?panjolci
Ukupan broj pripadnika	cca. 27,510,000 milijuna (2005)
Podru?je rasprostranjenosti	?panjolska :    24,312,000 milijuna Argentina :   512,000 Meksiko :   355,000 Kolumbija :   12,000 ?ile :   9,500 Kuba :   3,500 Venezuela :   77,000 Peru :    Urugvaj :   30,000 Bolivija :    Njema?ka :   134,000 Francuska :   702,000 (1987.) SAD :   270,000 Brazil :   227,000 ) Kanada :    72,000 Filipini  :   9,000 ( Australija :    77,000 Drugdje:
Jezik	?panjolski
Religija	ve?inom rimokatolici, te ateisti.
Povezane etni?ke grupe	?  Francuzi      ?  Talijani      ?  Portugalci      ?  Rumunji    ? i drugi etnici koji govore romanskim jezicima

?panci ili ?panjolci ( ?panj. espanoles , engl. Spaniards ) su romanski narod , nastanjen na gotovo ?itavom podru?ju Pirenejskog poluotoka , u ?panjolskoj .

?panjolci su nastali sli?no kao i Francuzi , romanizacijom domoroda?kih, u ovom slu?aju iberskih plemena.

?panjolci (strogo etni?ki), 2005. godine broje preko 27 milijuna, od ?ega 24.300.000 u ?panjolskoj, 702.000 u Francuskoj , 512.000 u Argentini , 355.000 u Meksiku , 270.000 u SAD , 227.000 u Brazilu , 120.000 u Paragvaju , i drugdje, ukupno u 54 dr?ave. ?panjolska, prema procjeni UN -a, 2005. ima 43.000.000 stanovnika i 55 razli?itih etni?kih zajednica, od kojih se neke doma?e, njima srodne grupe, također politi?ki klasificiraju u ?panjolce, i koje se danas bore za o?uvanje svoga etni?kog i jezi?nog identiteta. To su ( UN-ovi podaci 2005 ):

• Aragonci , oko 2.000.000, zapadni susjedi Katalonaca, nastanjeni u sjeveroisto?noj ?panjolskoj u Aragoniji ;
• Galjegi (Galjegosi, Galicijci), na ekstremnom sjeverozapadu ?panjolske gdje ih ima oko 3,3 milijuna;
• Estremadurci , oko 1,1 milijun, na zapadu ?panjolske, a uz granicu sa Portugalom . Najpoznatiji pripadnici ovog naroda su Hernando Cortes , Francisco Pizzaro , Vasco Nunez de Balboa , Hernando de Soto i drugi;
• Katalonci , uz ?panjolce najsna?nija i najvitalnija etni?ka romanska zajednica na sjeveroistoku ?panjolske, u Kataloniji .

Od manjih grupa treba spomenuti:

• Asturce sa sjeverozapada ?panjolske, u susjedstvu Galjega;
• Valencijce , oko 13.000, nastanjeni ju?no od Katalonaca. Oni su vjerojatno ligvist?ki i etni?ki pretopljeni u Katalonce ili ?panjolce.

Od drugih naroda treba jo? spomenuti Baske (2 milijuna u ?panjolskoj); Gaskonjce (4.000) u ?panjolskoj; nadalje i romske zajednice Gitane (755.000) i Kaldera?e (najvi?e 1.000). Sve ove narode treba razlikovati od pravih ?panjolaca. ?panjolci su dali porijeklo nizu novih nacija nastalih nakon otkri?a Novog svijeta i ra?irili sa sobom ?panjolski jezik , kojime se danas slu?i preko 266.000.000 (1987.), a ra?una se da ga (1991.) poznaje oko 352.000.000 ljudi.

Ime [ uredi | uredi kod ]

?panjolsko ime, smatra Eric Partridge, ima korijen zacijelo u feni?koj (punskoj) rije?i Hispalis , pre-rimskom nazivu za Sevillu , ?to je opet mo?da iz iberskog ili keltskog korijena hispa , ali zna?enje je nepoznato. Naziv Hispanija, rimsko je ime za zemlju koju su Grci nazivali Iberija , i koju ?e s vremenom pokoriti nakon Drugog punskog rata . Rije? se kasnije razvija i prilagođava drugim jezicima. Naziv Spain ( engl. ; "?panjolska"), skra?eni je oblik od Hispania (engl.; "Hispanija"). Romanizacijom Keltibera, ona ?e poslu?iti da postane ime narodu koji ?e sebe prozvati Espanoles (u engl. Spaniards , prema Spain ; i hrv. ?panjolci ). Romanizacijom prastanovnika Iberije nastat ?e vi?e srodnih etni?kih zajednica među kojima Kastiljci ( ?panj. Castillans ) ili ?panjolci (u etni?kom smislu). Ovi dobi?e ime po regiji Kastilji (?panj. Castilla ), nazvanoj po mnogobrojnim utvrdama ( lat. Castella ), podignutim u borbi protiv Maura . Njihovi grofovi u 10. stolje?u posti?u samostalnost ?ime po?inje i stvaranje jednog novog naroda, koji ?e do 1492. osvojiti i posljednje maursko upori?te. Kastiljski kralj Ferdinand Prvi Veliki , Alfonso VI Hrabri i Ferdinand Tre?i Sveti tokom svojih vladavina udarit ?e temelje stvaranja nove nacije, a ?panjolsko ime poslu?it ?e za asimilaciju ostalih naroda naseljenih na Iberskom poluotoku.

Kratka povijest [ uredi | uredi kod ]

Rana povijest [ uredi | uredi kod ]

Iberija [ uredi | uredi kod ]

Narodi ?to su naseljavali podru?je iberskog poluotoka Grci prozva?e Iberima ili 'stanovnicima rijeke Ebro '. U dana?nju ?panjolsku do?li su negdje u tre?em mileniju prije Krista. Njihovo porijeklo jo? je tajna, ali arheologija smatra da su do?li sa isto?nih obala Mediterana ( Sredozemlja ). Iberi su bili sjedila?ka tribalna populacija, ?ije su plemenske zajednice bile geografski izolirane, sa vlastitim politi?kim identitetom. Najzna?ajniji bijahu Bastetani u podru?ju Almerije i planinskih regija Granade. Zapadno od njih bijahu Turdetani , osobito oko rijeke Guadalquivir , oni su bili pod velikim gr?kim utjecajem. Gr?ke kolonije, Rimski naseljenici i kasniji dolazak Kelta kona?no ?e utjecati na stvaranja romanskih etni?kih zajednica na Iberskom poluotoku. Treba spomenuti i Luzitance , ?to su ?ivjeli na podru?ju Portugala i Estremadure . -?U 9. i 7. stolje?u pne. u ?panjolsku preko Pireneja , u dva glavna vala, prelaze Kelti . Ve?ina ih se naseljava sjeverno od rijeka Duero i Ebro. Oni ?e se po?eti mije?ati sa Iberima i dati ?e porijeklo Keltiberima, ljudima koji ?e bez sumnje biti jezgro nastanka kasnijeg ?panjolskog (kastiljskog) naroda, kao i Luzitanci Estremadurcima i Portugalcima. -Keltiberi su ratari i sto?ari ali i metalski radnici, ?to je keltsko nasljeđe doneseno iz dunavskog podru?ja preko Italije i ju?ne Francuske. Keltski utjecaj dominira keltiberskom kulturom, ali oni nemaju ve?e politi?ke organizacije od matrijarhalnim nezavisni klanova. Arevaci , Belli , Titti i Lusones, glavne su plemenske skupine Keltibera. ?Keltiberi naseljavaju sredi?nje krajeve ?panjolske, veoma su ratoborni i Rimljani ?e imati mnogo muke sa njima u pokoravanju. -Na ju?noj obali ?panjolske Feni?ani , Grci i Karta?ani natje?u se sa Iberima za kontrolu ?panjolske obale, a trgovci iz Tira utemeljuju Cadiz mo?da negdje 1100. pne., dr?i se najstarijim gradom zapadne Europe, i mo?da starijim od same Kartage u sjevernoj Africi. Iz Cadiza feni?ke brodice i pomorci odlaze u istra?iva?ke pohode obale Afrike , sve do Senegala . ?Grci sa Rodosa pristaju uz ?panjolske obale u 8 stolje?u pne. Njihova kolonija Massilia (kasnije Marseilles ) uspostavlja trgova?ke veze sa Keltiberima kasnije Katalonije, a u 6. st. pne. osnivaju i sam polis Ampurias , prvi od nekoliko utemeljenih na mediteranskoj obali poluotoka. -Nakon Prvog punskog rata 264-241. pne. Karta?ani kompenziraju gubitak Sicilije gradnjom komercijalnog carstva u ?panjolskoj. Hanibal poduzima epsko putovanje sa slonovima koje od Saguntuma u ?panjolskoj vodi preko Pireneja i Alpa za vrijeme Drugog Punskog rata (218-201. pne. ). Ali i Rimljani poduzimaju invaziju protiv protiv Karta?ana i Ibera, ovo se pak odulji sve do 19. pne. a kompletno osvajanje zavr?io je rimski car August (27. pne.-14. n.e.). Ubrzo nakon pokoravanja prastanovnika poluotoka dolazi do romanizacije i nastanka Hispanije, ekvivalent je gr?ke Iberije.

Romanizacija Ibera i Hispanija [ uredi | uredi kod ]

Romanizacija Ibera, a i Keltibera, predaka Kastiljaca zapo?et ?e uskoro nakon osvajanja. Iberija ?e postat Hispanija, ona ne?e biti jedna cjelina, sastojati ?e se od 3 zasebne provincije, odnosno devet od IV stolje?a. Za postanak ?panjolaca (onih pravih i etni?kih), bila je bitna romanizacija onih Keltibera ?to su ?ivjeli u planinama Kastilje. Leonard Curchin upoznat je sa ovim problemom, i dokazuje proces 'kulturne fuzije', koja uzima glavnu ulogu u adopciji rimskih obi?aja, vjerovanja i tradicija. Od vremena 200. pne. pa do 250n .e. Keltiberi Kastilje polako dobivaju rimski nazor na svijet. Kroz proces akulturacije, Curchin je ispitao sve sfere njihova ?ivota, oni ?e prihvatit njihove obi?aje, jezik, odje?u, i drugo, tako gradsku i seosku ekonomiju, funeralne, pa i rekreativne obi?aje. -Iberske plemenske vođe i urbana oligarhija imat ?e koristi, biti ?e im dopu?teno da uđu u rimsku aristokratsku klasu i time u samu vladavinu ?panjolskom i carstvom. Landholding-sistem po?ivat ?e na latifundiju , a kontrolirat ?e ga aristokracija. -Rimljani ?e pobolj?ati postoje?e gradove, utemeljene su Zaragoza , Merida i Valencia , kroz carstvo sprovest ?e razne ugodnosti. ?panjolska ekonomija bit ?e pod tutorstvom Roma. Zajedno sa Sjevernom Afrikom , slu?it ?e kao ?itnica rimsko tr?i?te, a njezine luke za izvoz zlata , vune , maslinovog ulja i vina . Sprovest

?e se irigacijski projekti i pove?at agrikulturna proizvodnja. Hispano-Rimljani ?romanizirani Iberi (Keltiberi) i potomci Rimljana i rimskih vojnika i kolonista, svi ?e dobiti status rimskog građanina do kraja 1. stolje?a. Rimski car Trajan (98-117) rodit ?e se u ?panjolskoj ( Italica ), a također i Hadrijan (117-38). - Kr??anstvo ?e se uvesti u 1. stolje?u i postati popularno po gradovima u 2. stolje?u. i do konca 4 stolje?a postati slu?benim u Rimskom carstvu . Javit ?e se neke hereti?ke sekte, ali ?panjolska crkva ostat ?e podlo?na rimskom papi. Godine 405 germanska plemena Vandali i Svevi ili Suebi (preci ?vaba ), pre?i ?e rijeku Rajnu i opusto?iti Galiju. Na put su im na kraju stali Vizigoti i otjerali ih u ?panjolsku. Dio Sveva nastanit ?e se na sjeverozapadu poluotoka, dok ?e Vandali nastanit kraj ?to ?e po njima biti prozvan Andaluzija (Andalucia). -Dolazak Germana na Iberski poluotok de?ava se nekih 300 godina prije pojave Maura. Veliki dijelovi ovog dijela Zapadno-rimskog carstva ostat ?e van kontrole za vrijeme Honorija koji vlada od 395. do 423. To mu se valjda i ne sviđa pa opunomo?uje svoju sestru Gala Placidiju (Galla Placidia) i njezinog mu?a Ataulfa , vizigotskog kralja da obnove red u ?panjolskoj, daju?i im zauzvrat prava naseljavanja. Sveve treba pokoriti i Vandale prisiliti da napuste poluotok, a taj put vodi u sjevernu Afriku, a utemeljit ?e se 484 i Toledo . U ?panjolskoj ve? ima 300,000 Germana. Vizigotski kraljevi vladat ?e kao patriciji u slu?bi rimskog cara. Oni ?e ?initi privilegiranu ratni?ku elitu, a mnogi ?e ?ivjeti i kao sto?ari i ratari u dolini rijeke Tajo i sredi?njem platou. Hispano-Rimljani, tj. romanizirani Keltiberi i potomci mje?anaca sa Rimljanima i dalje ?ine civilnu administraciju, njihov jezik je latinski a takvo stanje je i u trgovini. Crkva je u ?panjolskoj najkohezivnija institucija i veza sa Rimom, ali i glavni izvor trvenja između Hispano-Rimljana i hereti?kih germanskih Vizigota.

Al-Andalus [ uredi | uredi kod ]

Vandali su na Poluotoku ostavili svoje ime, a trag im se izgubio. I na susjednom, ne tako dalekom afri?kom tlu, de?avaju se promjene koje ?e utjecati na daljnja, veoma zna?ajna događanja u ?panjolskoj -Arapi. Ve? 708., smatra Yvonne Clark , ?e preplaviti cijelu sjevernu Afriku. Doma?e hamitsko stanovni?tvo, berberska plemena, bit ?e arabizirana jezikom i vjerom, islamom. Tarik je lako svladao Roderikovu vojsku, koji je vjerojatno u njoj i poginuo. ?panjolska ostaje bez svoga vođe. Obaviv?i posao On se vrati u Afriku a njegovo ime poslu?i da se ozna?i Jabal Tariq, poznata stijena, koju danas znamo kao Gibraltarska stijena ili Gibraltar . Nakon njegovog povratka u Maroko , sljede?e 712. godine muslimanski guverner iz sjeverne Afrike Musa ibn Nusair vodi svoje najbolje trupe na Poluotok, kroz tri godine sve ?e pokoriti, osim te?kih planinskih predjela sjevera, pa ?e upasti i u Francusku, gdje ?e tek kod Poitiersa 732. biti zaustavljen. Al Andalus, ime je islamskoj ?panjolskoj, organizirana je pod civilnim i religioznim vodstvom kalifa iz Damaska. Guverneri ?panjolske uglavnom su sofisticirani Sirijci, koji bijahu pod dubokim politi?kim utjecajem Bizanta. Ve? spomenuti islamizirani Berberi, ?to ih znamo kao Maure, i kojih je u ?panjolskoj bilo oko 20% , nisu bili prijatekljski raspolo?eni prema ovim Sirijcima i ?ine aristokraciju u gradovima i latifundijima ?to su ih naslijedili od Rimljana i Vizigota. Ve?ina vizigotskog plemstva prelazi na islam i dobivaju privilegirani polo?aj u novom dru?tvu. Uza sve to hispano-rimljanske kr??anske zajednice odr?ale su se u gradovima, pa ima i ?idova nekih 5% u tada?njoj populaciji. Kako im i dolikuje, ?idovi su i ovdje tada igraju va?nu ulogu u trgovini, a i u ?kolstvu. Dinastiju Umayyad u Damasku 756. zamjenjuje dinastija Abbasida , koji kalifat prenose u Bagdad . Jedan od umayyadskih prin?eva pobjegao je tada pod imenom Abd al Rahman (756-88) u ?panjolsku, i utemeljio politi?ki nezavisni emirat Kalifat Cordoba. Njegova dinastija vladat ?e sljede?ih 250 godina. Godine 929 Abd al Rahman III (r. 912-61), uzdigao je emirat do statusa kalifata, ?ime se prekidaju posljednje veze sa Bagdadom, i stje?u kompletan religiozni i politi?ki suverenitet. Njegov unuk Hisham II, nasljeđuje tron 976. u dobi od 12 godina, a kraljevski vezir Ibn Abi Amir (??? ???? ???? ?? ??? ???? ?? ??? ???? ?????? ???????; poznatiji kao Al Mansur), postaje regent (981-1002), ali taj postaje diktator. Mladi kalif nije ni?ta doli figure, stvarni vladar je Al Mansur sljede?ih 25 godina. On propovijeda d?ihad (sveti rat), i neprijatelj je kr??anstva. U njegovo doba u Andaluziji javljaju se Mozarabi (=Arapima sli?ni), sa posebnim zajednicama i lokalnom autonomijom. U liturgiji slu?e se mozarapskim obi?ajima, sli?nim galskima, kultura im je rimsko-vizigotska i imat ?e veliki utjecaj na stvaranje moderne ?panjolske kulture. Glavna sredi?ta bijahu im Toledo , Seville i Cordoba . Za razliku od njih, ruralna populacija Andaluzije je islamizirana. Mozarapski se jo? o?uvao kao liturgijski jezik.

Kastilja i Aragon [ uredi | uredi kod ]

Otpor muslimanskoj invaziji u 8. stolje?u biti ?e ograni?ena tek na malene grupe Vizigota ?to su se povukli u planinska podru?ja Asturije , ?to su je prije naselili Suebi ili Svevi. Asturija je najmanje romanizirana i najamnje pokr?tena regija ?panjolske. -Kasnih desetih godina 8. stolje?a Asturac Pelayo ujedinjuje stanovni?tvo Asturije u obrani od muslimanske najezde. Javljaju se prvi kri?ari koji ?e pru?iti otpor islamu. Njegovi nasljednici postat ?e poznati kao kraljevi Leona i oni ?ire kr??ansku kontrolu ju?no od Asturije. Ekspanzijom oni podi?u fortifikacije i tako se utvrđuju. Ovaj kraj prozvat ?e se Kraljevstvo Leon ( Kingdom of Leon ), a po utvrdama Kastilja ?e dobiti svoje ime. To je prete?a Kastilje i kastiljskog naroda, a zapo?eli su je Asturci i hrabri Pelayo. -U 10. stolje?u Leon je dopro do gornjeg toka rijeke Ebro, podru?je ?e postat poznato kao Kastilja (=zemlja kastela). Razvit ?e se novi dijalekt, nastati novi obi?aji. Godine 981. Kastilja postaje nezavisna zemlja, a 1004. i kraljevstvo. S vremena na vrijeme, ona ?e se po potrebi ujedinjavati sa Leonom kroz kraljevske brakove. Ovo ?e uskoro dovesti do toga da se dvije dr?ave 1230. ujedine u jednu. Bit ?e to za vrijeme vladavine Ferdinanda III Kastiljskog (Fernando III el Santo, 1198.-1252.) ili Svetog Ferdinanda III, kralja Leona i Kastilje. -I isto?no od Kastilje nije povoljno za Arape. Polovicom 12. stolje?a Almoravidi ?e otjerati Almohade, također porijeklom iz Maroka. Aragonija se ?iri desnom obalom Ebra, a 1118. preuzeli su Maurima Zaragozu. Godine 1137. Aragonija i Katalonija se ujedinjuju ?enidbom Ramona Berenguera IV i Petronille. Uskoro i Valencija 1238. ulazi u sastav ove federacije, i ona je oteta Maurima. Aragonski apetiti postaju sve ve?i , i vide interes u lukama Barcelone i Valencije gdje se trguje robljem, za?inima , tekstilom .

Taife (sing. Taifa), nezavisni regionalni gradovi-dr?ave u 11. su stolje?u po?eli padati pod vlast Kastiljaca, a ?to se po?elo ?iriti iz Asturije pojavom kri?ara. Kada je pao Toledo (1085), Maurima je prekipjelo pa pozva?e u pomo? Almoravide, militantne Berbere iz Afrike ?to su kontrolirali podru?je Maghreba. Ovi su ovladali Al Andalusom (Andaluzijom), osim Zaragoze . Ni Almoravidi nisu dugo opstali, do sredine 12. stolje?a. Tada dolazi do pritiska druge religiozne grupe Almohada iz Maroka koje ?e dovesti do epske bitke ' Batalla de las Navas de Tolosa ', koja se zgodi 1212. Ferdinand je sve zauzeo, a Almohadima ostade samo Granada , ali tek kao dependencija Kastilje.

Dok su se Kastiljci razra?unavali sa Almoravidima i Almohadima, i Aragonci su radili na ostvarenju svojih ?elja. U 13. stolje?u Valencija je u?la u savez. Katalonci , isto?ni susjedi Aragonaca gledaju na daljnju ekspanziju i ekonomsku korist. Petar III kralj Aragonije od 1276 do 1285. bit ?e izabran i na sicilskom tronu, kada su tokom ustanka 1282. sa otoka protjerani An?uvinci , a kasnije ?e i Napulj postati dio federacije ?panjolske krune.

Kastilja se po?inje baviti drugim problemima, trgovina . Ve? postoji liga, 'the Hanse' (Hanseatic League), slobodnih trgova?kih gradova u Njema?koj i susjednim zemljama, koja se bori za svoje trgova?ke interese. Kastiljski glavni izvoz je vuna. U 14. i 15. stolje?u Aragon i Kastilja politi?ki su nestabilne. Godine 1369. Ku?a Trastamara ( [1] Arhivirano 2006-10-29 na Wayback Machine-u ) zadobila je kastiljski tron i stvara novu aristokraciju sa velikim autoritetom, a dvorske 'ulizice' (=validos) ?esto dominiraju nad, budu?i da su slabi, kastiljskim kraljevima. Plemi?i se takmi?e u mo?i i kontroli nad governmentom. U ranom 15. stolje?u zemljom vlada feudalizam , u gradovima se pojavljuje urbani proletarijat .

Ljep?i dani ipak ?ekaju ?panjolsku. Bli?i se 1469. godina, godina vjen?anja Ferdinanda i Izabele . Osamnaest godina prije u gradu Madrigal de las Altas Torras rodila se jedna ?ena koju ?e svijet upamtiti kao Izabelu Kastiljsku ( Isabel I de Castilla Arhivirano 2006-11-16 na Wayback Machine-u ). Ona ?e donesti va?ne odluke koje ?e obilje?iti jo? jedan ?ivot i odrediti daljnji tok povijesti. Kristofor Kolumbo rodio se iste godine kada i Izabela, kraljica koja ?e financirati povijesna putovanja i omogu?iti otkri?e Amerike . ?panjolsku ?ekaju 'zlatne godine' i nova era.

Novija povijest [ uredi | uredi kod ]

Aragonac Ferdinand i Kastiljka Izabela vjen?a?e se 1469. Ovim su se ujedinile dvije krune. Na jugu su se Mauri jo? zadr?ali taifu (grad-dr?avu) Granada… Drugoga dana nove 1492. godine Izabelina i Ferdinandova vojska osvaja posljednje arapsko uto?i?te na Poluotoku. Sedam godina kasnije (1499) muslimanima sa Poluotoka predlo?eno je, ili prelazak na kr??anstvo, ili deportacija… no do tada ?e Izabela u?initi jedan pametan potez, financirat ?e putovanje koje ?e Kolumba sa tri karavele odvesti do Novog svijeta. Bilo je to 2. dana osmog mjeseca 1492. godine. Karavele su usidrene u luci Palo . Kolumbo naređuje mornarima da do 11 sati budu na brodovima. Prema optu?bama Simon Wiesenthala u 'Jedru nade', Izabelinim dekretu nijedan ?idov ne smije biti na ?panjolskom tlu iza pono?i toga dana. Wiesenthal ide i dalje, stvarni financijer nije Izabela nego izvjesni Luis de Santangel , pokr?teni ?idov, kojemu je Kolumbo, zna se, upu?ivao i pisma . -Kolumbo je đenove?anin i 4 ?e puta jedriti prema Americi, prvi puta od 1492-1493, u drugom putovanju od 1493-1496; tre?e od 1498-1500 i posljednje 1502-1504.

Otkri?a [ uredi | uredi kod ]

Bio Wiesenthal u pravu ili ne, ?panjolska, a i cijeli svijet ?e imati ogromne koristi, neki izravno, neki neizravno. Otkrivene zemlje su bogate i pogodne za naseljavanje, jedina smetnja su 'divljaci' koji ?e se ili pokrstiti ili istrijebiti. U Europu ?e sti?i nove kulture: grah (Phaseolus vulgaris), kukuruz (Zea mays) /s iroke?kim 'pop corn'-om i 'cornflakes'-om, kojega su Battle Creeku u Michiganu proizveli krajem 19. stolje?a/, suncokret koji sadr?i sve esencijalne aminokiseline, raj?ica, koju su Asteci nazivali 'tomatl', duhan, krumpir i drugo. Velike civilizacije Maya , Asteka , Inka , ?ib?a , Totonaka , Cakchiquela , Quichea , i drugih domoroda?kih naroda, kao i pri?e o bogatstvu i zlatu privu?i ?e uskoro u Novi svijet, nebrojene siroma?ne Europljane ?eljne boljeg ?ivota. ?panjolski osvaja?i i kolonisti, kojima ?e se uskoro pridru?iti i Portugalci i Englezi , pohrlit ?e preko oceana u potragu za lak?im ?ivotom. Romanski narodi, među kojima ?e ?panjolci biti u ve?ini osnovat ?e niz novih dr?ava i dati porijeklo novim nacijama. Njihovi susjedi Portugalci osnovat ?e tek jednu dr?avu, ali povr?inski najve?u, Brazil . Englezima ?e pripasti ameri?ko tlo sjeverno od Meksika i SAD , Kanada , Belize , Jamajka , Sveti Kristofor i Nevis , Sveta Lucija , Sveti Vincent i Grenadini i Gvajana . Nizozemci ?e se zadr?ati u Surinamu i Nizozemskim Antilima , a Francuzi u Francuskoj Gijani , a njihov jezik zadr?at ?e se i na Haitiju , Martiniku i Gvadalupi . Dr?ave ?to ?e nastati na hispanskom govornom podru?ju u Americi su: Argentina , Bolivija , ?ile , Kolumbija , Kostarika , Kuba , Ekvador , Salvador , Gvatemala , Honduras , Meksiko , Nikaragva , Panama , Paragvaj , Peru , Portoriko , Urugvaj i Venezuela . ?panjolci ?e se pomije?ati sa doma?im stanovni?tvom, kao i dopremljenim crna?kim robovima iz Afrike. Utkat ?e u nove nacije svoja kulturna obilje?ja koja ?e stvoriti jedan novi tip kulture, temperamentan, ?iv i veseo. Bogatstvo kojemu su pohrlili njihovi preci na?i ?e tek rijetki i najsnala?ljiviji, ali to sada vi?e nije ?panjolska povijest.

Etnografija [ uredi | uredi kod ]

?panjolci su katolici jo? od rimskih vremena i ostali su veoma pobo?an narod. Shodno tome, gotovo sva ?panjolska mjesta ima svoje svece za?titnike i fieste (fiestas), ?to su oni sa sobom donesli i na ameri?ko podneblje. Borba bikova ( Corrida ) najpoznatija je tradicija ?panjolske, a Pamplona u Navarri po tome najpoznatiji grad. Borba bikova (bik je toro) vodi se u ringu za bikove nazivanim (plaza de toros), u kojoj je matador glavna zvijezda, a uz njega i torero (borac) i pikador (picador; sa kopljem) i banderillero , koji drvene sulice zabija biku za vrat.

Glazba i ples

U podru?ju Andaluzije, zemlji Mozeraba ,?panjolska glazba nastajala je pod utjecajem maurske i kr??anske kulture. Najpoznatiji je svakako tradicionalni flamenco. Njegova pjesma je 'cante' ?panjolskih Gitana a glazba andaluzijska. Flamenco postaje nacionalni ples (baile) u drugoj polovici 19. stolje?a, isprva se svira i ple?e po 'cafe cantante', od kojih je prva otvorena u Sevilli 1842. godine. Do booma dolazi 1860. godina kada se flamenco pojavio u samom Madridu . Pjeva?i 19. stolje?a bijahu Romi Gitani nazivani 'cante gitano' da bi ga kasnije preuzeli 'cante andaluz' kjoji postaju gospodari flamenca. Godine 1936. prvi puta flamenko se prikazuje i kazali?no: 'Opera Flamenca' i 'Flamenco Ballet'. Flamenco se danas ple?e uz pratnju flamenco gitare koja je preuzela mjesto nekih starijih glazbala. -Godine 1967 sedamnaest-godi?nji Solero de Jerez odigrao je flamenko sa 1,000 udaraca petom u minuti, ili 16 po sekundi, ?to je i u?lo u Guinnessovu knjigu . Flamenko se javlja u vi?e formi, kao ?to su: Alegrias , Bulerias , gitanska Farruca , maurska Zambra , andaluzijska Malaguena i forma El-Zapateado .

Kuhinja

?panjolska, jedna od najve?ih europskih zemalja, le?i na putu između Mediterana i Atlantika, klimatski je su?nija od ostatka Europe. Podneblje i kontakti sa stranim narodima, istovremeno i utjecali na kuhinju ?panjolske. Grci, Karta?ani i Feni?ani ostavili su u njoj svoj trag, kao i kasniji Rimljani i Mauri, ona je mediteranska. Kasnija otkri?a također utje?u na kuhinju ?panjolske i naroda koji ?ive u njoj. Stigla je ?okolada, grah, krumpir, vanilija, raj?ica. -Oliva (maslina), ju?no vo?e i vinogradi imaju za nju veliku va?nost. Regionalno i etni?ki ona se dosta razlikuje. Tako je kuhinja kod Galjega u Galiciji keltskog nasljeđa, a tipi?ni su joj riba i meso. Kod Asturaca je to grah i fabada ( fabada ) i sirevi, poznat je queso cabrales . U zemlji Baska specijaliteti su su?eni bakalar , riblje juhe, sipa , jegulje . Katalonci u?ivaju u ribi a Valencijci u paelli , ri?i kuhanoj sa piletinom. Na jugu, u Andaluziji hrana je najmediteranskija, vino , maslina i poznati gazpacho u Sevilli.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

?panjolci danas ?ive u 54 dr?ave (preko 20.000, UN , 2005 .): ?panjolska (24.312.000), Francuska (702.000), Argentina (512.000), Meksiko (355.000), Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave (270.000), Brazil (227.000), Njema?ka (134.000), Paragvaj (120.000), Dominikanska Republika (79.000), ?vicarska (78.000), Australija (77.000), Venezuela (77.000), Kanada (72.000), Izrael (63.000), Italija (58.000), Ujedinjeno Kraljevstvo (46.000), Belgija (44.000), Portugal (44.000), Nizozemska (30.000), Urugvaj (30.000), Panama (30.000), Andora (26.000), Maroko (21.000),.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]