Ratovi u biv?oj Jugoslaviji
jest pojam za ratove i oru?ane sukobe, koji su posljedica
raspada Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije
, usljed naru?enih odnosa među
njenim republikama
, koji su se desili od 1991. do 2001. Ovi ratovi bili su prvi ve?i oru?ani sukobi u
Evropi
od zavr?etka
Drugog svjetskog rata
1945.
[a]
U ove sukobe spadaju:
Rat u Sloveniji
(27. juni ? 6. juli 1991),
Rat u Hrvatskoj
(1991?1995),
Rat u Bosni i Hercegovini
(1992?1995) u okviru kog se politi?ki izdvaja
Bo?nja?ko-hrvatski sukob
(1992?1994),
Kosovski rat
(1998?1999), okon?an
NATO bombardiranjem Srbije
,
Pre?evski konflikt
u
Makedoniji
(1999?2001) i
Sukob u Makedoniji 2001.
Ovi sukobi nazivani su i raznim drugm imenima, kao Balkanski ratovi (?esto kao:
Tre?i balkanski rat
), po britanskom histori?aru
Mishi Glennyju
, zatim
Građanski rat u Jugoslaviji
, dok su na lokalnom nivou ratovi nazivali
Otad?binski rat
,
Domovinski rat
,
Desetodnevni rat
(
slovenski
:
desetdnevna vojna
),
Agresija na Bosnu i Hercegovinu
i
Građanski rat u Bosni i Hercegovini
. Ovi nazivi su obi?no jednostrano politi?ki obojeni, te ne prikazuju realnu kompleksnost zbivanja.
Ratovi su prouzrokovani dubokom politi?kom, privrednom i ekonomskom krizom, koja je zahvatila
SFRJ
, po?etkom 80-ih godina 20. vijeka. Nakon uvođenja
pluralizma
i vi?estrana?kih izbora, a prvobitnim konfliktom u vode?oj partijskoj strukturi
Savezu komunista Jugoslavije
na
14. Kongresu SKJ
1990, usljed porasta
nacionalizma
u saveznim republikama SFRJ, nakon prvih vi?epartijskih izbora do?lo je do referenduma o otcjepljenju pojedinih republika od SFRJ.
Politi?ka neslaganja su bila vi?eslojna i sastojala su se od nerije?enih nacionalnih pitanja na
SAP Kosovu
, te statusu te pokrajine unutar SR Srbije, raspodjele bud?eta unutar republika, nacionalisti?kim pokretima u SR Srbiji, SR Hrvatskoj i SR Sloveniji, nerje?enog pitanja slu?enja vojnog roka u
JNA
, gdje je slovenska opozicija osporavala slu?enje slovenskih regruta u JNA, te zna?ajan faktor je bio upad SR Srbije u platni promet SFRJ, 28. decembra 1990. godine, kada je odlukom
Skup?tine SR Srbije
donesena tajna odluka o pu?tanju u opticaj 18,243 milijardi dinara (11,4 milijarde
dolara
), kako bi se isplatile zaostale plate i penzije, kada je tada?nji premijer
Ante Markovi?
anonimno informisan 4. januara 1991, a on je ovaj akt na vanrednoj sjednici Vlade nazvao
?inom za likvidaciju Jugoslavije
.
[4]
Nakon protesta Vlade 10 milijardi dinara je vra?eno u
Jugoslavensku narodnu banku
, a ostatak je nestao.
[5]
Postoje?i nerazja?eni sukobi o?itovali su se i u
hiperinflaciji
, koju je nakon upada Srbije, bilo gotovo nemogu?i suzbiti. Nekoliko godina prije samog raspada do?lo je do diskusija na relaciji srpskih i hrvatskih histori?ara o broju ?rtava u
usta?kom
koncentracionom logoru u Jasenovcu
, zatim je 1986. proklamiran
Memorandum SANU
, na koji su slovenski intelektualci odgovorili politi?kim pamfletom o budu?nosti slovenskog naroda. Gotovo u svim republikama do?lo je do porasta nacionalizma, podr?avanog od strane vjerskih zajednica.
Prvi
skup?tinski
i
predsjedni?ki
izbori odr?ani su u
SR Sloveniji
8. aprila
1990. godine
[6]
, zatim u
SR Hrvatskoj
(
skup?tinski izbori
)
22. aprila
i 6?7. maja,
[7]
zatim
parlamentarni izbori
u
SR Makedoniji
11. i 25. novembra, u
SR Bosni i Hercegovini
18. novembra
op?i izbori
a 2. decembra drugi krug izbora.
[8]
Po?etkom decembra (
9. decembra
) odr?ani su u
Srbiji
predsjedni?ki
i
skup?tinski
izbori,
[9]
[10]
a istog dana su odr?ani
skup?tinski
i
predsjedni?ki izbori
u
SR Crnoj Gori
.
[5]
U nemogu?nosti nala?enja izbornog sistema na saveznom nivou, koji bi onemogu?io npr. prednost koju bi imali Srbi kao najbrojniji narod u odnosu na Slovence, zbog oko ?etiri puta ve?eg broja stanovnika, izbori, kao i zbog nepostojanja politi?kih partija na saveznom nivou, nisu nikada odr?ani. Poku?aj premijera
Ante Markovi?a
osnivanjem
Saveza reformskih snaga Jugoslavije
(SRSJ) u julu 1990. godine, da ta partija za?ivi na saveznom nivou nije uspio, jer se partija kandidirala samo na republi?kim izborima.
Na izborima su, osim u SR Sloveniji, Srbiji, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori pobijedile nove stranke. U SR Hrvatskoj je premo?no pobijedila desno orijentirana nacionalisti?ka stranka
HDZ
sa 41,9% glasova osvojiv?i ukupno 55 mandata,
[7]
a u SR Bosni i Hercegovini tri nove nacionalne stranke
SDA
,
HDZ BiH
i
SDS
su osvojile prva tri mjesta u oba skup?tinska vije?a.
[8]
Reformirani
Savez komunista Slovenije
pod imenom
Savez komunista Slovenije-Stranka demokratskih promjena
osvojila je prvo mjesto sa 17,3% i ukupno 14 mandata,
[6]
u SR Makedoniji pod imenom
Savez komunista Makedonije - Stranka demokratskih promjena
(
makedonski
:
Со?уз на комунистите на Македони?а
) osvojila je 27,7% glasova sa 31 mandatom. U SR Crnoj Gori
Savez komunista Crne Gore
osvojio je apsolutnu ve?inu sa 56,18% glasova i 83 mandata, dok je reformirana srbijanska
Socijalisti?ka partija Srbije
(SPS) zbog prethodno promijenjenog ve?inskog izbornog sistema sa samo 46,09% osvojenih glasova dobila 194 od ukupno 250 mandata
[9]
[10]
Izbori u Srbiji nisu bili regularni, jer je SPS preuzela ?itavu imovinu Saveza komunista Jugoslavije, procijenjenu na oko 100 miliona dolara, te je imala potpunu kontrolu nad medijima, kao i na izbornim mjestima.
[5]
Nakon izbora u SR Sloveniji, 23. decembra 1990. godine odr?an je
Referendum o nezavisnosti Slovenije
, na kom je 88.5% glasa?a glasalo za samostalnost i nezavisnost SR Slovenije. Na osnovu toga referenduma. Slovenija je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Slijedili su referendumi u
Hrvatskoj
19. maja 1991. sa 94,17% glasova za nezavisnost, te u
Bosni i Hercegovini
29. februara i 1. marta 1992. godine sa 99,7% glasova za nezavisnost. Referendumi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su politi?kim uticajem srpskih nacionalisti?kih partija bojkotovani od strane dijela srpskog stanovni?tva. Politi?ki vrh Srbije i Jugoslavije, reagovao je prijetnjama, a tada ve? gotovo prosrpski orijentirani vrh JNA, pripremio je planove za vojne intervencije.
Rat u Sloveniji ili
Desetodnevni rat
(
slovenski
:
Slovenska osamosvojitvena vojna-Desetdnevna vojna
) bio je kratkotrajni rat između
Slovenije
i
JNA
1991
. godine poslije progla?enja Slovenije kao neovisne dr?ave od
SFRJ
. Napad
JNA
je zapo?eo 26. juna 1991. godine, a cilj je bilo oslobađanje nekoliko opkoljenih kasarni i zauzimanje grani?nih prelaza prema Austriji, Mađarskoj i Italiji, na kojima je
slovenski MUP
preuzao kontrolu, te
aerodroma u Ljubljani
. U napadu su u?estvovale jedinice iz garnizona sa
Rijeke
, iz
Karlovca
, te jedinice stacionirane u Sloveniji. U napadu su kori?tene pje?adijske i tenkovske jedinice, avionima je JNA djelovala na nekim grani?nim prelazima. U toku napada avioni
RV i PVO
su prelijetali austrijski zra?ni prostor, od oko 50 km u pravcu
Graza
. JNA su se susprostavile jedinice reorganizirane
Teritorijalne odbrane Slovenije
(TOS), pod zapovjedni?tvom
Janeza Jan?e
i jedinice MUP-a Slovenije. Rat je trajao do 7. jula, a prekid sukoba dogovoren je
Brionskom deklaracijom
, koji su potpisali:
Ante Markovi?
,
Petar Gra?anin
,
Budimir Lon?ar
,
admiral
Stane Brovet
za Jugoslaviju;
Milan Ku?an
,
Lojze Peterle
,
Dimitrij Rupel
,
France Bu?ar
i
Janez Drnov?ek
za Sloveniju; te
Franjo Tuđman
za Hrvatsku. Međunarodnu delegaciju
EU
predstavljali su
Hans van den Broek
,
Jacques Poos
i
Joao de Deus Pinheiro
. Gubici JNA su bili po procjenama 44 poginula i 146 ranjenih, a na slovenskoj strani 18 poginulih i 182 ranjenih. U borbama je poginulo 12 stranih dr?avljana.
Prvi sukobi u Hrvatskoj, zbili su se nakon
prvih izbora
, 1990. godine, a manifestovali su se u blokadi saobra?ajnica na ljeto, u okolini
Knina
, kada su Srbi u znak protesta protiv izbora nacionalno orijentirane desni?arske
HDZ
, koja je bila potpomogunuta ekstremnom prousta?kom emigracijom u
Balvan-revoluciji
, balvanima i kamenjem blokirali ceste iz pravca Dalmacije prema
Zagrebu
i
Karlovcu
. Barikade su dr?ali naoru?ani pripadnici paravojnih jednica, koje su osnovane iz seoskih stra?a u organizaciji tada vode?e stranke
SDS
. Pod uticajem politi?ke propagande iz Srbije, srbijanskih politi?ara i medija, srpska je strana nove izbore shvatila kao osnivanje nove dr?ave sa elementima prousta?ke politike, te samoorganizacijom i djelomi?nim potpomaganjem srbijanskih struktura do?lo je do stvaranje srpske lokalne milicije, koja je odbila prihvatiti nova hrvatska obilje?ja (
?ahovnicu
i
zastavu
), zbog podsje?anja na
usta?ke
zlo?ine nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata i
NDH
. Uskoro 1991. godine dolazi do stvaranja
SAO Krajine
,
SAO Zapadne Slavonije
i
SAO Isto?ne Slavonije, Baranje i Zapadni Srem
, koje su se kasnije ujedinile u paradr?avu
Republiku srpsku krajinu
, koja je vremenom stvarala sve institucije dr?ave, te se odvojila od platnog sistema Hrvatske, stvaranjem nove valute
Dinar Republike srpske krajine
. Podru?ja koje je obuhvatala RSK bili su okolina Knina, te Zapadna i Isto?na Slavonija, odnosno op?ine u kojima su Srbi bili u ve?ini. Barikade i naoru?avanje pobunjenika, kao i stvaranje RSK pomagala je JNA, te tajne slu?be JNA, dijenjem oru?ja i opreme, te prekomandom zapovjednog kadra politi?ki orijentisanog i indoktriniranog nacionalisti?kom politikom.
Rat u Bosni i Hercegovini
[
uredi
|
uredi izvor
]
Rat u Bosni i Hercegovini je op?eprihva?eni naziv za međunarodni vojni sukob na podru?ju
Bosne i Hercegovine
, koji je trajao od 6. aprila 1992. do 14. decembra 1995. između
Republike Bosne i Hercegovine
,
SR Jugoslavije
i
Republike Hrvatske
, zajedno sa samoprogla?enim srpskim i hrvatskim paradr?avama unutar teritorije Bosne i Hercegovine,
Republika Srpska
(prvobitno Srpska Republika Bosna i Hercegovina, sada entitet u sastavu
BiH
) i
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
. Mogu se prona?i i nazivi "agresija na Bosnu i Hercegovinu", "odbrambeno-oslobodila?ki rat", "obrambeno-otad?binski rat" i "građanski rat u Bosni i Hercegovini" u zavisnosti od gledi?ta sukobljenih strana.
Bosna i Hercegovina
je zvani?no podigla optu?nicu protiv
SRJ
za genocid pred
Međunarodnim sudom pravde
. Sud je 21. februara 2007. objavio presudu u kojoj je zaklju?io da je rat imao međunarodni karakter.
Konflikt je sprva bio između jedinica JNA u Bosni koje su se kasnije transformirale u
Vojsku Republike Srpske
(VRS) na jednoj strani i
Armije Republike Bosne i Hercegovine
(ARBiH) koja je uveliko bila sastavljena od
Bo?njaka
, kao i hrvatskih snaga poznatih kao
Hrvatsko vije?e odbrane
(HVO) na drugoj strani. Tenzije između Bo?njaka i Hrvata su se poja?ale krajem 1992, ?to je dovelo do
Bo?nja?ko-hrvatskog sukoba
koji je eskalirao po?etkom 1993. Rat u Bosni i Hercegovini je okarakterisan te?kim borbama, neselektivnim
granatiranjem
gradova i naselja,
etni?kim ?i??enjem
i
sistematskim silovanjem
, koje su uglavnom po?inile srpske snage, a u manjem omjeru hrvatske i bo?nja?ke.
Bo?nja?ko-hrvatski sukob
ili
Hrvatsko-bo?nja?ki sukob
, ?esto nazvan i
Rat u ratu
, bio je sukob između
Republike Bosne i Hercegovine
i samoprogla?ene
Hrvatske zajednice Herceg-Bosna
koju je podr?avala
Republika Hrvatska
. Trajao je od 19. juna 1992. do 23. februara 1994. godine.
Sukob je eskalirao u
Srednjoj Bosni
i uskoro se pro?irio na
Hercegovinu
, ali nije prerastao u sveop?ti rat između Bo?njaka i Hrvata jer su na ostalim frontovima kao u
Biha?u
,
Sarajevu
i
Te?nju
ostali u savezni?tvu. Primirjem 23. februara 1994. zaustavljen je sukob, a okon?an potpisivanjem
Va?ingtonskog sporazuma
18. marta 1994. Sporazumom je oformljena
Federacija Bosne i Hercegovine
i omogu?eno zajedni?ko djelovanje protiv
Vojske Republike Srpske
i
Srpske vojske Krajine
?to ?e biti prekretnica koja je dovela do zavr?etka
rata u Bosni i Hercegovini
.
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
osudio je 17
HVO
i Herceg-Bosanskih zvani?nika, od kojih je ?estero osuđeno za u?estvovanje u
udru?enom zlo?ina?kom poduhvatu
koji je za cilj imao pripajanje Hrvatskoj ili kontrolu nad dijelovima Bosne i Hercegovine gdje je
hrvatski narod
?inio ve?inu. Dva zvani?nika
Armije Republike Bosne i Hercegovine
su osuđena za ratne zlo?ine. Sud je također presudio da je sukob imao međunarodni karakter jer je Hrvatska imala potpunu kontrolu nad jedinicama HVO-a.
Kosovski rat je bio oru?ani sukob na
Kosovu i Metohiji
koji je po?eo krajem februara 1998. i trajao je do 11. juna 1999. U ratu su, kao suprostavljene strane, u?estvovale snage
Savezne Republike Jugoslavije
(koju su u to doba ?inile republike
Crna Gora
i
Srbija
), koje su kontrolisale Kosovo prije rata i snaga kosovskih
Albanaca
poznate kao
Oslobodila?ka vojska Kosova
(OVK), uz zra?nu podr?ku
NATO
-a u zavr?nici sukoba (od 24. marta 1999).
Pre?evski konflikt bio je manji oru?ani sukob od 1999. do 2001. godine u dolini
Pre?eva
na jugu
Srbije
između
albanske
Oslobodila?ke vojske Pre?eva, Medveđe i Bujanovca
(OVPMB) i
jugoslavenske
policije. Dr?avni organi
Savezne Republike Jugoslavije
i
Republike Srbije
, te srbijanska policija u okolici Pre?eva proglasili su OVPMB teroristi?kom organizacijom.
Sukobi u Makedoniji naziv je za kratkotrajni rat u tada
Republici Makedoniji
zapo?et gerilskom aktivno??u
albanske
separatisti?ke
grupe
Oslobodila?ka narodna vojska
po?etkom 2001, nakon
Pre?evskog konflikta
u
SR Jugoslaviji
. Sukobi su zavr?ili
Ohridskim sporazumom
, kojim je dogovoren prekid vatre i razoru?avanje gerilaca koje su obavile snage
NATO-a
, a vlada Makedonije pristala je dati ve?a politi?ka prava makedonskim
albancima
.
| Ovaj odlomak
potrebno je pro?iriti
.
|
Etni?ka ?i??enja i masakri
[
uredi
|
uredi izvor
]
| Ovaj odlomak
potrebno je pro?iriti
.
|
| Ovaj odlomak
potrebno je pro?iriti
.
|
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
[
uredi
|
uredi izvor
]
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
(
MKSJ
,
engleski
:
International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia
- ICTY, također:
Ha?ki tribunal
) jest skra?eni naziv za
Međunarodni krivi?ni sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima biv?e Jugoslavije od 1991. godine
, tijelo
Ujedinjenih nacija
ovla?teno da vodi sudske postupke za ratne zlo?ine na prostoru
biv?e Jugoslavije
. Sud djeluje kao "ad hoc" tijelo i ima sjedi?te u
Den Haagu
. Osnovan Rezolucijom 827 Vije?a sigurnosti
UN
25. maja
1993
. godine. Najte?a mogu?a kazna koju mo?e izre?i jest
do?ivotni zatvor
.
Spisak optu?enih pred sudom
[
uredi
|
uredi izvor
]
Hronologija
dr?avnosti
jugoslavenskih zemalja
|
|
Prije 1918
|
1918?1929
|
1929?1945
|
1941?1945
|
1943?1946
|
1946?1963
|
1963?1991/1992
|
1991
/
1992?2003
|
2003?2006
|
2006?2008
|
2008?
|
Slovenija
|
Također pogledajte
|
Također pogledajte
|
Anektirale
a
Fa?isti?ka Italija
,
Nacisti?ka Njema?ka
i
Mađarska
|
Demokratska Federativna Jugoslavija
1943?1946
Federativna Narodna Republika Jugoslavija
1946?1963
Socijalisti?ka Federativna Republika Jugoslavija
1963?1992
Sastav od
socijalisti?kih republika
|
Slovenija
Rat u Sloveniji
|
Dalmacija
|
|
Hrvatska
b
Rat u Hrvatskoj
|
Slavonija
|
Hrvatska
|
Bosna
|
Republika Bosna i Hercegovina
(1992-1995)
c
Rat u Bosni i Hercegovini
|
Bosna i Hercegovina
sastoji se od:
Federacije Bosne i Hercegovine
(od 1994),
Republike Srpske
(od 1995) i
Br?ko distrikta
(od 2000)
|
Hercegovina
|
Vojvodina
|
Dio mađarske regije
Delvidek
|
Autonomni Banat
d
|
Savezna Republika Jugoslavija
|
Srbija i Crna Gora
|
Republika Srbija
|
Republika
Srbija
|
Srbija
|
Kraljevina Srbija
1882?1918
|
Vojna uprava u Srbiji
1941?1944
e
|
Kosovo
|
Dio
Kraljevine Srbije
1912?1918
|
Uglavnom anektirala
Albanija
1941?1944
zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoisto?nom Crnom Gorom
|
Republika
Kosovo
g
|
Metohija
|
Kraljevina Crna Gora
1910?1918
Metohiju kontrolisala
Austro-Ugarska
(1915?1918)
|
Crna Gora
|
Italijanski guvernatorat za Crnu Goru
f
1941?1944
|
Crna Gora
|
Vardarska Makedonija
|
Dio
Kraljevine Srbije
1912?1918
|
Anektirala
Bugarska
1941?1944
|
Sjeverna Makedonija
h
|
- a
Prekmurje
anektirala
Mađarska
.
- b
Također pogledajte
SAO Kninska Krajina
(1990) →
SAO Krajina
,
Dubrova?ka Republika
(1991),
SAO Isto?na Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem
,
SAO Zapadna Slavonija
(1990?1991) i
Republika Srpska Krajina
(1990?1995); svi zamijenjeni
UNTAES
-om (1996?1998).
- c
Također pogledajte
Republika Bosna i Hercegovina
,
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
,
Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
i
Srpske autonomne oblasti
:
SAO Bosanska krajina
,
SAO Semberija
,
SAO Romanija
,
SAO Sjeverna Bosna
i
SAO Hercegovina
(1991?1992); svi kombinirani za oblikovanje
Srpske Republike Bosne i Hercegovine
(1992?1995).
- d
Ba?ku
je anektirala
Mađarska
, dok je
Srem
anektirala
Nezavisna Dr?ava Hrvatska
(1941?1944).
- e
Također pogledajte
U?i?ka republika
.
|
|