Poraz ?panjolske armade
Nepobjediva armada
ili
?panjolska armada
(
?p.
Grande y Felicisima Armada
? "Velika i najsretnija mornarica") bila je
?panjolska
flota koja je
1588.
godine trebala izvr?iti invaziju na
Englesku
pod zapovjedni?tvom
Alonsa Pereza de Guzmana
, sedmog vojvode od Medina Sidonie.
Usprkos op?em mi?ljenju da je toj floti naziv "Nepobjediva armada" dao sam kralj
Filip II. ?panjolski
, istina je da je ime poteklo od samih Engleza. Naime, ?panjolci su u to doba svoju Armadu nazivali "Velikom armadom" (
?p.
la Gran Armada
), "Engleskom armadom" (
?p.
la Armada de Inglaterra
) ili "Engleskim poduhvatom" (
?p.
la empresa de Inglaterra
). Ime se prvi put pojavilo u pamfletu dr?avnog tajnika kraljice
Elizabete I. Engleske
, Williama Cecila, koji se pojavio nakon poraza ?panjolaca i u kojem je Cecil govorio o ?panjolskoj floti na sarkasti?an na?in nazivaju?i je ?panjolskom nepobjedivom flotom (
en.
Spanish Invencible Fleet
). Ovaj naziv se isprva ?irio kao rugalica, međutim, kako je vrijeme prolazilo, po?eo je poprimati svoje dana?nje zna?enje.
Kralj Filip II. ?panjolski je bio o?enjen kraljicom
Marijom I. Engleskom
i tokom toga braka dr?ao titulu engleskog kralja. Nakon njene smrti, odnosi između Engleske i ?panjolske su se naglo pogro?ali zbog politike koju je vodila njena nasljednica, kraljica Elizabeta I. Cilj ove invazije je bio sprje?avanje Engleske u pomaganju
Ujedinjenim nizozemskim provincijama
koje su tada bile dio ?panjolske Nizozemske, kao i spre?avanje daljih napada engleskih
gusara
na ?panjolske posjede u
Americi
i
galijune
koji su prevozili
zlato
. Filip nije tolerirao Elizabetino dopu?tanje toga gusarenja, a nesporazum s njom nije uspio rije?iti diplomatskim putem. Kao slu?beni razlog za invaziju uzeo je
papinsku bulu
koju je izdao papa
Siksto V.
i koja je Elizabetu progla?avala heretikom, te pogubljenje katolkinje, zba?ene ?kotske kraljice
Marije I
. U srpnju
1587.
dobio je slu?beno dopu?tenje pape da izvr?i invaziju na Englesku i vrati je
katoli?anstvu
, te da sam izabere novog engleskog monarha.
[1]
Armada je u po?etku imala veoma iskusnog zapovjednika,
Alvara de Bazana
, prvog markiza od Santa Cruza, ali on je umro u velja?i
1588.
godine, tako da je vojvoda od Medina Sidonie zauzeo njegovo mjesto. Flota je krenula s 22 ratna broda
?panjolske kraljevske mornarice
i 108 trgova?kih brodova preuređenih za borbu. Namjera je bila da flota prijeđe
La Manche
, usidri se u Flandriji gdje je vojvoda od Parme ?ekao spreman za invaziju na jugoisto?nu Englesku.
Armada je postigla svoj prvi cilj i ukotvila se u
Sjevernom moru
nedaleko od Gravelinesa, na morskoj granici između
Francuske
i ?panjolske Nizozemske. Dok su ?ekali na uspostavljanje komunikacije s vojskom vojvode od Parme, engleski ratni brodovi su osuli paljbu po ?panjolskim brodovima, natjerali ih da dignu sidra i napuste mjesto sastanka s vojvodom od Parme. Armada se uspjela regrupirati i povu?i na sjever, dok su je progonili engleski brodovi. Povratak u ?panjplsku je također bio poguban ? sna?ne oluje su flotu skrenule s kursa i vi?e od 24 broda je nastradalo na sjevernoj i zapadnoj obali
Irske
, dok su pre?ivjeli na?li uto?i?te u
?kotskoj
. Flota je izgubila oko pedeset plovila od po?etnih 22 galijujna i 108 naoru?anih trgova?kih brodova.
Neupoznata s ovim porazom ?panjolaca, engleska vojska je u neizvjesnosti ?ekala na obalama Tilburya. Elizabeta je tu odr?ala jedan od njenih najuticajnijih govora, u kojem je, između ostalog, rekla da
"zna da ima tijelo slaba?ne ?ene, ali i srce i ?eludac kralja, i to engleskog kralja"
,
[2]
[1]
ali da ?e sama predvoditi vojsku na ratnom polju ako
"Parma ili ?panjolska, ili bilo koji europski princ, odlu?i napasti granice njenoga kraljevstva"
.
[2]
[1]
Poraz "nepobjedive armade" je Elizabeti donio veliku popularnost i slavu u narodu. Ceremonija kojom je ona proslavljena parirala je samoj Elizabetinoj krunidbi.
[3]
Ova bitka je bila jedna od najve?ih u
Anglo-?panjolskom ratu
vođenom između
1585.
i
1604.
godine.
- Sestrinski projekti