Glavni tajnik Ujedinjenih nacija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Glavni tajnik UN-a )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je ?elna li?nost Sekretarijata , jedne od glavnih organa Ujedinjenih nacija . Prema Povelji Ujedinjenih nacija , Generalni sekretar se imenuje na zasedanju Generalnoj skup?tini uz preporuku Saveta bezbednosti . Op?te je mi?ljenje da je ovo najutucajnija funkcija u Ujedinjenim nacijama.

Trenutno na funkciji [ uredi | uredi kod ]

Ban Ki-Mun

Prethodni Generalni sekretar je Kofi Anan . Postavljen je na tu du?nost 1. januara , 1997 , a drugi mandat mu je po?eo 1. januara , 2002 . Anan je svoju funkciju opisao re?ima, ?Ja sam navija?, promoter, prodavac, sakuplja? dugova, ispovednik i jo? mnogo toga ?to jo? tek treba da otkrijem“.

Od 1. januara 2007 ., generalni sekretar Ujedinjenih nacija je ju?nokorejski diplomata Ban Ki-Mun , kojeg je na tu funkciju izabrala Generalna skup?tina 13. oktobra 2006 .

Uloga [ uredi | uredi kod ]

Funkcija Generalnog sekretara je u Povelji opisana kao ?glavni administrativni slu?benik“ organizacije. Neki su s po?etka smatrali da bi uloga Generalnog sekretara trebala da bude ?isto administrativna. Prvi je norve?anin Trigve Laj , prvi Generalni sekretar, tvrdio da je njegova uloga da govori i deluje kao lider i posrednik . Od tada svaki Generalni sekretar raspravlja o globalnim temama i problemima u ime Organizacije i koristi svoj polo?aj kako bi posredovao u sporovima. Ovo je u skladu sa originalnom vizijom predsednika SAD -a Frenklin D. Ruzveltom , koji je imao sli?nu ulogu pre nastanka UN i koji je imao veliki uticaj na njeno formiranje, da organizaciju treba da predvodi ?svetski posrednik“.

Na?in i uslovi izbora [ uredi | uredi kod ]

Generalni sekretar se imenuje na mandat od pet godina. Generalni sekretari obi?no slu?e dva uzastopna mandata, ali ponekad samo jedan. Generalnog sekretara imenuje Generalna skup?tina , na preporuku Saveta bezbednosti . Stoga, izbor podle?e pravu veta bilo koje od pet stalnih ?lanica Saveta bezbednosti.

Prema konvenciji, funkcija se rotira prema geografskim regionima, ali po?to je Butros Butros-Gali iz Egipta odslu?io samo jedan mandat, njegov naslednik je izabran takođe iz Afrike . Kada je Anan odslu?io svoj prvi mandat, zemlje ?lanice su bile impresionirane njegovim radom tako da je imenovan za jo? jedan mandat na du?nosti uprkos ?injenici da bi slede?i Generalni sekretar trebalo da bude iz Azije . Jo? ni jedan Generalni sekretar nije izabran iz Severne Amerike ili Okeanije .

Ve?ina Generalnih sekretara su kompromisni kandidati iz neutralnih zemalja i sa malom dotada?njom politi?kom karijerom. Visokorangirani politi?ari su ?esto predlagani za tu funkciju, ali su skoro uvek odbijani kao neodgovaraju?i za neku od strana. Na primer, li?nosti kao ?to su ?arl de Gol , Dvajt Ajzenhauer i Entoni Eden su razmatrani da budu postavljeni na mesto prvog Generalnog sekretara, ali su odbijeni u korist nekontraverznog norve?anina Trigve Laja . Shodno međunarodnoj politici i mehanizmima politi?kih kompromisa , postoji puno sli?nosti između procesa i ciljeva izbora Generalnog sekretara i izbora vode?ih figura u međunarodnim organizacijama, uklju?uju?i tu i izbor Papa u Rimokatoli?koj crkvi .

Kandidati za mesto poslednjeg generalnog sekretara [ uredi | uredi kod ]

Prilikom izbora za novog Generalnog sekretara pojavile su se glasine da biv?i predsednik SAD -e Bil Klinton i biv?i predsednik ?ilea Rikardo Lagos planiraju da se kandiduju za to mesto; međutim, izbor g. Klintona, koji je iz zemlje ?lanice Saveta bezbednosti , bi bilo kr?enje tradicije. Drugi mogu?i kandidati bili su ministar spoljnih poslova Ju?ne Koreje Ban Ki-Mun , Gro Harlem Brundtland , biv?i premijer Norve?ke i biv?i generalni direktor SZO , Tajra Halonen trenutna predsednica Finske i Vajra Vike-Frejberga , biv?a predsednica Litvanije [ nedostaje referenca ] . Međutim, neki su smatrali da je red na Aziju da popuni ovo mesto a takođe i Klinton i Lagos su porekli da imaju ambicije da se kandiduju. Dok nijedna kandidatura nije bila objavljena, iza scene Kinaje lobirala za kandidaturu tajlandskog zamenika premijera Surakijarta Satirataija , koji je takođe imao podr?ku SAD-a, Rusije , i Asocijacije azijskih jugoisto?nih zemalja . D?ajanta Danapala iz ?ri Lanke se takođe smatrala za jakog kandidata. Danapala je bio visoko cenjen u krugovima UN-a naro?ito za njegov doprinos po pitanju razoru?anja.

Postojalo je jako mi?ljenje da bi ovog puta Generalni sekretar trebalo da bude ?ena, zato ?to su sekretari u proteklih 60 godina svi bili mi?karci. Biv?a premijerka Novog Zelanda Helen Klark , i biv?i generalni guverner Novog Zelanda Silvija Kartvajt nagove?tene su bile kao kandidati potpomognuti od strane međunarodne organizacije za prava ?ena Jednakost sada .

Sve u svemu, zemlje koje poseduju pravo veta u Savetu bezbednosti su zemlje koje ne?e imati svog Generalnog sekretara; ovo uklju?uje Kinu, SAD, Francusku, Rusiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Predlo?eno ukidanje funkcije [ uredi | uredi kod ]

Ranih 1960ih , sovjetski premijer Nikita Hru??ov poku?ao je da ukine funkciju Generalnog sekretara. Broj?ana prednost Zapadnih sila zna?ila je da ?e Generalni sekretar do?i od neke od tih zemalja, i da ?e naravno biti prozapadno nastrojen. Hru??ov je dao predlog da se ova funkcija zameni trojnim savetom (? troika “): jedan ?lan sa Zapada , jedan iz komunisti?kih zemalja , i jedan iz nesvrstanih zemalja. Ideja je propala jer neutralne zemlje nisu podr?ale Sovjetski predlog.

Generalni sekretari [ uredi | uredi kod ]

# Generalni sekretar Vreme na du?nosti Zemlja porekla Napomena Bibliografija
Ser Gledvin D?eb 1945 ? 1946 Ujedinjeno Kraljevstvo Privremeno
1 Trigve Li 2. februar 1946 ? novembar  1952 Norve?ka Podneo ostavku [1]
2 Dag Hamar?eld 10. april 1953 ? 18. septembar 1961 ?vedska Poginuo u avionskoj nesre?i u Severnoj Rodeziji (sada Zambija ) [2] Arhivirano 2014-09-20 na Wayback Machine-u
3 U Tant 30. novembar 1961 ? 31. decembar 1971 Burma (sada Mijanmar ) U ulozi Generalnog sekretara od 3. novembra 1961 do 30. novembra 1962 [3]
4 Kurt Valdhajm 1. januar 1972 ? 31. decembar 1981 Austrija Veto Kine na njegov tre?i mandat [4]
5 Havijer Perez de Kueljar 1. januar 1982 ? 31. decembar 1991 Peru Odbio tre?i mandat [5]
6 Butros Butros-Gali 1. januar 1992 ? 31. decembar 1996 Egipat Veto Amerike na njegov drugi mandat [6]
7 Kofi Anan 1. januar 1997 ? 31. decembar 2006 Gana [7]
8 Ban Ki-Mun 1. januar 2007 ? 31. decembar 2011 Ju?na Koreja

Povezano [ uredi | uredi kod ]

Eksterni linkovi [ uredi | uredi kod ]