Za ostala zna?enja, vidi
Andora (razvrstavanje)
.
Andora
(
katal.
Andorra
[?n?dor?]
ili
[an?d?ra]
,
?panj.
Andorra
[an?dora]
,
franc.
Andorre
?
[??d?ː?]
; slu?beno
Principat Andora
, katal.
Principat d’Andorra
, ?panj.
Principado de Andorra
, franc.
Principaute d'Andorre
), dr?ava u
Pirenejima
, između
Francuske
i
?panjolske
. Ona je jedna od
katalonskih zemalja
, jedina s potpunom neovisno??u. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljaju?i
turizmu
i statusu poreznog raja. Budu?i da ova dr?ava nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana du?nost je Francuske i ?panjolske.
Prema jednoj legendi,
Karlo Veliki
je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv
Mavara
. Kontrola nad teritorijom pre?la je u ruke grofa od Urhela, potom su njome zajedni?ki upravljali biskup od Urhela i porodica Kaboe koju su naslijedili grofovi pokrajine Foa. Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) ?esto su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom.
1278
. konflikt je razrije?en uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom između
francuskog
grofa pokrajine Foa (kasnije, ?efa francuske dr?ave) i biskupa Urhela iz
?panske
regije
Katalonije
. To je u?vrstilo teritoriju ovog malog principata.
U periodu između
1812
. i
1814
. godine, francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na ?etiri departmana. Andora je također pripojena i u?la je u sastav jednog od departmana.
Između
8. kolovoza
i
9. listopada
1933.
godine, Francuska je okupirala Andoru zbog dru?tvenih nemira prije izbora.
12. srpnja
1934.
godine, ruski avanturist
Boris Skosirev
, se proglasio princem Andore u Urgelu, te je objavio rat urgelskom biskupu. 20. srpnja su ga uhitile ?panjolske vlasti, te zauvijek izbacili iz ?panjolske.
Između jula
1936
. i juna
1940
, jedan francuski vojni odred biva upu?en u Andoru kako bi sprije?io poguban uticaj
?panskog građanskog rata
i Frankove
?panije
. Juni
1940
. je mjesec kapitulacije
Francuske
u
Drugom svjetskom ratu
.
25. septembra
1939
. Andora je bila primorana da potpi?e mirovni sporazum sa
Njema?kom
jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, ?to ju je, u ?isto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njema?kom. Dr?avica je uspjela da o?uva neutralnost tokom cijelog
Drugog svjetskog rata
.
Uzev?i u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa
Francuskom
i
?panijom
. Pa ipak, u novije vrijeme njen
turizam
bilje?i uspjeh, ba? kao ?to su razvoj saobra?aja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politi?ki sistem je osjetno modernizovan
1993
.
Andorska zastava na balkonu, Ordino
Andora je po ustroju
parlamentarni
principat
, ?iji su suprin?evi predsjednik Francuske i biskup Urgella iz ?panjolske. Premijer Andore je ?ef vlade, koja ima izvr?nu vlast.
Zakonodavna vlast
je u rukama i parlamenta i vlade.
Sudstvo
je neovisno o ove dvije grane vlasti. Moderni andorski ustav je usvojen
referendumom
14. o?ujka
1993.
Karta Andore
Andora je planinska dr?ava smje?tena u isto?nim
Pirenejima
, te je prosje?na visina u dr?avi 1 997
m
, a njena najvi?a to?ka je
Coma Pedrosa
od 2 946 metara. Između planina se nalaze tri uske doline, koje ?ine oblik slova Y, te se spajaju u rijeku
Valiru
koja te?e prema ?panjolskoj Kataloniji. Ovdje se nalazi i najni?a to?ka Andore, 870 metara.
Andorska
klima
je sli?na umjerenoj klimi svojih susjeda, ali zbog velike visine podru?ja, ovdje ima prosje?no vi?e snijega zimi, te su temperature ni?e ljeti.
Zemlja ima ukupno 120.3 km granice, od toga 56.6 km sa Francuskom i 63.7 km sa ?panjolskom.
Cesta prema Francuskoj prolazi kroz Le Port d'Envalira (2 409 m), te je najvi?a cesta na Pirenejima, te najvi?a europska cesta koja je otvorena cijele godine. 29. rujna 2002. godine, ovdje je otvoren
tunel
.
Glavni ?lanak:
Andorske ?upe
|
Andora se dijeli u sedam ?upa (
Parroquies
):
|
Andora iz svemira
Turizam
je glavna andorska gospodarska aktivnost koja nosi oko 80% ukupnog
BDP
-a. Godi?nje dr?avu posjeti oko 9 milijuna turista, koji su privu?eni bogatom zimskom i ljetnom ponudom, te bezporeznim proizvodima.
Bankarski sektor, sa statusom poreznog raja, također zna?ajno pridonosi ukupnom gospodarstvu.
Poljoprivreda
je prili?no ograni?ena, budu?i da je samo 2% zemlji?ta dr?ave obradivo, te se
hrana
ve?inom uvozi. Glavna
sto?arska
aktivnost je ov?arstvo. Proizvode se ve?inom cigarete, cigare i poku?anstvo.
Andora nije punopravni ?lan
Europske unije
, ali sa njom ima posebne odnose, te se tretira kao njena ?lanica u proizvodnji dobara, ali se tako ne tretira u poljoprivrednoj proizvodnji. Budu?i da Andora nema vlastitu valutu, koristi valutu susjednih zemalja. Do
1999.
godine u upotrebi su bili
francuski franak
i
?panjolska peseta
, koji su zamijenjeni
eurom
. Za razliku od drugih malih europskih dr?ava, Andora nema vlastite kovanice, te su u fazi pregovori sa EU o proizvodnji andorskih kovanica. Andorski prirodni resursi su:
hidroenergija
,
mineralna voda
,
drvo
,
?eljezna ruda
i
olovo
.
Andora izdaje svoje po?tanske marke, a po?tansku slu?bu na njezinom teritoriju obavljaju po?tanske uprave susjednih zemalja: Francuske i ?panjolske.
Pogled na selo Pas de la Casa
Andorci su manjina u svojoj zemlji, samo 33% stanovni?tva je andorske nacionalnosti. Najve?e ostale etni?ke skupine su: ?panjolci (43%), Portugalci (11%) i Francuzi (7%). Ostalih 6% stanovni?tva su drugih, raznih nacionalnosti.
Etni?ki sastav 2004. godine:
Najra?irenija religija je
katoli?anstvo
. Pismenost je 100%. Oko 50% ?kola su francuske, a 50% andorske i ?panjolske, dok svima upravljaju andorske vlasti. U dr?avi postoje dvije srednje ?kole, te jedan fakultet.
Iako je jedini slu?beni jezik
katalonski
, vrlo ?esto se koriste
?panjolski
,
francuski
i
portugalski
jezik.
Andora ima vrlo bogati
folklor
i mno?tvo narodnih pri?a, ?iji korjeni se?u ?ak i iz Andaluzije i Nizozemske. Andora je vrlo va?na u katalonskoj kulturi, budu?i da su izvorni Andorci, Katalonci, te pretstavlja va?no katalonsko kulturalno sredi?te.
Poznati katalonski pisci
Michele Gazier
i
Ramon Villero
, su Andorci.
Andorski izvorni folklorni plesovi su
contrapas
i
marratxa
, koji su se najvi?e odr?ali u
Sant Julia de Loriji
. Andorska glazba je utjecana glazbom susjednih zemalja, ali je u osnovi katalonska, ?to se vidi uz paralelno izvođenje plesova kao
sardana
. Drug andorski folklorni plesovi su ples Svete Ane u
Escaldes-Engordanyu
i contrapas u
Andorra la Velli
.
Slavlja i praznici
| Datum
|
Ime
|
Napomene
|
| 7. sije?nja
|
Sant Julia de Loria
|
|
| 17. sije?nja
|
Sveti Ante (iz La Massane)
|
|
| 14. o?ujka
|
Dan Ustava
|
Dr?avni praznik
|
| 8. svibnja
|
slavlje Sant Miquel d'Engolastersa (Escaldes-Engordany)
|
|
| 27. svibnja
|
slavlje Canolicha (Sant Julia de Loria)
|
|
| 18. lipnja
|
slvlje ?upe Escaldes-Engordany
|
|
| 29. lipnja
|
Sveti Petar (u Ordinu i u Pas de la Casu)
|
|
| 3. i 4. srpnja
|
dan ru?i?njaka Ordina
|
|
| 15. 16. i 17. srpnja
|
op?insko slavlje u Canilli
|
|
| Od 24. do 27. srpnja
|
op?insko slavlje u Escaldes-Engordanyu
|
|
| Zadnji vikend srpnja
|
op?insko slavlje u Sant Julia de Loriji
|
|
| 5., 6. i 7. kolvoza
|
op?insko slavlje u Andorra la Velli
|
|
| Od 14. do 17. kolovoza
|
op?insko slavlje u Encampu i u La Massani
|
|
| 8. rujan
|
Praznik djevice iz Meritxella
|
Dr?avni praznik
|
| 16. rujan
|
op?insko slavlje u Ordinu
|
|
- ↑
Departament d'Estadistica : www.estadistica.ad