Johannes Brahms
Rođenje	7. maj 1833 . Hamburg , Njema?ka
Smrt	3. april 1897 . Be? , Austrija
Era	romantizam
Zna?ajna djela	Njema?ki rekvijem Varijacije na Haydnovu temu Varijacije na Paganinijevu temu

Johannes Brahms ( Hamburg , 7. maj 1833 . - Be? , 3. april 1897 .), njema?ki kompozitor i pijanista. Rođen u Hamburgu u luteranskoj porodici, Brahms je proveo veliki dio svog profesionalnog ?ivota u Be?u, Austrija . Tokom ?ivota njegova popularnost i utjecaj bili su zna?ajni. On je ponekad uvr?tavan zajedno sa Johannom Sebastianom Bachom i Ludwigom van Beethovenom , kao jedan iz "Tria B", komentirao je prvobitno u 19. vijeku dirigent Hans von Bulow.

Brahms je komponovao za klavir , kamerne ansamble, simfonijski orkestar , za glas i hor . Kao pijanista, premijerno je izveo mnoge svoje radove. Radio je sa nekim od vode?ih izvođa?a svog vremena, uklju?uju?i i pijanisticu Claru Schumann i violinistu Josepha Joachima (koji su bili njegovi bliski prijatelji). Mnoga njegova muzi?ka djela postala su vezivno tkivo modernog koncertnog repertoara. Brahms, koji je bio beskompromisni perfekcionista, uni?tio je neke od njegovih radova, a druge ostavio neobjavljene. ^[1]

Brahms se ?esto smatra muzi?kim tradicionalistom i inovatorom. Njegova muzika je ?vrsto ukorijenjena u strukturama i kompozicijskim tehnikama baroka i klasi?nih majstora. Bio je majstor polifonije , slo?ene umjetnosti koja zahtijeva veliku disciplinu po kojoj je Johan Sebastijan Bah bio poznat, kao i razvoja, kompozicijskog etosa pionira poput Josepha Haydna , Wolfganga Amadeusa Mozarta , Ludwiga van Beethovena, i drugih kompozitora. Brahms je te?io "?isto?i" ovih po?tovanih "njema?kih" muzi?kih struktura i razvijao ih je u romanti?nom stilu, u procesu stvaranja hrabrog novog pristupa harmoniji i melodiji . Iako su mnogi savremenici smatrali njegovu muziku previ?e akademskom, njegov doprinos i vje?tina bili su predmet divljenja takvih kompozitora kao ?to su Arnold Schonberg i Edward Elgar . Marljiva, visoko izgrađena priroda radova Johannesa Brahmsa bila je polazi?te i nadahnu?e za budu?e generacije kompozitora. U okviru njegovih pedantnih muzi?kih struktura ugrađena je visoko romanti?arska priroda.

Orkestralna djela [ uredi | uredi izvor ]

• Koncert za klavir i orkestar br.1 u d-molu op.15 (1859.)
• Serenada br.1 u D-duru op.11 (1860.)
• Serenada br.2 u A-duru op.16 (1860.)
• Varijacije na Haydnovu temu u Es-duru op.56a (1874.)
• 21 mađarski ples (za klavir; br.1, br.3 i br.10 je Brahms orkestrirao 1874. i 1876.)
• I. simfonija u c-molu op.68 (1876.)
• II. simfonija u D-duru op.73 (1877.)
• Koncert za violinu i orkestar u D-duru op.77 (1879.)
• Akademska sve?ana uvertira u c-molu op.80 (1880.)
• Tragi?na uvertira u d-molu op.81 (1880.)
• Koncert za klavir i orkestar br.2 u B-duru op.83 (1882.)
• III. simfonija u F-duru op.90 (1884.)
• IV. simfonija u e-molu op.98 (1886.)
• Koncert za violon?elo i orkestar u a-molu op.102 (1888.)

Muzika Brahmsa [ uredi | uredi izvor ]

	Intermezzo, Op. 116, No. 4 Intermezzo, Op. 76, No. 7 Double Concerto in A minor, 2nd movement Double Concerto in A minor, 3rd movement Cello Sonata in F, Op. 99, 1. stavak Cello Sonata in F, Op. 99, 2. stavak Cello Sonata in F, Op. 99, 3. stavak Cello Sonata in F, Op. 99, 4. stavak Wiegenlied (Op. 49) Ernestine Schumann-Heink (1915)
Imate probleme kod slu?anja ovih datoteka? Pogledajte pomo? oko medija .

Brahms svira svoj Mađarski ples No. 1

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Johannes Brahms

• http://www.brahms-institut.de/web/index.html

Nedovr?eni ?lanak Johannes Brahms koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.