Novembarski ustanak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Novembarski ustanak
Powstanie listopadowe
Poljski ustanici 1831.
Poljski ustanici 1831 .
Poljski ustanici 1831 .
Dr?ava Kongresna Poljska
Zapadni dijelovi Ruskog Carstva

Novembarski ustanak ( poljski : Powstanie listopadowe ) bila je neuspje?na pobuna - 1830 .? 31 ., poljskih nacionalista koji su poku?ali sru?iti rusku vlast u Kongresnoj Poljskoj , kao i po zapadnim gubernijama Ruskog Carstva (dijelovi dana?nje Litvanije , Belorusije i Ukrajine ). [1]

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Kolovođe ustanka bili su pitomci pje?adijske Akademije okupljeni u tajno dru?tvo , koji su poneseni uspjehom pari?ka Julske revolucije 1830 . i sami ?eljeli izvesti sli?nu stvar, nezadovoljni stanjem u zemlji. Ustav Kongresne Poljske iz 1815 ., sistematski je kr?en, - 1819 . ukinuta je Sloboda ?tampe i uvedena preventivna cenzura , 1821 . zabranjeno je masonstvo i ograni?ena sloboda okupljanja, a 1825 . ukinuta su javna zasjedanja sejma i poja?ani progoni protiv legalne i ilegalne opozicije . [2]

Odluku o pokretanju ustanka ubrzala je planirana intervencija Ruskog Carstva protiv revolucionarnih gibanja u Francuskoj i Belgiji , u koju je trebala biti uklju?ena i poljska vojska , i najavljeno hap?enje zavjerenika . [2]

Uve?e 29. novembra 1830 . ustanici su napali pala?u Belweder - rezidenciju Velikog vojvode Konstantina , na?elnika general ?taba poljskih oru?anih snaga , ina?e brata cara Nikole I . Pala?u su zauzeli, ali nisu uspjeli zarobiti Konstantina, koji im je pobjegao [2] , nisu uspjeli ni zauzeti kasarnu ruske konjice , ali su uspjeli provaliti u arsenal i podijeliti oru?je građanima i ste?i kontrolu nad sjevernim dijelom Var?ave . [1]

Ve?ina poljskih generala usprotivila se ustanku, pa je vodstvo pokreta za nezavisnost preuzela grupa konzervativnih politi?ara (Lubecki-Drucki, Czartoryski, Radziwiłł , Chłopicki), koji su bili skloniji pregovaranju nego radikalizaciji odnosa sa carem . [2]

Ustanicima je i?la na ruku nespremnost Velikog vojvode da poduzme neke radikalne poteze protiv njih, jer se nadao se da ?e se to smiriti bez borbi i ?rtava. S druge strane ustanici nisu imali niti jasne politi?ke ciljeve, a niti ?vrsto i odlu?no vodstvo, koje se uzaludno nadalo pregovorima sa carom Nikolom I o politi?kim ustupcima. Kad su vidjeli da od toga nema ni?ta - 25. januara 1831 . objavili su deklaraciju da Nikola I nije vi?e Ustav poljski monarh . [1]

Komandanti njihovih vojnih jedinica pokazali su nespremni kad je na po?etku februara 1831 . na Kongresnu Poljsku navalio ruski korpus od nekih 115 000 vojnika . Ustani?ka voska snage 40 000 boraca pru?ila je sna?an otpor u nekoliko bitaka, ali nije uspjela zaustaviti rusko napredovanje prema Var?avi sve do samih prilaza gradu - u ?umi kod Grochowa u kojoj se 25. februara vodila neodlu?na bitka . [1]

Rusi su tad prekinuli kampanju i oti?li u zimske kampove . U prolje?e 1831 . izbili su nemiri u Litvaniji , Belorusiji i Ukrajini u krajevima naklonjenima Poljacima , koje razjedinjeni lideri ustanika nisu znali iskoristiti. ?ak se nisu mogli dogovoriti ni o nu?nim reformama kako bi na svoju stranu privukli ogromne mase seljaka , a nisu ni uspjeli dobiti neku pomo? i podr?ku za svoj ustanak od neke velesile . [1]

Rezultat je bio da je pobuna izgubila zamah, naro?ito nakon poraza ustanika i velike ruske pobjede kod Ostroł?ke 25. maja 1831 . Bune po zapadnim ruskim gubernijama su ugu?ene, a i ljudi po gradovima Kongresne Poljske po?eli su gubiti povjerenje u lidere ustanka. Kad je ruska vojska 6. septembra kona?na navalila na Var?avu, ustanici su se nakon dva dana povukli iz grada i pobjegli na sjever preko granica Kongresne Poljske .

Posljednji odredi ustanika su 5. oktobra pre?li u Kraljevinu Prusku i predali se. [1]

Nakon ustanka car Nikola II zamijenio ustav Kongresne Poljske - Organskim statutom, koji je stvorio ?vr??u uniju između Kongresnog kraljevstva i ruskog cara. Pritom je rasformirao poljski sejm i vojsku , a Poljacima nametnuo vojnu diktaturu . [3]

Povezano

[ uredi | uredi kod ]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 ? November Insurrection (engleski). Encyclopaedia Britannica . Pristupljeno 12.01.2021 .  
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 ? Powstanie listopadowe 1830-1831 (engleski). Archiwum Pa?stwowe w Lublinie . Pristupljeno 12.01.2021 .  
  3. ? Congress Kingdom of Poland (engleski). Encyclopaedia Britannica . Pristupljeno 12.01. 2021 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]