnicu privrednog razvoja novogradske op?ine prestavljala je industrija. Na podru?ju op?ine 1978 . je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udru?enog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na podru?ju op?ine je radilo osam osnovnih ?kola sa 8.291 u?enikom. U privredi najve?e je u?e??e bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je u?estovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduze?a " Energoinvest ", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "?ica" i "Zrak".

Privreda Danas

Danas industrija nije razvijena kao ?to je bila prije 1992 . godine i radi u ve?ini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduze?a. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika ? "Zrak Holding", metalska 8 preduze?a - ve?e tvornice su “?ica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "?ipad Enterijer", proizvodnja odje?e, dorada dva preduze?a ? KRAS, Industrija trikota?e “?IK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala " Bitumenka ", recikla?a papira ? "Papir servis", ma?inska i elektro oprema - Step d.d.

U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduze?a “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduze?e TP DC ”Sarajevo” ima velike skladi?ne kapacitete. Trgovinska preduze?a ostvarila su najve?e u?e??e u ukupnom prihodu privrede na Op?ini.

Turizam

Politika

Kultura

Sport

Na teritoriji op?ine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmi?e u Premijer ligi BiH i to: Fudbalski klub "Olimpic" i Odbojka?ki klub "Dobrinja"-?enska ekipa. Op?ina sada ima nogometno igrali?te ? stadion na meandru na Otoci , a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i d?amije.

Poznate li?nosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za na?elnika za op?inu Novi Grad" . izbori.ba . Pristupljeno 3. 11. 2016 .
  2. ^ "Semir Efendic napusta SDA i postaje predsjednik SzBiH" . klix.ba . Pristupljeno 23. 4. 2021 .
  3. ^ "Sistematski spisak op?ina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF) . fzs.ba . Arhivirano s originala (PDF) , 5. 3. 2016 . Pristupljeno 24. 11. 2015 .
  4. ^ a b "Popis stanovni?tva, doma?instava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 ? Etni?ka/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik" . popis.gov.ba . Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021 . Pristupljeno 7. 4. 2021 .
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 22. 9. 2015 .
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovni?tva FNR Jugoslavije 1961" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 15. 4. 2016 .

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina
Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_Grad_(Sarajevo)&oldid=3543423 "