Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma
North Atlantic Treaty Organisation
Organisation du traite de l'Atlantique nord

NATO-ova zastava
NATO-ove dr?ave ?lanice
Sjedi?te	Bruxelles , Belgija
Broj ?lanica	31   Albanija   Belgija   Bugarska   Crna Gora   ?e?ka   Danska   Estonija   Finska   Francuska   Gr?ka   Hrvatska   Island   Italija   Kanada   Latvija   Litvanija   Luksemburg   Mađarska   Makedonija   Nizozemska   Norve?ka   Njema?ka   Poljska   Portugal   Rumunija   Sjedinjene Dr?ave   Slova?ka   Slovenija   ?panija   Turska   Ujedinjeno Kraljevstvo
Slu?beni jezici	engleski i francuski
Glavni tajnik	Jens Stoltenberg
Datum osnutka	4. 4. 1949.
Slu?beno mre?no mesto

Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma , Sjevernoatlantski savez ili Sjevernoatlantski pakt , poznatiji po akronimu NATO ( engleski : North Atlantic Treaty Organisation , NATO ; francuski : Organisation du traite de l'Atlantique nord , OTAN ) jest međunarodna organizacija vojno-politi?ke prirode, osnovana je 1949. potpisivanjem Sjevernoatlantskog sporazuma (Washingtonski sporazum) između dvanaest dr?ava tada?njeg zapadnog bloka .

Klju?na odredba u Sjevernoatlantskom sporazumu glasi:

Stranke su suglasne da ?e se oru?ani napad na jednu ili vi?e njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.

Osnova sjevernoatlantskog pakta, koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor . Ugovor priznaje i podr?ava njihova pojedina?na prava, kao i njihove međunarodne obaveze u formalnom skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda . Obavezuje svaku dr?avu ?lanicu da sudjeluje u rizicima i odgovornostima, uspostavlja sustav zajedni?kog napada i obrane te zahtiijeva od svake od njih da ne prihva?a nikakve međunarodne obaveze koje bi mogle biti u suprotnosti s Ugovorom.

Politi?ko sredi?te Pakta i trajno sjedi?te Sjevernoatlantskog vije?a jest u Bruxellesu , u Belgiji .

Povijest

Neposredno nakon okon?anja Drugog svjetskog rata Evropa se na?la raspolovljena na dva ideolo?ka bloka ? kapitalisti?ki i socijalisti?ki pod utjecajem Sovjetskog Saveza . I dok se Moskva 1945. i 1946. djelomi?no suzdr?avala od otvorenog politi?kog djelovanja, u dr?avama u kojima je imala utjecaj, tijekom 1947., a posebno 1948., Iako Savenici nemaju namjeru povu?i se iz okupiranih dijelova Evrope smeta im ?to se sovjetska vojska nema namjeru povu?i pa stvaraju hladnoratovsku propagandu da Sovjeti imaju namjeru krenuti i dalje kao izliku za osnivanje vojnog pakta.

U ratom razru?enoj Europi ?irenje komunisti?ke ideje moglo se ostvariti na dva na?ina. Prvi je bio izbijanje spontanih revolucija nezadovoljnih radni?kih masa, predvođenih komunisti?kim i radni?kim partijama. Iako je bilo nekoliko poku?aja, najve?i je uspjeh ostvaren u Gr?koj, gdje su gr?ki partizani, predvođeni Komunisti?kom partijom oslobodili svoju zemlju na ?to britanske trupe (prema podjeli u Jalti) okupiraju Pirej i Atenu te 1946 . zapo?inje građanski rat . Iako su britanske i gr?ke desni?arske snage kojima se kasnije pridru?uju i trupe SAD-a do kraja 1949. porazile i istjerali gr?ke partizane, bilo je o?ito kako bi se u osiroma?enoj Europi ideje komunizma lako mogle pro?iriti. Na izborima u Italiji 1947. pobjeđuje Komunisti?ka partija Italije pa ameri?ke tajne slu?be falsificiraju izbore i postavljaju desni?are ( demokr??ane) na vlast. Zbog toga je u srpnju 1947. pokrenut Plan evropske obnove, poznatiji kao Marshallov plan . U naredne ?e ?etiri godine Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave evropskim dr?avama dati pomo? u vrijednosti oko 13 milijardi ameri?kih dolara.

Drugi na?in ?irenja socijalizma bio bi znatno opasniji. Naime, neposredno nakon okon?anja Drugog svjetskog rata, skoro sve evropske dr?ave koje nisu bile pod sovjetskim utjecajem, provele su demobilizaciju vojnih snaga i otkazale narud?be oru?ja i vojne opreme. S druge strane, Sovjetski Savez, SAD i Velika Britanija nisu izvr?io smanjivanje oru?anih snaga, ve? ih nastavljaju ja?ati. Nakon ?to su u?vrstili okupacije isto?noevropskih dr?ava, 24. lipnja 1948. SSSR je zapo?eo blokadu zapadnog Berlina okupiranog od strane zapadnih saveznika. Bio je to po?etak najve?e politi?ke krize od okon?anja Drugog svjetskog rata i trajat ?e sve do 11. svibnja 1949. Berlinska blokada s jedne je strane ubrzala stvaranje Savezne Republike Njema?ke, a s druge, formiranje velikog ratni?kog saveza koji ?e Zapadnu Evropu ?tititi od navodne sovjetske najezde.

Svojevrstan po?etak pakta bio je Briselski sporazum kojem su 17. o?ujka na inicijativu V. Britanije pristupile Belgija, Francuska, Luksemburg i Nizozemska. Cilj je bio razvijanje zajedni?kih vojnih sustava i ja?anje međusobnih veza kako bi se zajedni?ki oduprle ideolo?kim, politi?kim i vojnim antikapitalisti?kim prijetnjama tzv. nacionalnoj sigurnosti. Sjedinje Ameri?ke Dr?ave i Kanada se name?u s ciljem tutorske uloge nad Zapadnom Evropom stvaranjem novog vojnog pakta, utemeljenog na zajedni?kim obavezama i sigurnosnim jamstvima Evrope i Sjeverne Amerike. Dr?ave potpisnice Briselskog sporazuma pozvale su Dansku, Island, Italiju i Salazarov diktatorski re?im u Portugalu da se uklju?e u taj pakt. Dvanaest dr?ava s obje strane Atlantskog oceana 4. IV 1949. godine u Washingtonu su potpisale Sjevernoatlantski ugovor, uspostaviv?i pakt kako bi se suprotstavile socijalisti?kom dijelu svijeta, te spre?avale ?irenje socijalizma na ostali dio Evrope. Tako je stvoren ideolo?ko ratni pakt nazvan Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

S vremenom se sve vi?e zemalja stavlja pod pakt u cilju ?irenja i za?tite kapitalisti?kog poretka te o?uvanja socijalnog mira u svojim dr?avama. Tako se u NATO pakt 1952. uklju?uje Gr?ku i Tursku, tri godine kasnije, 1955. , i Saveznu Republiku Njema?ku, a 1982. ?panjolsku.

Ne ?ele?i svoje oru?ane snage , a prije svega nuklearno oru?je , staviti pod nadzor NATO pakta, francuski je predsjednik Charles de Gaulle u velja?i 1966. povukao Francusku iz zajedni?kog zapovjedni?tva NATO pakta, te od tada nije sudjelovala u akcijama planiranja, obuke i vođenja zajedni?kih operacija. Ostala je tek u politi?kim strukturama (Sjevernoatlantsko vije?e). Bio je odraz de Gaulleve ?elje da se Francuska oslobodi dominacije SAD-a te time da ima sredi?nje mjesto u formiranju evropske politike, kako se vi?e nikad ne bi ponovila 1914. i 1939. godina. Međutim, zbog promjena politi?kih odnosa u Evropi kada Nato ostaje jedini vojni pakt, ali i u svijetu temeljito druk?ijih u odnosu na ?ezdesete godine pro?log stolje?a, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy prisiljen je da Francusku vrati i u vojne strukture Pakta.

Pro?irenje

Padom Berlinskog zida NATO se na?ao pred novim izazovom. Prestankom postojanja Var?avskog saveza (osnovanog kao odgovor na osnivanje NATO-pakta), a raspao se i Sovjetski Savez, trebala bi nestati potreba za NATO paktom. U vrijeme bipolarne podijele svijeta uloga i zada?e NATO-a poku?avale su se povijesno opravdavati. Zavr?etkom gotovo polustoljetnog neprijateljstva, objektivni analiti?ari smatraju kako NATO vi?e ne treba postojati te kako bi se tro?kovi ulaganja u naoru?anje mogli znatno smanjiti. Mnoge dr?ave ?lanice smanjile su financijska davanja na naoru?anje, ali ubrzo se jasno pokazala sama su?tina osnivanja i postojanja NATO pakta.

Na podru?ju biv?eg Sovjetskog Saveza izbilo je nekoliko regionalnih sukoba koji su uglavnom nastali poticanjem etni?kih netrpeljivosti novih nacionalisti?kih vlasti. Građanski ratovi na tlu Jugoslavije su znatno poremetili sliku o Evropi kao prostoru mira i suradnje, a sijan je i strah od ?irenja tih sukoba. Tada su dr?ave ?lanice Sjevernoatlantskog saveza zaklju?ile da je i dalje potrebno njihovo djelovanje u cilju ?irenja Pakta u isto?nu Evropu.

Danas se smanjila opasnost od konvencionalnog vojnog sukoba i masovne uporabe te?ko naoru?anih snaga, ali, pojavili su se novi izazovi koji sve ?lanice stavljaju pred nove dileme na koje treba prona?i adekvatan odgovor.

Nakon pada socijalizma i nastavka Hladnog rata, Sjevernoatlantski pakt se kroz projekt naziva Partnerstvo za mir ?iri

na zemlje ?lanice nekada?njeg Var?avskog ugovora, na nesvrstane zemlje Jugoslavije i neutralnu Finsku i to ultimativnim uvjetovanjem da za ulazak u EU se treba najprije staviti pod ki?obran oru?anog pakta, iako tada ni Finska ni Austrija nisu bile u NATO-paktu. Tako su ?lanicama Pakta 1999. godine postale ?e?ka, Mađarska i Poljska. Nakon prve tri postsocijalisti?ke pridru?nice pod Pakt 2004. godine dolaze Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slova?ka te biv?e zemlje Sovjetskog Saveza: Estonija, Litva i Latvija, a pozivnicu na samitu u Bukure?tu 2008. godine upu?ene su Hrvatskoj i Albaniji, koje su u?le ve? sljede?e, 2009. godine, dok je Crna Gora u?la pod Pakt 2017. godine, a Sjeverna Makedonija 2020. godine.

Od 1999. godine sve vrbovane dr?ave ?lanstvo sudjeluju u Akcionom planu za ?lanstvo koji nudi prakti?ne savjete i pomo? da se dr?ave ?to bolje pripreme za ulazak u Pakt.

Strategija za dvadesete godine 21. stolje?a

NATO-ovo vije?e mudraca donijelo je 2020. strategiju djelovanja saveza u ovom desetlje?u, u ?ijem je fokusu, osim Rusije, sad i Kina.

Vojne operacije

• NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini ,
• NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije ,
• NATO-ova misija za obuku u Iraku ,
• Operacija Okeanski ?tit ,
• NATO-ova vojna intervencija u Libiji .

Dr?ave ?lanice

Danas Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora ima 30 dr?ava ?lanica.

Dr?ave osniva?ice su dvanaest dr?ava koje su 4. travnja 1949. u Washingtonu potpisale Sjevernoatlantski ugovor:

Belgija   Kanada   Danska   Francuska   Island   Italija

Luksemburg   Nizozemska   Norve?ka   Portugal   Ujedinjeno Kraljevstvo   Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave

Savezu je naknadno pristupilo jo? sedamnaest dr?ava, u sedam krugova pro?irenja:

•   Gr?ka (1952)
•   Turska (1952)
•   Njema?ka (1955)
•   ?panija (1982)
•   ?e?ka (1999)
•   Poljska (1999)
•   Mađarska (1999)
•   Bugarska (29. 3. 2004) ^[1]
•   Estonija (29. 3. 2004) ^[1]
•   Latvija (29. 3. 2004) ^[1]
•   Litvanija (29. 3. 2004) ^[1]
•   Rumunija (29. 3. 2004) ^[1]
•   Slova?ka (29. 3. 2004) ^[1]
•   Slovenija (29. 3. 2004) ^[2]
•   Hrvatska (2009) ^[3]
•   Albanija (2009) ^[3]
•   Crna Gora (5. 6. 2017)
•   Makedonija (27. 3. 2020)
•   Finska (4. 4. 2023)

Organizacijska struktura

Sjevernoatlantsko vije?e, Odbor za obrambeno planiranje i Skupina za nuklearno planiranje glavne su institucije za razvoj politike i dono?enje odluka. Odluke koje je donijelo svako od tih tijela imaju istu va?nost i predstavljaju dogovorenu politiku zemalja ?lanica, bez obzira na razinu na kojoj su donesene. Ovim tijelima pod?injeni su specijalizirani odbori.

Sjevernoatlantsko vije?e

Glavni ?lanak: Sjevernoatlantsko vije?e

Sjevernoatlantsko vije?e ( eng. North Atlantic Council , kratica NAC ) jedino je tijelo NATO-a koje je formalno uspostavljeno Sjevernoatlantskim ugovorom iz kojeg crpi svoje ovlasti (?lanak 9. Ugovora). Vije?e ima politi?ke ovlasti i pravo dono?enja odluka koje se ti?u Saveza. Sastoji od stalnih predstavnika svih dr?ava ?lanica koji se sastaju najmanje jedanput tjedno, a po potrebi i u kratkom roku. Vije?e se također sastoji i na vi?im razinama koje obuhva?aju ?efove dr?ava i vlada , ministre vanjskih poslova , ministre obrane. Sjednicama Vije?a predsjedava Glavni tajnik NATO-a (ili njegov zamjenik).

Pitanja koja se razmatraju i odluke koje se donose na sastancima Vije?a pokrivaju aspekte djelatnosti NATO-a, i ?esto se temelje na izvje??ima i preporukama koje pripremaju pod?injena povjerenstva. Isto tako, predmete rasprave mo?e predlo?iti bilo koji od nacionalnih predstavnika ili Glavni tajnik. Stalni predstavnici rade prema naputcima svojih vlada .

Odluke u Vije?u donose se jednoglasno i to zajedni?kim pristankom. Nema glasovanja niti se odluke donose ve?inom. Na taj na?in nemogu?e je donijeti odluku koja ?e obvezati dr?avu koja u njezinom dono?enju nije sudjelovala niti je na nju pristala. Svaka dr?ava ?lanica zadr?ava potpunu suverenost i odgovornost pri dono?enju svojih odluka.

Pripreme za rad Vije?a vr?e pod?injeni odbori; odbori odgovorni za pojedina podru?ja aktivnosti NATO-a.

Odbor za obrambeno planiranje

Odbor za obrambeno planiranje ( eng. Defence Planning Committee , kratica DPC ) sastavljen je od stalnih predstavnika, ali se sastaje i na razini ministara obrane najmanje dvaput godi?nje. U radu odbora sudjeluju sve dr?ave ?lanice. Odborom predsjedava Glavni tajnik NATO-a. Odbor je glavno tijelo za dono?enje odluka glede pitanja planiranja kolektivne obrane i integrirane NATO vojne strukture te daje smjernice vojnim vlastima NATO-a. Rad Odbora priprema ve?i broj podređenih odbora, među kojima je najva?niji Odbor za obrambenu reviziju ( eng. Defence Review Committee , kratica DRC ) koji nadzire postupak organizacije oru?anih snaga unutar NATO-a i poru?ava druga pitanja vezana uz zdru?enu vojnu strukturu.

Skupina za nuklearno planiranje

Skupina za nuklearno planiranje ( eng. Nuclear Planning Group , kratica NPG ) sastoji se od ministara obrane dr?ava ?lanica koje sudjeluju u radu Odbora za obrambeno planiranje. Unutar Skupine raspravlja se o posebnim politi?kim pitanjima koji se ti?u nuklearnog naoru?anja . Skupinom predsjedava Glavni tajnik NATO-a. Rad Skupine za nuklearno planiranje priprema Skupina osoblja NPG ( eng. NPG Staff Group ), sastavljena od ?lanova nacionalnih izaslanstava dr?ava koje sudjeluju u NPG, ?lanova Međunarodnog vojnog osoblja i predstavnika Strate?kih zapovjednika. Skupina obavlja rad u ime Stalnih predstavnika NPG-a. Skupina na visokoj razini ( eng. High Level Group , kratica HLG ) visoko je savjetodavno tijelo NPG-a na podru?ju nuklearne politike i planiranja. Ovom skupinom predsjedavaju SAD .

Civilna organizacija i strukture

• Stalni predstavnici i nacionalna izaslanstva
• Glavni tajnik
• Međunarodno osoblje

Vojna organizacija i strukture

• Vojni odbor
• Vojno-zapovjedna struktura
  • Savezni?ko zapovjedni?tvo za operacije
  • Savezni?ko zapovjedni?tvo za transformaciju
• Međunarodno vojno osoblje

Reference

Literatura

Vanjske veze

• Zvani?na/slu?bena internet prezentacija
• Basic NATO Documents
• The short film Big Picture: Why NATO? is available for free download at the Internet Archive [ more ]
• The short film Big Picture: NATO Maneuvers is available for free download at the Internet Archive [ more ]
• NATO-Homepage (englisch)
• NATO Parliamentary Assembly (englisch)
• NATO-Handbuch (PDF; 1,6 MB)
• Standige Vertretung der Bundesrepublik Deutschland bei der Nordatlantikpakt-Organisation Brussel: Die NATO Arhivirano 2014-03-14 na Wayback Machine-u
• Das Auswartige Amt der Bundesrepublik Deutschland mit Grundsatzinformationen
• 60 Jahre NATO auf dem Informationsportal zur politischen Bildung
• Alijansa napu?ta Evropu i postaje planetarna (? Danas “, 29. март 2008.)
• Kako ?e Madlen Olbrajt primeniti koncepciju Zbignjeva B?e?inskog (? Danas “, 19. februar 2010.)