Buri (Ju?na Afrika)

Afrikaneri
	Andries Pretorius ? Daniel Malan ? Jan Smuts ? Petrus Jacobus Joubert
Ukupno pripadnika
	barem 2,7 milijuna
Zna?ajna podru?ja naseljavanja
Jezik
	Afrikaans
Vjera
	Protestanti ( kalvinisti )
Povezane etni?ke grupe
	Germanski narodi : Nizozemci .

Buri ( afr. Boere ) ili Afrikaneri je naziv za narod germanske jezi?ne grane indoeuropske etnolingvisti?ke porodice , nastanjenog u Ju?noj Africi . Buri su potomci nizozemskih naseljenika te prognanih francuskih hugenota . U novije vrijeme ime Afrikaneri se nekorektno koristi za ozna?avanje kulturno i lingvisti?ki asimiliranih dijelova raznih tribalnih zajednica, napose Hotentota i nekih crna?kih grupa kao i potomaka doseljenih Malajaca .

Ime [ uredi | uredi kod ]

Povijest Bura po?inje sredinom 1600.-tih godina, to?nije (1652.) naseljavanjem brojnih Nizozemaca iz Nizozemske , koje Vereenigde Oostindische Compagnie , ?alje da osnivaju naselja u Ju?noj Africi . Ovim kolonistima pridru?io se i manji dio francuskih protestanata ( hugenota ). Njihovi potomci dana?nji su Buri ( Boers , u zna?enju 'farmeri' ) ili Afrikaneri ( niz . = Afrikanci ), ime koje su dobili prema lokalitetu.

Ostali nazivi kojim su nazivani ovi ljudi su Grensboere (Border Boers), Voortrekkers i Cape Boers , i ne mogu predstavljati posebne etni?ke nazive. Ovi stariji nazivi tek su opisna imena kojima se ozna?avaju dijelovi istoga naroda. Grensboere ozna?ava grani?ne Bure s istoka Capea . Cape Boers je naziv za Bure sa zapada Capea, dok naziv Voortrekkers ozna?ava Bure koji su zapre?nim kolima (volovske zaprege) pokrenuli masovnu migraciju u unutra?njost. Rije? 'trek' ozna?ava ' putovanje kolima ', a samo putovanje od povjesni?ara je dobilo naziv ( Groote Trek ) ili Great Trek (' veliko putovanje na kolima '). Trek ozna?ava i seobu, ali seoba Bura vr?ila se na volovskim zapregama.

Podrobniji ?lanak o temi: Obojeni

U skoro vrijeme ime Bura, to?nije njihov lokalitetni naziv Afrikaneri po?eo se primjenjivati i za narode koji genetski ni rasno nemaju nikakve veze s pravim Burima. Manje je poznato da ove 'la?ne' Afrikanere treba nazivati imenom " bruin afrikaners " ili "bruinmense" ('Smeđi Afrikaneri), jer se radi o kulturno i jezi?no asmiliranom stranom rasnom elementu, napose o raznim hotentotskim plemenskim zajednicama, kao ?to su plemena Nama i Griqua , nadalje narodima iz drugih dijelova Afrike kao ?to je Madagaskar , Zulu -crnci, Malajci , Javanci i narodi koji su iz Indije 1860. dopremljeni na rad na planta?e. Cijela ova ne-afrikanerska akulturirana zajednica po?ela nazivati Afrikanerima. Afrikanersko ime su asimilirani ne-Afrikaneri i zadr?ali. Segregacija stanovni?tva Ju?ne Afrike dovodi i do nastajanja Obojenih (Coloured; pl. Coloureds ili Smeđih Afrikanera) koji govore afrikanerski. Među Obojenima također postoje razlike, pa imamo Malay Cape Coloured ili Smeđi Afrikaneri (Brown Afrikaners.). Prvi malajski robovi do?li su ovamo 1657. Sna?ni ogranak ?ine među njima i Khoikhoi (Khoikhoin), San i Xhosa (izgovor koza), prva dva poznatiji kao Hotentoti i Bu?mani . 'Obojeni' i 'bijeli' Afrikaneri razdvojeni su jakim socijalnim i klasnim razlikama, spaja ih jezik i razdvaja netrpeljivost.

Danas postoji oko 7.000.000 afrikaanas-govornika, od kojih preko polovice ?ine 'Obojeni'. Dio Obojenih oti?ao je u bush gdje su postali neustra?ivi ratnici na konjima, to su pripadnici hotentotskog plemena Griqua.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Naseljavanje kolonista po?inje nakon ?to je VOC / Vereenigde Oostindische Compagnie , ili Nizozemska Isto?noindijska Kompanija / uputio sredinom 17. stolje?a brojne ljude iz Nizozemske na osnivanje naselja u ju?nu Afriku. Ovi se naseljavanu na podru?ju Kejpa ( Cape ), kraja ?to su ga naseljavali Bu?mani i Bantu -crnci. Nizozemci sa sobom dovedo?e robove iz drugih dijelova Afrike, s Madagaskara , Malezije i Jave . Kasnije ( 1860. ) sklopljenim ugovorima dovedeni su na rad na planta?ama ?e?era i radnici iz Indije. Kejp postaje va?na stanica da opskrbu brodova na putu za Istok. Velika Britanija je također zainteresirana za Kejp, i ve? po zavr?etku Napoleonskih ratova ?to su zavr?ili 1815. Kongres u Be?u dozna?io je podru?je za Ujedinjeno Kraljevstvo . Ovim po?inje i engleski kolonijalizam Ju?ne Afrike, a prvi engleski kolonisti dolaze 1820.

Dolaskom Engleza po?inju nevolje za Afrikanere (=Afrikance; tako prozvanima zbog svog odlaska u Afriku), pa uvođenjem britanske administracije ve? 1835. zapo?inje 'Veliki trek' tisu?e Afrikanera prema sjeveru. Osnivaju se burske republike Oranje Vrijstaat ( Orange Free State ) i Transvaal . Oranje Vrijstaat se osnovala 17 velja?e 1854., a ve? 23 istog mjeseca i slu?beno je nezavisna.

Drugi zna?ajan datum svakako je otktri?e dijamanata 1867. blizu Kimberleya , kao i zlata 1886 u Witwatersrand (the Rand) u Transvaalu. Od zlata i dijamanata najmanje ?e koristi imati sami Buri. Dolazi do drugog burskog rata 1899. koji je rezultirao engleskom pobjedom 1902. Sve ovo dovodi do gubitka nezavisnosti burskog naroda. Cape, Natal , Transvaal i Oranje Vrijstaat 1910. postat ?e Ju?noafri?kom unijom, s Louis Bothom kao premijerom.

Botha se iskazao u ratu potukav?i njema?ke snage uz minimalne gubitke. Nijemci su se 9 srpnja predali, a skr?en je i burski ustanak. Bothu nasljeđuje Jan Smuts , rođen u burskoj obitelji, po ocu nizozemskog porijekla, dok mu je majka bila hugenotkinja. Smuts ne zastupa bursku stvar i naklonjen je Englezima, pa od (1910?1919) postaje i ministar obrane. Ve? 1916. skr?io je burski ustanak i postao general Ju?noafri?kih snaga koje predvodi protiv Njema?ke Isto?ne Afrike. Godine 1919. Smuts potpisuje i Versajski ugovor . Smuts je politi?ki veoma aktivan a od 1933-1939 postaje ministar pravosuđa, a 1941. i feldmar?al . Njegov kraj do?i ?e tek 1948. kada gubi izbore a kao ministar od 1948 do 1954 postaje Daniel Malan . Za vrijeme Malanovog re?ima Ju?noafri?ka Republika podijelila se na bijelu crnu i obojenu.

Period apartheida zapo?inje vladavinom afrikanerske Herenigde Nasionale Party , pojavljuju se razne afrikanerske novine i kulturni pokreti, kao ?to su Afrikaner Broederbond ili 'league of Afrikaner brothers' (ukratko AB) i Ossewabrandwag . Cilj je AB-a o?uvanje afrikanerske kulture i razvoj ekonomije.-AB se polako infiltrira u politiku i druge slojeve dr?avnog ?ivota postav?i pravo 'tajno' dru?tvo, a od 1947. kontrolira i South African Bureau of Racial Affairs (SABRA). Potrebno je naglasiti i da su svi premijeri i predsjednici Ju?noafri?ke Republike od 1948. pa do kraja apartheida 1994. bili ?lanovi AB-a. Godine 1993. Afrikaner Broederbond izlazi iz tajnosti i postaje Afrikanerbond, otvoriv?i svoja vrata ?enama i drugim rasama.

?ivot i obi?aji Bura [ uredi | uredi kod ]

Koeksisters, ju?noafri?ki tradicionalni desert, burski je proizvod.

Kultura Afrikanera temelji se na kr??anskoj fundamentalnoj religiji iz 17. stolje?a, poznatoj kao kalvinizam . Tradicionalno ?ive u patrijarhatu u ?ijim je obiteljima veoma izra?eno veliko po?tovanje prema roditeljima i starijima. Obitelj je kod Bura velika, donedavno s vi?e od desetoro djece, nerijetko i 12-15. Djeca se roditeljima obra?aju s " Pappa " i " Mamma " a starijim osobama, bez obzira bili obitelj ili ne, s " oom " (stri?e) i " tannie " teta).

Afrikaneri, napose ruralni veliki su mesojedi, obo?avatelji pe?enja (ro?tilj), kod njih nazivan braaivleis , ili ?esto samo " braai ", nadalje biltong ili osu?eno slano meso. Poznata njihova poslastica je mlije?ni kola? [melktert] i desert poznat kao koeksisters , kojemu su glavni sastojci ?e?er i voda, a priprema se kuhaju?i uz jo? neke dodatke oko 10 minuta.

Burskoj glazbi (Boeremusiek) klju?ni instrument je kon?ertina , svira se u pratnji gitare , band?a , piana , akordeona i bubnjeva .

Buri vole bush, i provode mnogo vremena izvan ku?nih zidova. Jo? i danas mnogi ?ive i rade kao farmeri.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]