Koordinate:
41° 12′ 22" SG?, 21° 20′ 46" IGD
Prilep
(
makedonski
:
Прилеп
,
turski
:
Pirlepe
ili
Perlepe
; u narodnim pesmama i "
Prilip
") je ?etvrti grad po veli?ini u
Republici Makedoniji
od 66.246 stanovnika, na sjeveru
Pelagonijske
ravnice.
Prilep je poznat i kao grad legendarnog
Kraljevi?a Marka
jer se nalazi ispod ostataka utvrđenog grada zvanog
Markovi Kuli
.
Sjedi?te je istoimene
op?tine Prilep
, koja ima 76.768 stanovnika (po popisu iz
2002
.)
[1]
.
Prilep se nalazi u sjevernom dijelu
Pelagonijske ravnice
, gotovo u sredini
Republike Makedonije
.
Kroz Prilep ide magistralna cesta
M5
i ?eljezni?ka pruga za
Bitolu
.
Prilep je udaljen 128 km od
Skopja
, 44 km od
Bitole
i 32 km od
Kru?eva
.
Iz
anti?kih
vremena postoje ostaci grada
makedonskog
grada
Stiberra
, kojeg su kasnije zauzeli
Rimljani
, a potom razorili
Goti
268
godine i koje od tada propada do kona?nog napu?tanja.
Naselje pod imenom
Prilep
spomenuto je prvi put
1014
godine kao mjesto gdje je car
Samuilo
do?ivio sr?ani udar kad je vidio tisu?e svojih osljepljenih vojnika nakon poraza poslije
Bitke na Belasici (Klaidonu)
.
Iza toga Prilepom vlada
Drugo bugarsko carstvo
, pa potom srednjovijekovni
srpski
vladari. Prilep je prijestolnica mitskog feudalnog vladara
Kraljevi?a Marka
koji je nastavio vladati u svom gradu i Zapadnoj Makedoniji i nakon dolaska Turaka
1371
sve do svoje pogibije
1395
.
Od pada pod
otomansku vlast
Prilep postaje malo provincijsko mjesto, sjedi?te poljoprivrednog kraja. Tu je podignuta neuspjela pobuna protiv
otomanske vlasti
1564
-
1565
.
Od
18. st.
po?inje se saditi
duhan
u Prilepskom kraju, koji vremenom postaje dominantna kultura.
U drugoj polovici
19. st.
po Prilepskom kraju skuplja narodno blago
Dimitar Miladinov
uz pomo? svojih Prilepskih suradnika
Rajka ?inzifova
i
Marka Cepenkova
.
Ilindenski ustanak
imao je odjeka i u Prilepskom kraju u kojem su ustanike vodili
vojvode
Petar Acev
i
Krsto Germov-?akir
.
Nakon
Balkanskih ratova
Prilep je kao i cijela
Vardarska Makedonija
podpao pod
Kraljevinu Srbiju
, a nakon
Prvog svjetskog rata
pod tada?nju
Kraljevinu SHS
.
Za
Drugog svjetskog rata
u Prilepu je
11. oktobra
1941
napadnuta
bugarska
policijska stanica, taj dan se kasnije uzeo kao slu?beni dan po?etka
Narodno oslobodila?ke borbe
u
SR Makedoniji
.
Varijanta makedonskog jezika -
Prilepski dijalekt
, iz srca
Pelagonije
uzet je nakon
Drugog svjetskog rata
i osnutka
Narodne Republike Makedonije
kao osnova za standardni
makedonski jezik
.
U gradu Prilepu poznati spomenici su:
- Crkva
Sv. Nikole
iz
13. st.
- Crkva
Sv. Preobra?enja
- Rimsko groblje
sa ostacima zidina, vjerojatno od
rimskog
naselja
Ceramiae
kojeg se spominje u spisima
Tabula Peutingeriana
.
Pored grada nalaze se ostaci slijede?ih spomenika:
- Markovi Kuli
, srednjovjekovna utvrda najvjerojatnije podignuta za
Bizanta
u
10. st.
te kasnije vi?ekratno obnavljana i ru?ena.
Markovi Kuli
su i prirodna formacija stijena neobi?nog izgleda, na istim brdima iznad grada.
- Arheolo?ki
ostaci
anti?kog
grada
Stiberra
na brdu Bedem pored sela
?epigovo
.
- Crkva Uspenja Bogorodice, iz manastira Treskavec, iz
12. st.
nalazi se u brdima, ispod vrha
Zlatovrv
na oko 10 km od grada.
- U Prilepu se odr?ava svake godine Međunarodni dje?ji glazbeni godi?nji festival
Asterisks
- Prilep je i grad u kojem se odr?ava tradicionalni
Festival profesionalnih kazali?ta Makedonije
u ?ast makedonskog teatrologa
Vojdana ?ernodrinskog
.
Po posljednjem popisu stanovni?ta grad Prilep imao je 66 246 stanovnika
[2]
, a njihov etni?ki sastav bio je slijede?i:
Prilep je sredi?te proizvodnje i prerade duhana, a najzna?ajnije poduze?e iz tog sektora je
Tutunski kombinat AD Prilep
. Mnogi poznati svjetski proizvođa?i duhana stavljaju i izvjesne koli?ine duhana zvanog
Prilep
da dobiju posebnu aromu svojih cigareta.
U Prilepu djeluju i brojni pogoni: metalne, elektroni?ke (
Mikrosam
Arhivirano
2016-03-04 na
Wayback Machine-u
), tekstilne, prehrambene
(Pivovara), drvne industrije.
Prilep je poznat i po proizvodnji
mramora
(kamenolom Sivec) zvanog
Makedonski Bianco Sivec
.