Helikopter

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Helikopter Bell 206 Longranger ( Kanada )

Helikopter je zrakoplov koji se odr?ava i kre?e kroz zrak pomo?u jednog ili vi?e horizontalnih rotora (propelera). Helikopteri su klasificirani kao zrakoplovi sa rotacionim krilima (uzgonskim povr?inama) za razliku od klasi?nih zrakoplova s fiksnim krilima. Rije? helikopter je nastala od gr?kih rije?i heliks (spirala) i pteron (krilo).

Helikopter, kakvim ga je zami?ljao Leonardo da Vinci
Helikopter 1922

U kineskoj knjizi Baopuzi, iz 4. vijeka p. n. e. , je opisana ideja svojstvena letjelici sa rotiraju?im krilom. Leonardo da Vinci u 1480-tim dizajnira ma?inu koja bi se mogla nazvati "vazdu?nim vijkom" (elisom). Njegove napomene sugeri?u da je on napravio male lete?e modele, ali nema dokaza da je uspio da se zajedno sa elisom okre?e i cijela letjelica.

U julu 1754 . Mihail Vasiljevi? Lomonosov demonstrira pred Ruskom akademijom nauka mali koaksijalni rotor koji je bio pogonjen oprugom, uz sugestiju da se koristi za podizanje meteorolo?kih instrumenata. Drugi stru?njaci koji su u?estvovali u izradi helikoptera su Christian de Launoy i njegov mehani?ar Bienvenu 1783 , te Sir George Cayley, ?iji su radovi imali uticaj na kasnije pionire avijacije. Alphonse Penaud je napravio 1870 . godine helikopter-igra?ku sa koaksijalnim motorom. Jedna od ovih igra?aka je bila inspiracija bra?i Wright da slijede san o letenju.

Gustave de Ponton d'Amecourt, francuski izumitelj, smi?lja rije? helikopter 1861 . godine za svoj mali model pogonjen parom. Iako je po prvi put kori?ten aluminij , model nikada nije poletio. Enrico Forlanini je 1877 . napravio također parom pogonjeni helikopter koji se uspio podi?i 13 metara iznad tla. Parni helikopter Emmanuela Dieuaidea je paru dobijao kroz crijevo iz bojlera sa zemlje. Letjelica koju dizajnira Dandrieux uzdi?e se iznad zemlje oko 12 metara i uspijeva se odr?ati 20 sekundi, oko 1878 . godine.

James Gordon Bennett daje Thomasu Edisonu 1000 ameri?kih dolara 1885 . da vodi eksperimente u pravcu razvoja letenja. Edison je napravio helikopter, a kao gorivo mu slu?i nitroceluloza, koju poku?ava iskoristiti za pogon motora sa unutra?njim sagorijevanjem. Eksplozije uni?tavaju helikopter, pa je i jedan radnik do?ivio te?ke opekotine.

Jan Bahy?, slova?ki izumitelj, je prilagodio motor sa unutra?njim sagorijevanjem za pogon svog helikoptera, koji se 1901 . uspijeva podi?i pola metra. Međutim, 5. maja 1905 . njegova letjelica leti 1500 metara na visini od 4 metra. 1908 . Edison patentira helikopter sa pogonom na benzin, koji nije nikada poletio.

Prvi letovi [ uredi | uredi izvor ]

Dvojica bra?e iz Francuske, Jacques i Louis Breguet , po?inju sa eksperimentima aerodinami?nog oblika helikoptera 1906 , i ve? sljede?e godine prave Gyroplane No. 1. Premda je sam datum nejasan, negdje između 14. augusta i 29. septembra 1907 . Gyroplane podi?e svog pilota u zrak, oko 0,6 metara, jednu minutu.

Prvi jugoslavenski helikopter Sikorski S-51 izlo?en u Muzeju Vazduhoplovstva ? Beograd .

Iste godine francuz Paul Cornu dizajnira i pravi Cornu helikopter pogonjen Antoinette motorom od 24 konjske snage (18 kW). 13. novembra 1907 . taj helikopter podi?e izumitelja 0,3 metra i ostaje tako 20 sekundi. Izvje?tava se da je to prvi pravi slu?aj pilotiranja helikopterom . Cornu helikopter je kasnije zapostavljen zbog nestabilnosti.

Danski izumitelj Jacob Ellehamer pravi Ellehamer helikopter 1912 , koji se sastoji od rama opremljenog sa dva suprotno okre?u?a diska. Eksperimenti su nastavljeni, bilo je nekoliko uspje?nih uzijetanja, sve do septembra 1916 . kada se u jednoj nezgodi uni?tio rotor.

Prvi helikopteri u SFR Jugoslaviji su bili Sikorski S-51 Mk1B od kojih je nastala prva helikopterska jedinica - eskadrila 1954. godine, a dok je prvi certificirani pilot helikoptera bio kapetan Nikola Jovi? . Prvi izrađeni helikopteri u fabrici Soko u Mostaru i Jugoslaviji su bili Sikorski S-55 kada su 1961. godine isporu?eni prvi primjerci JRV. Prvi policijski helikopteri u Jugoslaviji su bili Agusta Bell 47J koji je od 1965. godine koristio Savezni sekretarijat unutra?njih poslova - SSUP.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]