| Romi
|
 |
| Romkinja s djetetom,
Mađarska
|
| Ukupno pripadnika
|
|
Prema procjenama između 5 i 10 milijuna, ili 1.500.000 prema drugim procjenama.
U
Hrvatskoj
16.975 ? popis
[1]
Procjena Vlade RH 30.000-40.000
[2]
|
| Zna?ajna podru?ja naseljavanja
|
| Najbrojniji su (s vi?e od pola milijuna njih) u Mađarskoj, Bugarskoj, nekada?njoj Jugoslaviji, itd. (vidi podnaslov Populacija)
|
| Jezik
|
| Ve?inom romski jezik razli?itih varijanti, iako neki, primjerice, govore samo
vla?ki
ili jezik svoje okoline
|
Romi
(
ro
. ??????,
Rom
,
Rrom
, ili
Rroma
), ?esto i
Cigani
, ?to neki smatraju pogrdnim, tradicijski su
nomadski
narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava
indoiranskoj jezi?noj porodici
. U sjeverozapadnoj
Indiji
ima jezika kojima je
romski jezik
srodan. Njihove migracije selidbe iz
Azije
mo?da u 13. stolje?u, i otuda se po?inju ?iriti
Europom
, u svakom slu?aju u
zapadnoj Europi
dolaze nekada u
15. stolje?u
, da bi se u
16. stolje?u
pro?irili
cijelom Europom
, a na podru?je
Sjeverne Amerike
dolaze kasnih 1800-ih godina. Ra?iriv?i se ?irom svijeta, Roma (pred kraj
20. stolje?a
) je bilo između deset i dvanaest milijuna. Tri su glavne etni?ke zajednice na koje su se Romi podijelili svojim ?irenjem, to su:
Gitani
(Gitanes),
Kaldera?i
(Kalderash) i
Manu?i
(Manush).
8. travnja
obilje?ava se
Svjetski dan Roma
, po?ev?i od
1971.
godine, a prvi put se proslavio u
Londonu
.
U vjerskom pogledu Romi su raznoliki, jer ih ima u obliku
pravoslavnih kr??ana
,
muslimana
,
katolika
, ali i pripadnika drugih religija.
Tjelesnim izgledom su ve?inom tamnoputi i ni?ega rasta, crne kose.
[
nedostaje izvor
]
Studije o genetskom podrijetlu bugarskih, balti?kih i vla?kih Roma ukazuju da oko 50% prou?enih Y
kromosoma
i mitohondrijske
DNK
pripadaju mu?koj haplo grupi H (ha) i ?enskoj haplo grupi M (em), haplo grupama koje su ?iroko rasprostranjene ?irom
Ju?ne
i
sredi?nje Azije
. Mu?ka haplo grupa R1a1 je rijetka među Romima, ali je ima oko 50% u mu?kim Y kromosomima u sjevernoj Indiji i
Pakistanu
.
[
nedostaje izvor
]
Njihova himna je
đelem, đelem
. (na
hrvatskom jeziku
zna?i
Idem, idem
.)
Ime
Pogrdni naziv za Rome (rom ili manu? = ?ovjek) je Cigani (
umanjenica
: Cigi?i) koji je podrijetlom iz gr?koga 'Athinganos', otuda ona ulazi u europske jezike u raznim oblicima.
[
nedostaje izvor
]
Nijemci
su iskovali ime
Zigeuner
(izg. Cigajner; Cigojner);
mađarski
:
Cigany
;
litavski
:
Cigonas
;
talijanski
Zingaro
; arbana?ki:
Cingi
. Podrijetlo ciganskoga imena tra?ilo se i kod indijskoga plemena
?angar
, gdje bi mo?da mogla biti i njihova prapostojbina. Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok ih pripadnici drugih naroda vrlo ?esto, iz poruge, nazivaju Ciganima. Sami Romi nikada nisu koristili taj naziv za svoj narod.
[
nedostaje izvor
]
Ne postoji nikakva veza između imena Roma i
Rumunjske
(
Romania
), međutim, Rumunjska je tre?a dr?ava po broju Roma, nakon Indije (5 794 000
[3]
) i
Turske
(3 000 000-5 000 000
[4]
). U Rumunjskoj ima otprilike 700 000 ? 2 500 000 Roma.
[5]
Postoji jo? nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj ?to se mislilo kako su Cigani porijeklom iz
Egipta
, otuda
?panjolski
naziv
Gitanos
i engleski
Gypsies
, i u
Crnoj Gori
i
Dalmaciji
razvio se naziv
Jeđupi
ili
Jeđupci
, pa naziv
đupci
u
Makedoniji
. Kod Turaka Osmanlija i
Arapa
, isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy (≫faraonov narod≪), on se u
Mađarskoj
pretvorio u 'pharao nepe', a preko
Turaka
je u
Bosnu
u?ao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv
Bohemiens
(od
Bohemija
,
?e?ka
). Cigane ili Rome poznaju i
skandinavski
narodi koji ih prozva?e Tatern i Heiden (=pogani').
Romska djeca iz
?e?ke
Romi su tradicionalno
nomadski
narod. Vjeruje se da su napustili
Indiju
oko
1000.
godine i da su pro?li kroz zemlje koje su danas obuhva?ene granicama
Afganistana
,
Irana
,
Jemena
, i
Turske
. Dio Roma i danas ?ivi na istoku, ?ak i u Iranu, uklju?uju?i i neke koji su se selili u Europu i potom se vratili. Po?etkom 14. stolje?a, Romi dolaze na
Balkan
, a po?etkom 16. stolje?a se sele sve do
?kotske
i
?vedske
. Neki Romi su se selili prema jugu kroz
Siriju
k
Sjevernoj Africi
, dolaze?i u Europu preko
Gibraltara
. Oba ogranka
migracije
su se srela u dana?njoj
Francuskoj
. Ljudi sli?ni Romima i danas ?ive u Indiji, a najvjerojatnije potje?u iz indijske pustinjske dr?ave
Rad?astan
(Rajasthan).
Uzroci seobe Roma su jedna od najve?ih zagonetki u
povijesti
. Postoji teorija da su Romi podrijetla iz niske dru?tvene rase
hinduisti?kih
ljudi bili regrutirani i kao takvi su poslani na zapad kako bi se suprotstavili
islamskoj
vojnoj ekspanziji. Prema drugoj teoriji, Romi su potomci zarobljenika uzetih u roblje od strane muslimanskih osvaja?a sjeverne Indije i vremenom su razvili posebnu kulturu u zemlji svog zato?eni?tva. Zabilje?eno je da je Mahmud od Gaznija uzeo pola milijuna zarobljenika tijekom tursko-perzijske invazije na
Sind
i
Pend?ab
u Indiji. Za?to se Romi nisu vratili u Indiju, biraju?i umjesto toga da putuju na zapad u zemlje Europe, je enigma koja mo?e biti povezana s vojnom slu?bom pod muslimanima.
Useljavanje Roma u
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
je po?elo u kolonijalna vremena u malim grupama na podru?ju Virginije i Francuske Louisiane. Ve?e useljavanje je po?elo poslije
1860.
godine, s dolaskom grupa Romni?ala iz
Velike Britanije
. Najve?i broj romskih doseljenika je do?ao po?etkom dvadesetog stolje?a, uglavnom preko vla?kih grupa i Kaldera?a. Ove dvije grupe se ?esto ne povezuju jedna s drugom. Veliki broj Roma se također naselio u Srednjoj Americi.
Odbacivanje
Zbog njihovog nomadskog na?ina ?ivota, oduvijek je postojalo međusobno nepovjerenje između Roma i njihovih sjedila?kih susjeda. Za njih se vjerovalo, i jo? uvijek se vjeruje, da su prosjaci, lopovi, otmi?ari, neprilagodljivi za sjedila?ki ?ivot i posao. Zbog svega toga bili su izlagani progonima. Romi su ponekad u svoje redove prihva?ali i dru?tvene otpadnike. U razdoblju prosvjetiteljstva
?panjolska
je poku?ala promijeniti otpadni?ki status Roma zabranom upotrebe rije?i
hitano
i asimilacijom Roma u dru?tvo, primoravaju?i ih da se odreknu svog jezika i na?ina ?ivota. Taj poku?aj je bio neuspje?an.
Zastava Roma
Tamo gdje je to bilo mogu?e Romi su nastavili sa svojim nomadskim ?ivotom, ali u mnogim slu?ajevima, pogotovo u
Isto?noj Europi
, oni ?ive sjedila?kim ?ivotom u gotovo nepodno?ljivim ?ivotnim uvjetima. I dan danas postoje sukobi između Roma i sjedila?kog stanovni?tva koje ?ivi oko njih. Uobi?ajene ?albe su da Romi kradu i da ?ive od socijalne pomo?i.
Komunizam
Romi u nekada?njim komunisti?kim zemljama i ?ivot
Mnoge zemlje ?lanice biv?eg Isto?nog bloka i biv?e Jugoslavije imali su znatnu romsku populaciju. Nivo integracije Roma u dru?tvo je i dalje bio ograni?en. Romi su se nalazili uglavnom na marginama dru?tva, ?ive?i u naseljima koja podsje?aju na geta. Samo mali broj romske
djece
zavr?ilo bi srednju ?kolu. Romi su se uglavnom osje?ali odba?enima od dr?ave i dru?tva, ?to je stvaralo dalje prepreke njihovoj integraciji.
Za vrijeme komunizma, Romi su bili predmet asimilacijskih pritisaka (na primjer, slu?bena upotreba romskog jezika je bila zabranjena), ali je njihova socijalna situacija bila relativno dobra. U sistemima planske ekonomije oni su uglavnom bili zaposleni kao nekvalificirana radna snaga, ali je takav posao zbog komunisti?ke ideologije bio relativno dobro pla?en. Situacija se promijenila poslije raspada Sovjetskog Saveza i raspada komunizma u Isto?noj Europi. Romi od tada imaju problema da nađu posao na standardnom tr?i?tu rada uglavnom zbog relativno niskog nivoa obrazovanja, niskih kvalifikacija, ali i predrasuda poslodavaca.
Citat iz The Guardiana (
8. sije?nja
2003.
):
"U
?e?koj Republici
, 75% romske djece obrazuje se u ?kolama za osobe s te?ko?ama u u?enju i 70% Roma je nezaposleno (u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 9%). U
Mađarskoj
, 44% romske djece pohađa specijalne (posebne) ?kole, dok je 74% mu?karaca i 83% ?ena nezaposleno. U
Slova?koj
, 28 puta je ve?a vjerojatnost da ?e romska djeca biti poslana da idu u specijalne ?kole, nego neromska djeca; nezaposlenost se kre?e oko 80%."
U nekim zemljama, dio problema također ovisi i o socijalnoj pomo?i. Za neke romske obitelji je isplativije da ?ive od socijalne pomo?i nego od lo?e pla?enih poslova. To stvara mnogo novih problema: gnjev protiv Roma, uvjete za razvoj kriminala i izuzetnu osjetljivost na promjene u socijalnom osiguranju. Dobar primjer za to posljednje je
Slova?ka
gdje je smanjenje visine iznosa socijalnog osiguranja (obitelj dobiva nadoknadu samo za prva tri djeteta) dovelo do građanskih nemira u nekim romskim selima.
Nekada?nji Romi u
?vicarskoj
, 15. stolje?e
U ve?ini zemalja
Europske unije
Romi mogu dobiti priliku da vode normalne ?ivote. Neke romske obitelji se bolje integriraju u ve?e zajednice izbjegavaju?i da imaju neobi?no mnogo djece, tako da ne ?ive od socijalne pomo?i. Ipak,
o?i neromskog svijeta vide samo Rome koji iz raznoraznih razloga jo? uvijek ?ive po kartonskim kolibicama i koji prose po ulicama, stvaraju?i tako lo?u sliku o svim ostalim Romima
. Lokalne vlasti poku?avaju pomo?i takvim ljudima pobolj?avaju?i infrastrukturu u njihovim naseljima i poma?u?i ih nov?ano, ali ta pomo? je uglavnom povr?na i nedovoljna.
U lipnju 2004. godine, Livija Jaroka je postala drugi, a za sada i jedini, Rom koji je ?lan
Europskog parlamenta
, po?to se nalazila na izbornoj listi mađarske desni?arske, Fides partije, u vrijeme kada je Mađarska pristupala Europskoj uniji. Huan de Dios Ramirez Eredia, iz ?panjolske, je bio prvi Rom ?lan Europskog parlamenta.
Obi?aji Roma
Romi su narod bez domovine i vlastite politi?ke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o dr?avi ni nacionalizma. Međusobno su veoma slo?ni i nikada nisu vodili osvaja?ki rat. Oni su lutaju?i narod indijskog porijekla raspr?en ?irom svijeta, prete?no u Europi. Tradicionalni Romi posebno cijene pro?irenu obitelj. Nevinost je klju?na za neudatu ?enu. I mu?karci i ?ene se ?esto vjen?avaju kao veoma mladi, obi?no, u prosjeku, imaju između 15 i 25 godina. Međutim, u vezi s romskim obi?ajima oko vjen?anja postoje i izvjesne kontroverze, naro?ito one koje se ti?u odvođenja u ropstvo.
2003.
godine je Tortica, jedan od mnogobrojnih romskih plemenskih kraljeva, zabranio svojim podanicima da vjen?aju djecu prije nego ?to ona odrastu.
Zajednice Roma biraju svoga
kneza
koji pred vlastima zastupa svoje
pleme
. On se lijepo obla?i, a simbol njegove ?asti je kne?evska sjekirica na ?tapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj. Uz njega se nalazi i
ciganska majka
koja ?uva i gaji
ciganske
obi?aje i daje savjete. Nju se veoma po?tuje.
Od mjesta do mjesta, romska obitelj mo?e biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Zna?ajno im je svima da se ?ene veoma mladi, a na vjen?anju je prisutan i
ciganski knez
. Obitelji su im velike, s mnogo djece.
Religija Roma je
magija
, a u pravilu prihva?aju vjeru zemlje u kojoj ?ive, tako su u Gr?koj pravoslavne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se o?uvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu svibnju dolaze na hodo?a??e grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu
Saintes-Maries-de-la-Mer
.
Romske plesa?ice na Svjetskom romskom festivalu u
Pragu
Romi su skloni glazbi i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni glazbenici. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom 'prima?'-a, koji improvizira melodije dodaju?i ih iznova, orkestar ga prati. Glazbala kojima se slu?e su prvenstveno violina, pa violon?elo, kontrabas i cimbala. Veoma su po ovoj glazbi poznati Romi u Mađarskoj.
Jezik
Jezik Roma
(ro.
e Romani chib
,
e Romani ?hib
ili
e Romani ?hib
) pripada indijskoj grani jezika u koji je ipak tijekom njihovog skitala?kog i selila?kog ?ivota prodro golem broj stranih rije?i, pa je najve?u promjenu do?ivio sam
rje?nik
. Jezik im ve?inom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (mu?ki i ?enski) a imenica ima osam
pade?a
. Posuđenice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; glagola ima tri vrste. Ve?ina Roma govori neku od varijanti romskog jezika. Analiza romskog jezika je pokazala da je on blisko povezan s indo-europskim jezicima koji se govore u sjevernoj
Indiji
i
Pakistanu
. Ova ?injenica je va?na za utvrđivanje geografskog podrijetla Roma, pogotovo zbog toga ?to pozajmljenice u romskom jeziku omogu?avaju pra?enje sheme njihovih seoba k zapadu.
Suvremena
lingvistika
je utvrdila povezanost romskog jezika s pend?apskim i potoharskim jezikom, koji se govore u
sjevernoj Indiji
i
Pakistanu
. Lingurari su jedina skupina vla?kih Roma koja ne poznaje romski jezik, a govore samo vla?ki jezik.
Neki Romi su razvili specifi?ne kreolske i/ili mije?ane jezike, među kojima se izdvajaju sljede?i:
Posljednjih godina se pojavio pokret koji zagovara upotrebu ?dvostrukog r“ pri pisanju imena ?Rromi“, po?to u romskom jeziku ?r“ i ?rr“ predstavljaju dva razli?ita glasa. Romi su s podru?ja biv?e Jugoslavije govorili
romskim
,
srpskim
,
vla?kim
i
turskim
jezikom, a bili su
pravoslavci
ili muslimani. Bili su stalno nastanjeni, ali bilo je i lutaju?ih Roma. Po zanimanju bili su svira?i, trgovci stokom, kova?i, zemljoradnika, itd.
Brojnost
Prema popisu stanovni?tva 2011. godine,
Roma je u Hrvatskoj
bilo 16 975.
[1]
Te?ko je sa sigurno??u utvrditi broj Roma u svijetu. Prema nekim mi?ljenjima ima ih oko 1 500 000, a prema drugima između 5 i 10 milijuna, ili ?ak 15 milijuna ili vi?e. Smatra se da između 6 i 8 milijuna Roma ?ivi u
Europi
. Najve?a populacija Roma ?ivi na podru?jima
Jugoisto?ne
i
Srednje Europe
,
Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama
,
Rusiji
i dr?avama biv?ega
Sovjetskoga Saveza
. Manji broj Roma ?ivi ?irom
Zapadne Europe
,
Bliskog Istoka
i
Sjeverne Afrike
.
Zemlje u kojima ?ivi preko pola milijuna Roma su:
Rumunjska
,
Bugarska
,
Mađarska
i
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
. Najve?i udio Roma u ukupnom broju stanovnika ima
Slova?ka
? od 5 400 000 stanovnika Slova?ke, 320 000 su Romi.
Romsko iseljeni?tvo
ima nekoliko razli?itih populacija.
Podjela
Rome su tradicijski dijelili po prostornim, kulturolo?kim i
dijalektolo?kim
razlikama na tri glavne skupine:
- Kaldere?i
(kova?i koji su do?li iz Jugoisto?ne u Sredi?nju Europu, a zatim se selili i do Sjeverne Amerike). Predstavljaju najbrojniju romsku populaciju.
- Manu?i
(poznati i kao Sinti), uglavnom naseljavaju Alzas i okolne pokrajine
Francuske
i
Njema?ke
. Poznati su kao putuju?i zabavlja?i i cirkusanti;
- Gitani
Svaka od ovih grupa se dalje dijeli na dvije ili vi?e podskupina ?to ovisi o zanimanjiima kojim se bave i/ili prostoru s kojega potje?u. Neke od ovih podskupina su: Ma?vaje, Lovari, ?urari, Sinti, Rudari, Boja?i, Ludari, Luri, ?ora?aji, Ungarice, Ba?alde i Romungro.
Na seminaru u
Strasbourgu
2003.
[6]
gdje su prisustvovali predstavnici Roma, Putnika, Gypsija i drugih srodnih etni?kih skupina, o ?emu je izvje?tavala Aleksandra Rajkova, detaljno su iznesene razlike među razli?itim romskim zajednicama. U izlaganju
Delia-Madalina Grigore
iz
Gala?ija
, govorilo se o kulturnom identitetu, Rromanipen, romskom identitetu između arhetipa i stereotipa. Na seminaru su iznesene i razlike između Roma i srodnih neromskih etni?kih skupina među kojima su:
A)
Balkanski Egip?ani
o kojima govori
Rubin Zemon
, s etnonimima koji podsje?aju na Egipat: Gjyp, Egjyp, Magjyp, Evgjit, Jevg u Albaniji; Gjupci, Egjupci, Jupci, Ejupci, Ojupci u Makedoniji; Agupti u Bugarskoj; i Kepti, Kiptijani, Misirli u Turskoj. Njima pripadaju i skupine koje svoje ime dobivaju po zanimanjima, to su
Kovaci
(kova?i),
Esnaf
(zlatari),
A?kali
(ugljenari). Drugi nazivi za nih su po Rubinu Zemonu i Faraon, Firaon, Farvan (faraon), Airli, Gjivagjani, Latini, etc.
B)
Baja?i
, koje je predstavila
Letitia Mark
iz
Temi?vara
, koja ka?e da njihovo ime zna?i
rudari
, da govore posebnim rumunjskim poddijalektom, te da su diskriminirani.
C)
A?kalije
, koje je predstavila
Rabije Krasniqi
s
Kosova
, koji su mije?anog romsko-
albanskoga
porijekla, a kultura im se zasniva na temeljima romskih i albanskih sastavnica.
D)
Putnici
(Travellers), ili irski putnici koje je predstavio
Brendan O’Caolin
, predkeltskog su porijekla, a govore jezikom shelta ili gamon. Oni su putuju?a populacija
svira?a
, limara i sli?no, poglavito nepismeni s vlastitim usmenim predajama.
E)
Jeni?i
, koje je predstavio na seminaru Robert Huber. Ima ih oko 35 000, govore jeni?ki, a ve?ina i ?vicarski-njema?ki. U obrazovanju su diskriminirani. Svijetle su puti.
Galerija slika
Poveznice
Literatura
- Achim, Viorel:
The Roma in Romanian History
. Budimpe?ta: Central European University Press, 2004.
ISBN
9639241849
;
- McDowell, Bart:
Gypsies, Wanderers of the World
.
National Geographic Society
, 1970.
ISBN
0870440888
;
- ?Gypsies, The World's Outsiders”.
National Geographic
, travanj 2001., str. 72?101.
Izvori
- ↑
a
b
STANOVNI?TVO PREMA NARODNOSTI ? DETALJNA KLASIFIKACIJA ? POPIS 2011
. Dr?avni zavod za statistiku Republike Hrvatske
. Pristupljeno 23. lipnja 2015.
- ↑
NACIONALNI PROGRAM ZA ROME ? SOCIJALNA SKRB
. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
. Pristupljeno 11. svibnja 2018.
- ↑
Banjara,
Hindu of India
. Joshua Project. Pristupljeno 3. listopada 2007.
- ↑
Lambanis or Gypsies
. Kamat. Pristupljeno 3. listopada 2007.
- ↑
Procjena iz:
Reaching the Romanlar?A Feasibility Study Report (International Romani Studies Network)
, Istanbul: 2006, str. 13. Vidjeti i:
Turkey: A Minority Policy of Systematic Negation (IHF report) and SER?N, Ayten (08-05-2005). AB ulkeleriyle ortak bir noktamız daha C?NGENELER
. Hurriyet. Pristupljeno 23. rujna 2006.
- ↑
Report of the Seminar (Strasbourg, 2003)
Vanjske poveznice