Louis Althusse
Rođenje	16. listopada 1918. Birmandreis
Smrt	22. listopada 1990. La Verriere
Narodnost	Francuz
Polje	filozofija sociologija
Poznat po	strukturalni marksizam
Portal o ?ivotopisima

Louis Althussse ( Birmandreis , Al?ir , 16. listopada 1918. ? La Verriere , 22. listopada 1990. ) bio je francuski filozof i sociolog poznat po marksisti?kom pristupu u filozofiji.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Althusser je rođen u Al?iru 1918. no brzo s obitelji dolazi u Francusku. Na pari?kom sveu?ili?tu Ecole Normale Superieure po?inje studij filozofije koji prekida radi sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu gdje biva i zarobljen. Studij zavr?ava tek 1947. te na istom sveu?ili?tu po?inje graditi nastavnu karijeru. Ratno iskuskustvo ga je promijenilo u na?inu razmi?ljanja; prije rata smatrao se konzervativcem , no tijekom rata upoznao se s marksizmom te ?e nakon povratka iz rata postati jedan od vode?ih francuskih marksista. Podr?avao je rad francuske komunisti?ke partije te je od 1984. njezin ?lan.

Rat je utjecao i na njegovo psihi?ko stanje. Najtragi?niji primjer je ubojstvo svoje ?ene 16. studenog 1980. zbog ?ega je zavr?io i u psihijatrijskoj ustanovi nakon ?ega se nije pojavljivao u javnim krugovima. Iako je bio marksist i imao revolucionarne poglede na svijet, Althusse nije sudjelovao u velikim studentskim nemirima u Parizu 1968. ^{[1] :150} No iako je bio psihi?ki nestabilna osoba, Altusse je jako utjecao na mnoge suvremene filozofe.

Filozofski rad [ uredi | uredi kod ]

Althusse ima druga?iji pristup maksizmu od ostalih. On smatra da je ve?ina marksista pogre?no shvatila Marxove ideje te Althusse u svojim radovima poku?ava ispraviti tu nepravdu. To se jasno mo?e vidjeti u nekoliko Althusseovim glavnim idejama:

• Althusse smatra kako se krivo tuma?i termin Baza i nadogradnja kod koji mogu opstati samo ako postoje radnici, sredstva za rad i vlasnici koji prisvajaju rezultate proizvodnje ^[1] " ^:153 . Althusse stoga polazi od stajali?ta kako zbog ekonomskog determinizma ove tri karakteristike se trebaju zamijeniti ideologijom i politikom.
• Althusse ideologiju smatra kao stvarni dru?tveni odnos, a ne kao iluziju . ^{[2] :6}
• Na temelju Gramcijevog koncepta hegemonije , Althuse razvija termin ideolo?ki aparat dr?ave prema koji, prema njemu, reproducira proizvodnju kako bi stvorili određenu hegemoniju u dru?tvu. Kao primjere takvog aparata, navodi religijske i obrazovne institucije, medije, obitelj, politi?ke stranek te sindikate. ^{[2] :131}
• On smatra da pojedinci ?ine strukturu dru?tvenih odnosa ?ime se odmi?e od klasi?nih marksisti?kih ideja o klasama kao skupovima pojedinaca. ^{[2] :6}

Upravo ?e ovo posljednje biti klju?no za razvoj strukturalnog marksizma , ?iji je Althusse jedan od za?etnika. Strukturalni maksizam prou?ava nevidljive strukture u kapitalisti?kom dru?tvu te poku?ava dokazati kako u svijetu postoje strukture koje ograni?avaju mi?ljenja pojedinca. Sljedbenici tog pravca priva?aju zna?aj ekonomije na na?in da ju prihva?aju kao determinantu u dru?tvu te smatraju kako politika i ideologija imaju relativnu autonomiju. Pojedinci i akteri samo popunjavaju takve strukture te su ograni?eni njihovim pravilima. Ru?enje stuktura i sistema treba biti usredoto?eno na proturje?u u sistemu, a ne na proturje?ja u kojima je pojedinac suo?en. ^{[1] :148}

Popis djela ^[3] [ uredi | uredi kod ]

• Za Marxa , 1965.
• Kako ?itati Kapital , s Etienne Balibar, 1965.
• Filozofija i spontana filozofija znanstvenika , 1967.
• Lenjin i filozofija , 1969.
• Elementi samokritike , 1974.
• Budu?nost traje dugo , postumno 1992.

Izvori [ uredi | uredi kod ]