Ibrahim Rugova
(
Crnce
u op?ini
Istok
,
2. prosinca
1944.
?
Pri?tina
,
21. sije?nja
2006.
)
kosovski
albanski
politi?ar. Nakon studija na pri?tinskom sveu?ili?tu i usavr?avanja u Parizu radio je kao profesor knji?evnosti na
Sveu?ili?tu u Pri?tini
.
Politi?ki se anga?irao krajem
1980-ih
kao jedan od kosovskih intelektualaca koji su se usprotivili
Milo?evi?evoj
centralizaciji Srbije i ukidanju
kosovske pokrajinske autonomije
. Osnovao je prvu kosovsku politi?ku stranku
Demokratski savez Kosova
koju je vodio sve do
2005.
i povla?enja zbog brojnih obveza na polo?aju
predsjednika Kosova
.
Albanski zastupnici u kosovskoj skup?tini, predvođeni Rugovom, donijeli su
2. srpnja
1990.
Ustavnu deklaraciju u kojoj se Kosovo progla?ava republikom. Tri dana kasnije odlukom Skup?tine Srbije parlament Kosova je raspu?ten, ?to je kosovske Albance potaklo na stvaranje vlastitih, paralelnih institucija vlasti i uprave, uklju?uju?i i cjelokupni obrazovni sustav. Godine
1996.
sporazumom Rugove i
Slobodana Milo?evi?a
poku?alo se normalizirati situaciju u obrazovnom sustavu, ali to se nije dogodilo.
Rugovinu politiku obilje?ila je strpljivost i zagovaranje mirnog otpora Milo?evi?evoj vlasti, ?to mu je donijelo nadimak "Kosovski
Gandhi
".
Rugova je bio ?lan pregovara?ke skupine tijekom
srpsko-albanskih pregovora
u velja?i 1999. u
Rambouilletu
u
Francuskoj
. Prvih mjesec i pol dana
NATO-vog bombardiranja SRJ
proveo je u ku?nom pritvoru u Pri?tini pod nadzorom srpske policije. U tom razdoblju Rugova se pod nejasnim okolnostima susreo s Milo?evi?em i pred kamerama RTV Srbije tra?io prekid bombardiranja, prelazak na politi?ke pregovore i autonomiju Kosova u okviru SRJ. Uz Milo?evi?evo odobrenje i strano posredovanje, 5. svibnja 1999. je zrakoplovom
talijanske
vlade preba?en u Rim, a nekoliko dana kasnije s obitelji odlazi u Njema?ku i u inozemstvu ostaje do povratka na Kosovo 30. srpnja te godine.
Na op?im izborima, 17. studenoga 2001. njegova je stranka osvojila najvi?e zastupni?kih mjesta i pripalo joj je mjesto predsjednika kosovskog parlamenta i predsjednika Kosova. Za predsjednika Kosova Rugova je izabran 4. o?ujka 2002. u ?etvrtom krugu, nakon ?to su tri vode?e albanske stranke uspjele posti?i sporazum o izboru predsjednika i premijera. Poslije kosovskih parlamentarnih izbora u listopadu 2004. na kojima je njegova
DSK
osvojila najvi?e zastupni?kih mandata ponovno je izabran za predsjednika 3. prosinca
2004.
s mandatom od tri godine.
Objavio je vi?e knjiga iz knji?evne teorije, povijesti i teorije kritike. Dobitnik je vi?e međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada za mir i slobodu za 1995. danske Zaklade PL-Fonden,
Nagrada Saharov
Europskog parlamenta za 1998, Nagrada za toleranciju za 1999. njema?kog grada
Munstera
, Priznanja grada
New Yorka
za predanost u po?tovanju na?ela demokracije, u studenom 2005, a godine
2004.
u
Antwerpenu
je progla?en po?asnim Senatorom Europe. Europski senat ?ine osobe iz nagrađene za doprinos demokraciji, miru, znanosti i podru?ju ljudskih prava u Europi. Progla?en je po?asnim doktorom Sveu?ili?ta u
Tirani
9. rujna 2004. Po?asni je građanin
Venecije
,
Milana
i
Brescie
. Umro je u
Pri?tini
i prestao je obna?ati svoju du?nost predsjednika
21. sije?nja
2006.
godine pa ga je naslijedio
Fatmir Sejdiu
.
U svijetu je slovio kao "mirotvorni" politi?ar, politi?ar s mirnim pristupom rje?avanja nesuglasica.
Ali, predbacivano mu je to kako je 1990.-ih dr?ao
Milo?evi?evom
re?imu Kosovo mirnim, omogu?iv?i srbijanskoj vojsci slobodan anga?man u
invaziji na Hrvatsku
i
Bosnu i Hercegovinu
.
Kriti?ari na Kosovu, ali i inozemstvu su mu prigovarali kako mu je albanskost Kosova i Kosovo kao samostalnu jedinicu uop?e od potpune propasti spasila
NATO
-va vojna intervencija (vidi
Kosovski rat
).
Republici Hrvatskoj se zamjerio 1990.-ih godina, za vrijeme
Domovinskog rata
u Hrvatskoj, svojim stavom o "dva K", kojim je nastojao pridobiti srbijansku naklonost za svoje zamisli po svaku cijenu. Naime, stavom o "dva K" se zalagao za isti status tzv. "Krajine" i Kosova.