Wrocław
Zastava Grb
Koordinate : 51°07′N 17°02′E  /  51.117°N 17.033°E  / 51.117; 17.033
Dr?ava	Poljska
Vojvodstvo	Donjo?lesko vojvodstvo
Osnovan	10. stolje?e
Grad	1262.
Vlast
-  Gradona?elnik	Jacek Sutryk
Povr?ina
-  Ukupna	293,90 km²
Visina	105-155 m
Stanovni?tvo (2010.)
-  Grad	632.996
-  Gusto?a	2181/km²
- Podru?je utjecaja	oko 1.000.000
Po?tanski broj	50-041 - 54-612
Pozivni broj	+(48) 71
Gradovi prijatelji	Breda , Dresden , Charlotte , Guadalajara , Hradec Kralove , Kaunas , Vienne , Lavov , Ramat Gan , Wiesbaden
Registarska oznaka	DW
Slu?bene stranice www.wroclaw.pl
Karta
Polo?aj Wrocława u Poljskoj

Wrocław   Pl-Wrocław.ogg ^{? / i} ( latinski Vratislavia , njema?ki   Breslau ^{? / i} , donjo?leski Brassel , ?e?ki Vratislav , mađarski Boroszlo ) je grad u jugozapadnoj Poljskoj s preko 630.000 stanovnika, ?to ga ?ini ?etvrtim po veli?ini u toj zemlji.

Wrocław se prostire na obje strane rijeke Odre , a kroz grad protje?u i ?etiri njezine pritoke ; Bystrzyca , Oława, ?l?za i Widawa. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo 303 mostova , a sada ih je 220.

Wrocław je historijska prijestolnica ?leske . Danas je administrativni centar Donjo?leskog vojvodstva , grad sa statusom povjata , kom se nalazi i 9 okolnih op?ina .

Wrocław je 2016 . bio Evropska prijestolnica kulture .

Historija [ uredi | uredi kod ]

Grad se prvi put izrijekom spominje 1000 . godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju dana?njeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. vijeka grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovi?a . Postoje indicije da je 1035 . godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko sveti?te. Godine 1335 . grad je potpao pod vlast Kraljevine ?e?ke , a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s ?e?kom krunom priklju?en Habsbur?koj monarhiji . Godine 1741 . grad je, skupa s ve?im dijelom ?leske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U 19. vijeku se naglo razvio, pa je jedno vrijeme bio tre?i njema?ki grad po broju stanovnika (iza Berlina i Hamburga ).

Godine 1944 . grad je progla?en tvrđavom, a sljede?e godine je uni?ten u borbama između Crvene armije i njema?kog Wehrmachta . Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je u?ao u sastav Poljske.

Godine 1997 . Wrocław je kao i cijelu ju?nu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.

Stanovni?tvo kroz historiju [ uredi | uredi kod ]

1800.:   64.500
1831.:   89.500
1850.: 114.000
1852.: 121.100
1880.: 272.900
1900.: 422.700
1910.: 510.000
1925.: 555.200
1933.: 625.198
1939.: 629.565
1946.: 171.000 (!!)
1956.: 400.000
1960.: 431.800
1967.: 487.700
1970.: 526.000
1975.: 579.900
1980.: 617.700
1990.: 640.577
1999.: 650.000
2003.: 638.000

Administrativna podjela [ uredi | uredi kod ]

Wrocław je administrativno podijeljen na naselja ?ije uprave ?ine pomo?ne organe gradske skup?tine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, ?rodmie?cie, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu slu?beno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija.

Arhitektura i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (uni?teno je oko 70% gradskog tkiva) sa?uvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među zna?ajnije spadaju:

• goti?ka Gradska vije?nica ( Ratusz )
• goti?ke crkve: Katedrala sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Kri?a, Crkva Bla?ene Djevice Marije, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Elizabete
• barokni kompleks zgrada Wrocławskog sveu?ili?ta
• barokno-neoklasicisti?ka Kraljevska pala?a (Dvorac pruskih kraljeva)
• neogoti?ki Glavni kolodvor
• Dvorana stoljetnice ( Hala Stulecia ) iz 1913., upisana na UNESCO -v popis mjesta svjetske ba?tine u Europi

Va?nija mjesta [ uredi | uredi kod ]

• otoci na Odri:
  • K?pa Mieszcza?ska
  • Wyspa Piasek
  • Wyspa Słodowa
  • Wielka Wyspa
  • Ostrow Tumski - najstariji naseljeni dio grada, ranije otok
• Stari grad
  • srednjovjekovni glavni gradski trg Rynek
  • plac Solny
  • Nowy Targ
  • Ulica ?widnicka
• Botani?ki vrt
• Park Szczytnicki s japanskim vrtom
• Zoolo?ki vrt (osnovan 1865.; najve?i broj ?ivotinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 ?ivotinja)
• Staro ?idovsko groblje

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Muzeji [ uredi | uredi kod ]

• Narodni muzej (Muzeum Narodowe)
  • Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja)
  • Etnografski muzej (Muzeum Etnograficzne; dio Narodnog muzeja)
• Gradski muzej (Muzeum Miejskie Wrocławia)
• Muzej Akademije likovnih umjetnosti (Muzeum Akademii Sztuk Pi?knych)
• Muzej arhitekture (Muzeum Architektury)
• Geolo?ki muzej Wrocławskog sveu?ili?ta (Muzeum Geologiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
• Mineralo?ki muzej Wrocławskog sveu?ili?ta (Muzeum Mineralogiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
• Prirodoslovni muzej Wrocławskog sveu?ili?ta (Muzeum Przyrodnicze Uniwersytetu Wrocławskiego)
• Muzej po?te i telekomunikacija (Muzeum Poczty i Telekomunikacji)

Kazali?ne, operne i koncertne ku?e [ uredi | uredi kod ]

• Poljsko kazali?te u Wrocławu (Teatr Polski we Wrocławiu)
• Wrocławsko suvremeno kazali?te (Wrocławski Teatr Wspołczesny)
• Wrocławska opera (Opera Wrocławska)
• Wrocławska filharmonija (Filharmonia Wrocławska)
• Glazbeno kazali?te Capitol (Teatr Muzyczny Capitol)
• Umjetni?ki centar Impart (Centrum Sztuki Impart)
• Kazali?te Laboratorium (Teatr Laboratorium)
• Kazali?te Korba (Teatr Korba)
• Narodno kazali?te Vi?e ?kole dramskih umjetnosti (Teatr Pa?stwowej Wy?szej Szkoły Teatralnej)
• Teatr Lalek (Lutkarsko kazali?te)
• Kazali?te pantomime (Teatr Pantomimy)

Kina [ uredi | uredi kod ]

• Kino Lwow
• Kino Warszawa
• Kino Lalka
• Kina Helios
• Cinema City
• Kino Klub Filmowy Ferment
• Multikino (centar Arkady Wrocławskie)

Privreda [ uredi | uredi kod ]

U Wrocławu se proizvode autobusi , vagoni , ku?na oprema, kemijska sredstva i elektronika . Zadnjih se godina ubrzano razvija informati?ki sektor. Grad je, nakon Var?ave , najva?nije poljsko financijsko sredi?te. Mnoge financijske institucije imaju sjedi?te u gradu. Grad je također zna?ajni centar farmaceutske industrije .

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Wrocław je jedan od najve?ih univerzitetskih centara u Poljskoj. Od visoko?kolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławski univerzitet (Uniwersytet Wrocławski) , Tehni?ki univerzitet u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko univerzitet (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoslovni univerzitet (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastow ?l?skich), Muzi?ka akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipi?skiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pi?knych).

Promet [ uredi | uredi kod ]

Kroz Wrocław prolaze: Dr?avna cesta br. 5, Dr?avna cesta br. 8, Dr?avna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autoput A4.

Wrocław je va?no ?eljezni?ko ?vori?te, a nalazi se na sljede?im ?eljezni?kim linijama: Leszno-Pozna?, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogow-Zielona Gora, Kłodzko-Kudowa Zdroj, Wałbrzych-Jelenia Gora, Ole?nica-Ostrow Wielkopolski.

Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom , kao i rije?nu luku na Odri

Javni gradski prijevoz [ uredi | uredi kod ]

Javni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima . Premda je wrocławska tramvajska mre?a jedna od ve?ih u dr?avi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, ve? u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduze?e MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija.

Sport [ uredi | uredi kod ]

• nogomet : ?l?sk Wrocław, ?l?za Wrocław.
• ko?arka
  • mu?karci: ?l?sk Wrocław
  • ?ene: WTK ?l?za Wrocław
• moto trke: WTS Sparta Wrocław
• rukomet : ?l?sk Wrocław
• boks : Gwardia Wrocław
• odbojka : Gwardia Wrocław
• ameri?ki nogomet : The Crew

Wrocław je jedan od gradova u kojem ?e se odr?avati Europsko prvenstvo u nogometu 2012 .

Svjetske igre doma?in u 2017.

Svake godine grad doma?in Wroclaw maraton.

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

• 1842 . - sagrađena prva ?eljezni?ka pruga na podru?ju dana?nje Poljske (?eljeznica Gornje ?leske, polj . Kolej Gorno?l?ska, njem . Oberschlesische Eisenbahn), koja je povezivala Wrocław i Mysłowice
• 1893 . - pu?ten u promet prvi elektri?ni tramvaj na podru?ju dana?nje Poljske
• grad je ?etvrti u Europi po broju mostova (uklju?ju?i i pje?a?ke), iza Amsterdama , Venecije i Sankt Peterburga
• wrocławski Ratusz je jedna od najstarijih gradskih vije?nica u Poljskoj
• premda nikad nije ugostio olimpijske igre, grad ima Olimpijski stadion

• 
  Jedna od mnogobrojnih figura patuljaka na wrocławskim ulicama (u spomen na Naran?astu alternativu)
• 
  Spomenik ?rtvama masakra na Tien-An-Menu
• 
  Spomenik ?rtvenim ?ivotinjama

Panorame grada [ uredi | uredi kod ]

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

•   Nizozemska - Breda
•   Njema?ka - Dresden
•   Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave - Charlotte
•   Meksiko - Guadalajara
•   ?e?ka - Hradec Kralove
•   Litvanija - Kaunas
•   Francuska - Vienne ( departman )
•   Ukrajina - Lavov
•   Izrael - Ramat Gan
•   Njema?ka - Wiesbaden

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

• Hugo von Pohl njema?ki admiral i vojni zapovjednik iz prvog svjetskog rata, rođen u Wrocławu
• Robert Wiene , njema?ki sineast poznat kao za?etnik filmskog ekspresionizma

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Norman Davies, R. Moorhouse: Mikrokosmos. Portret miasta ?rodkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław , Krakow, 2002.
• Karol Maleczy?ski, M. Morelowski, A. Ptaszycka: Wrocław. Rozwoj urbanistyczny , Warszawa, 1956.
• W. Długoborski, J. Gierowski, K. Maleczy?ski: Dzieje Wrocławia do roku 1807 , Warszawa, 1958.
• Mariusz Urbanek: Dolny ?l?sk. Siedem stro? ?wiata , Wrocław, 2003.
• Waldemar Fydrych: ?ywoty M??ow Pomara?czowych , 2001.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Wrocław na Wikimedijinoj ostavi

Slu?bene stranice

• Slu?bene stranice
• Vodi? kroz grad

Povijest

• Wratislaviae Amici - Wrocław na staroj i novoj fotografiji Arhivirano 2006-07-15 na Wayback Machine-u
• Wrocław nekad i danas Arhivirano 2006-08-12 na Wayback Machine-u

Javni gradski prijevoz

• Gradsko prometno poduze?e MPK Wrocław
• Poduze?e Dolno?l?skie Linie Autobusowe