YouTube
je popularna mre?na usluga za razmjenu
videozapisa
na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise. Za postavljanje sadr?aja potrebna je registracija, ali za pregledavanje nije, osim sadr?aja koji nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina. Prema pravilima kori?tenja korisnici mogu postavljati vlastite uratke i uratke za koje imaju dopu?tenje vlasnika
autorskih prava
, a zabranjeno je postavljanje
pornografskoga
sadr?aja,
nasilja
, sadr?aja koji podr?ava radnje koje kr?e
zakon
, sadr?aja s ciljem sramo?enja, klevete i reklama.
YouTube
zadr?ava pravo na kori?tenje, preinaku i brisanje postavljenoga materijala.
YouTube su osnovala trojica biv?ih zaposlenika tvrtke
PayPal
:
Chad Hurley
,
Steve Chen
i
Jawed Karim
u
velja?i
2005.
godine.
Google
je kupio tvrtku u
studenome
2006.
za 1,65
milijardi
dolara
; YouTube je sad jedna od podru?nica
Googlea
.
Na YouTubeu prijavljeni korisnici mogu stavljati, gledati, ocjenjivati, dijeliti sve videozapise, dodavati ih favoritima, i komentirati na svima. Ovako doprinose njihovoj popularnosti.
Korisniku se nudi prilagodba sadr?aja.
Najve?i broj videzapisa na YouTubeu postavljaju pojedinci, ali velike medijske kompanije poput
CBS-a
,
BBC-a
,
Veva
, i
Hulua
nude svoje materijale na YouTubeu kao dio partnerskoga programa.
YouTube web stranica 7. svibnja 2005. godine.
Utemeljitelji YouTubea jesu Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, biv?i zaposlenici tvrtke
PayPal
. Domena
YouTube.com
aktivirana je
14. velja?e
2005.
godine, a tijekom narednih mjeseci na stranici se radilo. U svibnju 2005. godine stranica je javnosti ponuđena na uvid, a ?est mjeseci kasnije slu?beno je po?ela s radom. YouTube je pokrenut privatnim sredstvima, a investitorska tvrtka Sequoia Capital u studenom 2005. ula?e 3,5 milijuna, a u travnju
2006.
godine jo? 8 milijuna dolara.
9. listopada
2006. godine najavljeno je da ?e tvrtku preuzeti
Google
za 1,65 milijardi dolara u
dionicama
. Ugovor je zaklju?en
13. studenog
, a u njemu stoji da YouTube zadr?ava svojih 67 zaposlenika te da nastavlja raditi nezavisno od Googlea.
Prvi je video na YouTube postavio korisnik jawed (pravim imenom Jawed Karim, jedan od osniva?a stranice) pod nazivom ?Me at the zoo”. Video je postavljen
23. travnja
2005.
godine te trenutno ima vi?e od 85 milijuna prikaza.
Prema statisti?kom istra?ivanju iz lipnja 2006. godine na YouTubeu je dnevno pregledavano 100 milijuna videozapisa, a tijekom 24 sata postavljano 65 000 novih videozapisa. Prema istra?ivanju tvrtke Nielsen/NetRatings stranicu je posje?ivalo gotovo 20 milijuna korisnika mjese?no, od toga 44 % ?ena i 56 % mu?karaca naj?e??e dobi od 12 do 17 godina. Prema istra?ivanju stranice Hitwise.com 64 % mre?nog video prometa u
Velikoj Britaniji
odvija se na YouTubeu.
[
nedostaje izvor
]
Glazbeni spot pjeva?a Psy,
Gangnam Style
, postao je prvi videozapis koji je pre?ao milijardu pregleda na YouTubeu, prenesen je
2012.
godine, a milijardu prikaza dobio je u
prosincu
iste godine. Dugo je bio najgledaniji videozapis na YouTubeu, ali
10. srpnja
2017.
godine prestigao ga je glazbeni spot pjeva?a
Wiz Khalifa
,
See You Again
, no ubrzo ga je prestigao glazbeni spot pjeva?a Luisa Fonsia,
Despacito
, koji danas ima 7,6 milijardi pregleda. Trenutno je najgledaniji videozapis Youtubea
Baby Shark Dance
koji ima 9,5 milijardi pregleda. Samo 6 videozapisa koji nisu glazbeni spotovi imaju preko 1 milijardu prikaza.
[
nedostaje izvor
]
YouTube je kao besplatan medij postao sredstvom promoviranja anonimnih filmskih autora i glazbenika koji su ovim putem stekli popularnost i probili se u tradicijske medije poput
radija
i
televizije
, u svibnju
2007.
ponudio je najgledanijim autorima poslovnu suradnju, kojom dobivaju dio zarade od oglasa koji s pojavljuju pored i tijekom njihovih uradaka.
Mo? YouTubea prepoznali su i politi?ari. Tako su se kandidati za ameri?ke predsjedni?ke izbore
2008.
godine koristili YouTubeom kao medijem za predsjedni?ku kampanju, a ponajvi?e
Barack Obama
i
Hillary Clinton
. Potencijalni bira?i mogli su pregledavati videozapise u kojima su predsjedni?ki kandidati iznosili svoje stavove te ih komentirati vlastitim uratcima. Također, ameri?ki mediji isti?u da je YouTube odigrao zna?ajnu ulogu u porazu republikanskog senatora Georgea Allena 2006. zbog videozapisa u kojem senator iznosi
rasisti?ke
stavove.
Iako YouTube ne dopu?ta postavljanje sadr?aja za?ti?enog zakonom o autorskim pravima
Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
i ?itavo ga vrijeme bri?e, takav sadr?aj se neprestano pojavljuje. On klju?uje televizijske emisije, oglase, glazbene spotove, snimke koncerata, isje?ke iz filmova i TV serija i dr. Ako ih vlasnik autorskih prava ne prijavi, jedini na?in na koji YouTube otkriva takav sadr?aj je putem klju?nih rije?i i oznaka (
tags
) koje su postavljene uz njega. Svojevremeno je YouTube ponudio mogu?nost prijave sadr?aj koji kr?i autorska prava korisnicima, ali se ispostavilo da je takav sustav podlo?an zlouporabi jer su neki korisnici prijavljivali izvorne uratke drugih korisnika.
Zbog kr?enja autorskih prava YouTubeu je ulo?eno mnogo pritu?bi, a pokrenuto je i nekoliko sudskih postupaka. Tako je, na primjer, Japansko dru?tvo za za?titu prava autora, skladatelja i izdava?a (JASRAC) tra?ilo od YouTubea uklanjanje tisu?a videozapisa popularnih japanskih glazbenika. U velja?i 2006. televizijska tvrtka
NBC
zatra?ila je uklanjanje za?ti?enog materijala, međutim, kako je YouTube sve vi?e dobivao na zna?aju, NBC se u srpnju iste godine odlu?uje za neobi?an potez te mu nudi suradnju i otvara svoj slu?beni kanal.
U kolovozu 2006. YouTube najavljuje plan o ponudi svih glazbenih spotova ikad snimljenih na svojoj stranici tijekom 18 mjeseci.
Warner Music Group
i
EMI
prihva?aju projekt te u rujnu potpisuju ugovor s YouTubeom, a u listopadu ugovore potpisuju i
CBS
, Universal Music Group i
Sony BMG Music Entertainment
. Prema ugovoru, te tvrtke YouTubeu ustupaju pravo na prikazivanje glazbenih spotova iz njihove proizvodnje za dio prihoda od oglasa s YouTubeovih stranica.
Do kraja sije?nja 2015. godine za reprodukciju videozapisa bilo je potrebno instalirati dodatak
Adobe Flash Player
.
[2]
U sije?nju 2010. godine, YouTube je pokrenuo eksperimentalnu stranicu koja je koristila ugrađene mogu?nosti
preglednika
HTML5
za prikazivanje videozapisa ?to je omogu?ilo reprodukciju bez potrebe za instaliranjem bilo kakvih dodataka.
[3]
YouTube web mjesto je imalo posebnu web stranicu na kojoj je bilo mogu?e pridru?iti se testiranju HTML5 reproduktora pomo?u podr?anih preglednika.
[3]
YouTube je 27. sije?nja 2015. godine objavio kako ?e na svim podr?anim preglednicima HTML5 biti zadana metoda reprodukcije.
[4]
Svi registrirani korisnici mogu prenositi videozapise koji mogu biti dugi do 15 minuta. Korisnici koji nisu kr?ili pravila servisa mogu prenositi videozapise duge i do 12 sati, ?to zahtjeva potvrđivanje ra?una (pomo?u mobilnog telefona). Kada je servis krenuo s radom 2005. godine bilo je mogu?e prenositi duge videozapise, ali u o?ujku 2006. godine uvedeno je desetominutno ograni?enje nakon ?to je otkriveno da su ve?ina videozapisa koji prelaze ovu granicu neovla?teni prijenosi
TV serija
,
filmova
i sli?nih materijala za?ti?enih
autorskim pravom
.
[5]
U srpnju 2010. godine, desetominutno ograni?enje pove?ano je na 15 minuta.
[6]
Uporabom a?urne ina?ica
preglednika
mogu?e je prenijeti videozapise ve?e i od 20
gigabajta
. Najve?a dopu?tena veli?ina videozapisa je 128 gigabajta.
[6]
YouTube podr?ava ve?inu
kontejnerskih formata
, uklju?uju?i
.AVI
,
.MKV
,
.MOV
,
.MP4
,
DivX
,
.FLV
i
.ogg
i
.ogv
.
Cenzura YouTubea događa se u mnogim dr?avama zbog raznih razloga. Korisnici iz dr?ava u kojima je YouTube blokiran mogu mu pristupiti kori?tenjem
VPN
-ovih usluga i
proxy
servera. Neke dr?ave potpuno blokiraju pristup YouTubeu (trajno ili privremeno), dok neke blokiraju određen sadr?aj sa servisa.
Do cenzure ili blokiranja YouTubea mo?e do?i zbog raznih razloga. Neki od njih su:
- cenzuriranje sadr?aja koji mo?e prouzro?iti dru?tvene ili politi?ke nemire ili prosvjede
- sprje?avanje kritiziranja politi?kih vladara, vlade, vladinih slu?benika, religija ili religijskih vođa
- sprje?avanje kr?enja autorskih prava i intelektualnog vlasni?tva
- smanjenje internetskog prometa
Logo tijekom povijesti
[
uredi
|
uredi kod
]
-
2005. ? 2011.
-
2011. ? 2013.
-
2013. ? 2015.
-
2015. ? 2017.
-
2017. ? danas
- ↑
Google Careers
: "San Bruno (YouTube)" (pristupljeno 7. svibnja 2016.)
- ↑
BBC
Jonathan Fildes: "Flash moves on to smart phones", 5. listopada 2009. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)
- ↑
a
b
HTML Goodies
Scott Clark: "How To View HTML5 Videos on YouTube" (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)
- ↑
Ars Technica
Ron Amadeo: "YouTube says HTML5 video ready for primetime, makes it default", 28. sije?nja 2015. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)
- ↑
Ars Technica
Ken Fisher: "YouTube caps video lengths to reduce infringement", 29. o?ujka 2006. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)
- ↑
a
b
YouTube Help
: "Upload videos longer than 15 minutes" (20. kolovoza 2016.)