Pavle I Petrovi?
(
ruski
: Павел I Петрович; 1. oktobar 1754 ? 23. mart 1801)
[1]
bio je
car Rusije
od 1796. do 1801. godine. Zvani?no, bio je jedini sin
Petra III
i
Katarine Velike
, iako je Katarina kasnije izjavila da je njegov otac njen ljubavnik
Sergej Saltykov
.
Bio je u sjeni svoje majke ve?i dio ?ivota. Njegova vladavina je trajala samo pet godina, zavr?avaju?i njegovim ubistvom od strane zavjerenika. Njegovo najve?e dostignu?e je bilo usvajanje zakona o sukcesiji na ruski tron koji je trajao do kraja
dinastije Romanov
i
Ruskog carstva
. Pro?et idejama vite?tva, branio je
Maltu
od
Napoleona
i
Velike Britanije
i pru?io je za?titu malte?kim vitezovima. Postao je veliki majstor malte?kih vitezova.
Sin je Petra III i
Katarine Velike
. Nakon ?to je ubila svoga supruga, Katarina Velika je govorila da njegov otac nije
Petar III
, nego njen ljubavnik Sergej Saltikov. Međutim, bila je primjetna sli?nost dje?aka s Petrom III. Pavle je prvih sedam godina ?ivota proveo pod kontrolom stare carice Jelisavete.
Po svoj prilici njegovi odnosi sa majkom nisu bili najbolji, o ?emu je svjedo?io britanski ambasador. Prva supruga mu je umrla pri porodu. Po drugi put se o?enio 1776. godine sa
Sophiom Dorotheom od Wurttemberga
, koja je dobila rusko ime Marija Fjodorovna. U to vrijeme je vjerovao da ga je majka namjeravala ubiti kao ?to je ubila njegovog oca. Katarina Velika ga je zbog toga udaljila iz dvorskog vije?a i dr?ala ga na odstojanju.
Sa novom suprugom je tokom ?ivota imao desetoro djece. Kada se 1777. godine rodio budu?i car, Aleksandar I Pavlovi?, carica im je poklonila veliki posjed Pavlovsk. Pavle i njegova supruga su mnogo putovali po Evropi od 1781. do 1782. godine. Carica im je 1783. godine dala veliko imanje Gat?ina sa pukom vojnika, koje je Pavle mogao da trenira po
pruskom
modelu.
Pavle je postao car nakon ?to je umrla Katarina Velika 5. novembra 1796. godine. Tada se govorilo da je carica Katarina ostavila testament po kome je Pavla isklju?ila iz linije nasljeđivanja i da je odredila da car bude njegov sin, tj. njen unuk
Aleksandar I
. Prema tim teorijama ?im je carica umrla Pavle je krenuo u potragu za testamentom sa namjerom da ga nađe i uni?ti. Carica je dosta dugo dr?ala Pavla u strahu da on ne?e biti nasljednik. Zbog pretrpljenog straha, jedna od prvih mjera novog cara je bilo dono?enje zakona o nasljeđivanju dinastije Romanov.
Za vrijeme prve godine vlasti poni?tio je mnoge zakone svoje majke. Dozvolio je najpoznatijem kriti?aru Katarine Velike Aleksandru Nikolajevi?u Radi??evu da se vrati iz progonstva u
Sibiru
. S druge strane optu?ivao je ljude da su jakobinci i protjerivao bi ih i zbog no?enja francuske odje?e ili ?itanja francuskih knjiga. Svog oca Petra III sahranio je sa velikim po?astima. Katarina Velika je pred svoju smrt spremala vojsku za napad na
Persiju
. Pavle je opozvao i tu odluku svoje majke.
Osim Radi??eva oslobodio je Novikova i Tadeu?a Ko??u?ka, ali ovu dvojicu je dr?ao u ku?nom pritvoru. Rusko plemstvo je smatrao dekadentnim i korumpiranim. Imao je namjeru da stvori vite?ke ideale i da o?isti ruski dvor i plemstvo od nemorala iz doba vladavine njegove majke. Bogato je nagradio one koji su podr?ali njegova zalaganja za uspostavu vite?kih ideala u ruskom dru?tvu. Kaznio je one, koji nisu dijelili njegov pogled na svijet. Smijenio je 7 feldmar?ala i 333
generala
.
Izabran je za velikog majstora malte?kih vitezova. Napoleon je zauzeo Maltu, pa su
malte?ki vitezovi
na?li uto?i?te u Rusiji. Uspostavio je rusku tradiciju malte?kih vitezova unutar carskih redova u Rusiji. Sagradio je tri skupa zamka oko Moskve. Sa Anom Lopuhinom je po svoj prilici imao odnos blizak platonskom odnosu iz njegovih ideala vite?kog pona?anja.
Nakon Napoleonovog osvajanja Malte 1798, Pavle se razljutio i odlu?io je da osveti protjerivanje malte?kih vitezova.
U?estvovao je u ratu druge koalicije protiv Napoleona. Rusija je 1798. objavila rat
Francuskoj
. Poslao je Suvorova da se bori protiv Napoleona. Suvorov je 1799. godine oslobodio sjevernu
Italiju
, da bi potom krenuo na
?vicarsku
, gdje Suvorov gubi ?ivot. Admiral Fjodor U?akov i ruska flota su izvodili operacije u Sredozemlju.
Maltu je od Napoleona preotela Velika Britanija. Pavle je zahtijevao da se Malti vrati nezavisnost. Po?to je to Britanija odbila Rusija je sklopila mir sa Napoleonom. Tada je razmatrao planove da osvoji Britansku Indiju, bilo sa Francuzima bilo sam.
Pavle je stekao mnogo neprijatelja. Njegovi poku?aji nametanja vite?kog pona?anja odbijali su i mnoge njegove savjetnike. Osim toga otkrio je da je carski trezor bio potkradan. Njegova politika je mnogim plemi?ima predstavljala smetnju.
Zavjeru protiv njega su organizovali vojni gubernator Petrograda Petar Palen, Nikita Panjin i admiral Ribas koji je umro prije izvr?enja plana. Zavjerenici su 11. marta 1801. ubili cara Pavla. Jedan skup otpu?tenih oficira predvodio je general Benigsen. Poku?ali su da natjeraju cara da potpi?e abdikaciju, on je pru?io otpor pa su ga ubili. Naslijedio ga je sin Aleksandar I, koji je znao za zavjeru. Zavjerenici su bili povezani sa Velikom Britanijom, koja je strahovala da ?e joj Rusija objaviti rat zbog Malte.
U braku sa Sophiom Dorotheom, poslije udaje poznatom kao Marija Fjodorovna, imao je desetoro djece:
- Aleksandar I Pavlovi? (1777?1825), naslijedio je Pavla kao car Rusije
- Konstantin Pavlovi? (1779?1831) odrekao se nasljeđivanja 1822.
- Aleksandra Pavlova (1783?1801) udala se za nadvojvodu Josepha Anton Johanna od Austrije, sina Leopolda II
- Elena Pavlova (1784?1803)
- Marija Pavlova (1786?1859) udala se za Karla Friedricha, velikog vojvodu od Saxe-Weimar-Eisenach
- Ekaterina Pavlova (1788?1819) udala se za vojvodu Georga od Oldenburga i za drugog kralja Wilhelma I od Wurttemberga,
- Olga Pavlova (1792?1795)
- Ana Pavlova (1795?1865) udala se za kralja Willema II od Holandije
- Nikolaj I Pavlovi? (1796?1855) bio je car Rusije od 1825. do 1855.
- Veliki knez Mihail Pavlovi? (1798?1849)
- A reasonable and balanced picture of Paul I, can be gained from:
Hugh (Ed) Paul I: A reassessment of His Life and Reign, University Center for International Studies, University of Pittsburgh, 1979
- For Paul's early life:
K. Waliszewski,
Autour d'un trone
(Paris, 1894), or the English translation,
The Story of a Throne
(London, 1895), and P. Morane,
Paul I. de Russie avant l'avenement
(Paris, 1907)
- For Paul's reign:
T. Schiemann,
Geschichte Russlands unter Nikolaus I
(Berlin, 1904), vol. i. and
Die Ermordung Pauls
, by the same author (Berlin, 1902)
- Other readings:
(in Russian) V.V.Uzdenikov. Monety Rossiyi XVIII-nachala XX veka (Russian coinage from XVIII to the beginning of XX century). Moscow - 1994.
ISBN
5-87613-001-X