| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Jean Calvin
|
|---|
 Jean Calvin
|
| Rođenje
| (
1509-07-10
)
10. juli 1509.
Noyon, Francuska
|
|---|
| Smrt
| 27. maj 1564
(1564-05-27)
(54 godine)
?eneva, ?vicarska
|
|---|
Jean Calvin
- (
1509
-
1564
.)
Francuz
po nacionalnosti, jedan od najzna?ajnijih
teologa
Reformacije
rođen u Noyonu, Pikardija.
Tokom studija teologije i prava
1533
. je do?ivio obra?enje odnosno duhovni susret s
Kristom
, a onda igrom ?ivotnih okolnosti susre?e sa naukom reformacije koje prihvata. No kako je u to vrijeme bilo opasno slijediti to u?enje tako je i njegov ?ivot polahko postajao pod pritiskom, a glava vi?e "u torbi nego na ramenu" upravo je ta ?injenica uvjetovala da pobjegne u Genevu tako su njegove aktivnosti u tom gradu zapo?ele
1536
. Ispo?etka su njegove ideje ?inile previ?e radikalne i rigidne, tako je zbog op?eg neprihvatanja morao pobje?i
1538
. te je boravio u Baselu i Strasburgu, ipak ono ?to nisu odmah razumjeli poslije su sve vi?e po?eli prihvatati tako je ponovo pozvan da se vrati u Genevu i nastavi tamo gdje je po?eo sa reformama.
Svoja teolo?ka razmi?ljanja je otpo?eo sistematizirati u svojim (
Christianae Religionis Institutio
) "Institucijama kr??anske religije" 1536. Ono ?to ga je stavilo na listu nepo?eljnih bila je ?injenica da je u klju?nim elementima oti?ao od doktrine Rima. Tako je odbacio vrhunski autoritet
Pape
, te nagla?avao spasenje po vjeri neovisno od dijela, ali je i reanimirao i pristao uz u?enje temeljeno na sv. Pismu poznat kao predestinacija. On je također vjerovao da je Biblija jedini izvor Bo?ijeg zakona i teologije, a da vjernici trebaju interpretirati ali i o?uvati u njenom izvornom nau?avanju, isto tako i svijet koji je
Bog
stvorio i uspostavio zakonitosti. Poku?ao je ne?to ?to je bilo nezamislivo u to vrijeme, on je uspostavio
teokratsko
dru?tveno uređenje, kada se izuzme
Izrael
, onda je to jedino dru?tvo koje je funkcioniralo po teokratskom principu. Zakoni koji su dono?eni imali su izvori?te i temelj na Sv. Pismu, ne zna?i da je tamo sve bilo u savr?enom stanju ali kr??anstvo je imalo znakovit dru?tveni utjecaj.
Njegovim naporima razvijena je tzv. kalvinisti?ka teologija iako on nikada nije imao namjeru razvijati svoju teologiju i praksu unutar kr??anstva. Protivno svojoj volji postao je uzor mnogima, a njegov teolo?ki sistem imao veliki utjecaj na Evropsku misao te u kasnijim stolje?ima pro?irio ?irom cijelog svijeta mahsuz u anglo-ameri?kim i saksonskim zemljama. Kalvinizam je ima utjecaj na podru?ju teologije, ekonomije, dru?tvenog i pravnog sistema. Termini kalvinizam se koristi u nekoliko razli?itih slu?ajeva, ono ozna?ava u?enje Jean Calvina koji je razvio teolo?ki sistem doktrine i prakse koji je prona?ao na?ina da se razvije posebno u zemljama gdje je reformacija pustila svoje korijene; pr.
?vicarska
,
Njema?ka
,
Holandija
,
Velika Britanija
, Skandinavija, Srednja i Centralna Evropa,
SAD
,
Kanada
i
Novi Zeland
i
Australija
. Taj sistem korespondirao je sa socijalnim, politi?kim, eti?kim, ekonomskim napose teolo?kim aspektima ?ivota i ponudio odgovore i dao smjernice u tim podru?jima. U teologiji posebni naglasak stavlja se na dvije doktrinalne specifi?nosti, a to je sakramentalnost Ve?ere Gospodnje ili Euharistije u smislu misti?ne i duhovne prisutnosti Krista u ?inu, ali ne i elementima te biblijski nauk o predestinaciji ili predodređenju svetih za spasenje i vje?ni ?ivot s Bogom.
Teolo?ko u?enje o predestinaciji se uglavnom povezuje sa Jeanom Calvinom, ?esto tuma?i kao da je on ¨stvorio¨ taj sistem. Ipak to nije u potpunosti ta?no jer je u?enje vrlo jasno izra?eno u Bibliji, a
sv. Augustin
je također izra?avao sli?ne stavove. Dakle to je teolo?ko u?enje koje tvrdi da Bog na temelju svog sveznanja (omnisciencia) i svemo?i (omnipotencija), polaze?i od mogu?nosti da je predvidio sve unaprijed i voli ljude te im iskazuje milost i milosrđe, pojedine predodređuje (predestinira) za spasenje, a druge za vje?nu propast. U tom u?enju koje se podudara i sa Rimokali?kim razumijevanju predestinacije pojavljuje se jedna razli?itost, a ta je da "kalvinisti?ka" teologija slobodnu volju podređuje Bo?ijem pozivu dok Rimokatoli?ka nagla?ava da Bo?ija surađuje sa ljudskom voljom.
Ako bi trebalo u nekoliko re?enica istaknuti ono ?to je Kalvin tvrdio onda bi se to moglo ovako formulisati: on je nagla?avao suverenost Suverena ? Boga, Biblija je Bo?ija objava ?ovjeku, a sve knjige Sv. Pisma su nadahnute i Bo?ija objava, Crkva je zajednica odabranih za vje?no spasenje, a Objava vodi kr??anina u razvijanju osobnog karaktera. Dru?tvo i Crkva su jedinstvene cjeline a dr?ava ne smije kontrolisati Crkvu,
Krist
je uspostavio dva sakramenta (kr?tenje i Ve?eru Gospodnju), a vjerska disciplina i crkveno vodstvo zajednice trebaju biti usmjeravani od prezbitera (staratelja ili starje?ina), edukacija je sastavni i va?an dio crkvenog ?ivota, a predestinacija temelj spasenja i vje?ne utjehe.