Ratko Mladi?
(12. mart 1943)
srpski
je
ratni zlo?inac
i biv?i zapovjednik i
general
snaga
Vojske Republike Srpske
u periodu 1992. do 1995. godine.
[1]
[2]
[3]
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
prvostepenom presudom 24. novembra 2017. osudio ga je na kaznu do?ivotnog zatvora zbog genocida, po?injenih ratnih zlo?ina i zlo?ina protiv ?ovje?nosti.
[4]
Sud je odbio ?albu te ga pravosna?no osudio na do?ivotnu kaznu zatvora 8. juna 2021.
[5]
Biografija
Ratna karijera
U junu 1991. godine je poslan u
Knin
, kao komandant 9. korpusa
JNA
, tokom borbi između JNA i
hrvatskih snaga
. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta ?taba Druge vojne oblasti JNA u
Sarajevu
.
12. maja 1992. godine je Skup?tina bosanskih Srba izglasala stvaranje
Vojske RS
. U isto vrijeme, Mladi? je postavljen na du?nost Komandanta Vrhovnog ?taba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povla?enja JNA iz
Bosne
, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog ?taba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.
24. jula 1995. godine Mladi? je optu?en od strane
Međunarodnog suda za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije
(ICTY) za
genocid
,
zlo?ine protiv ?ovje?nosti
i brojne
ratne zlo?ine
, uklju?uju?i i zlo?ine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optu?nica je pro?irena i na genocid, zlo?ine protiv ?ovje?nosti i ratne zlo?ine tokom napada na
UN
-ovu za?ti?enu zonu u
Srebrenici
u julu 1995. godine. Mladi? je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.
Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u
Srbiji
. U novembru 2004. godine,
britanska
vojna slu?ba je priznala da vojna akcija privođenja Mladi?a i drugih optu?enika nema mnogo ?ansi da uspije.
U martu 1994. Mladi?eva k?erka Ana je izvr?ila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Top?ideru, i vjeruje se da je Mladi? neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.
26. maja 2011. uhap?en je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u ku?i svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlu?eno o njegovom izru?enju ICTY-u.
Optu?nica
Optu?nica protiv Mladi?a podignuta je 25. jula 1995. godine.
[6]
[7]
Druga optu?nica, 14. novembra 1995,
[8]
a izmijenjena optu?nica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom
Predmet Ratko Mladi? (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"
.
[9]
Druga izmijenjena optu?nica donesena je 1. juna 2011.
[10]
da bi nakon nje uslijedile jo? dvije izmjenjene optu?nice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.
[11]
[12]
Kona?na optu?nica za Ratka Mladi?a glasila je:
a) Dvije ta?ke za genocid (ta?ke 1 i 2):
- Ratko Mladi? je po?inio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podr?avao genocid nad dijelom nacionalnih, etni?kih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimi?no uni?te manifestirana je na najekstremniji na?in u
Fo?i
,
Klju?u
,
Kotor-Varo?i
,
Prijedoru
,
Sanskom Mostu
i
Vlasenici
- Genocid
b) Pet ta?aka za zlo?ine protiv ?ovje?nosti (ta?ke 3, 4, 5, 7 i 8)
- Progoni
- Istrebljenja
- Ubistva
- Deportacija
- Nehumana djela (prisilna premje?tanja)
c) ?etiri ta?ke za kr?enja zakona ili obi?aja ratovanja (ta?ke 6, 9, 10 i 11):
- Ubistva
- Terorisanje
- Protivpravni napadi na civile
- Uzimanje talaca.
[13]
Presuda
Ratko Mladi? pred
Međunarodnim kaznenim sudom za biv?u Jugoslaviju
u
Haagu
22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je progla?en krivim za
genocid u Srebrenici
i druge ratne zlo?ine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu do?ivotnog zatvora.
[14]
[15]
Ratko Mladi? progla?en je krivim po 10 ta?aka optu?nice, a oslobođen po jednoj ta?ki, koja se odnosila na genocid u ?est op?ina u Bosni i Hercegovini. Kona?na presuda po ta?kama optu?nice bila je sljede?a:
[16]
[17]
- Po ta?ki 1 Vije?e nije utvrdilo da je Ratko Mladi? kriv za genocid u ?est op?ina,
- u drugoj ta?ki i svim ostalim ta?kama optu?nice progla?en je krivim za genocid,
- progon i zlo?in protiv ?ovje?nosti,
- istrebljenje i zlo?in protiv ?ovje?nosti,
- ubistvo i zlo?in protiv ?ovje?nosti,
- ubistvo, kr?enje zakona i obi?aja ratovanja,
- deportacija i zlo?in protiv ?ovje?nosti,
- nehumano i prisilno premje?tanje,
- terorisanje i kr?enje zakona i obi?aja ratovanja,
- protupravni napadi na civile,
- uzimanje talaca, kr?enje zakona i obi?aja ratovanja.
[14]
[15]
[16]
Reference
Vanjski linkovi