Volkswagen
Typ 1 (Buba)
Proizvođa?:	Volkswagen
Proizvodnja:	1938.?2003.
Motori:	1,1 L H4 1,2 L H4 1,3 L H4 1,5 L H4 1,6 L H4
Du?ina:	4070?4140 mm
?irina:	1540?1585 mm
Visina:	1500 mm
Te?ina:	730?930 kg
Predhodnik:	nema
Nasljednik:	Volkswagen Golf Volkswagen Jetta Volkswagen New Beetle
Sli?ni modeli:	Morris Minor Renault 4CV Citroen 2CV Fiat 600 Saab 92 Volvo PV444

Volkswagen Buba ( njem. Volkswagen Kafer , slu?beni naziv Typ 1 ) automobil je njema?kog proizvođa?a Volkswagena . Buba se proizvodila u razdoblju od 1938. do 2003. godine te je postala jedan od najpoznatijih i najpopularnijih automobila svih vremena. U tom je vremenu proizvedeno 21.529.464 automobila (od ?ega 15.444.858 u Njema?koj i oko 3.350.000 u Brazilu ). ^[1] Kada je godine 2003. proizveden posljednji primjerak u Meksiku , Buba je ve? bila najprodavaniji model (bez mijenjanja dizajna) nekog automobila u povijesti.

Kao rijetko koji automobil, Buba je dosegla kultni status te ima veliki broj ljubitelja ?irom svijeta, udru?enih u klubove. Pojavljivala se u popularnoj kulturi (Herbie u istoimenom Disneyevom serijalu filmova), bila jedan od za?titnih znakova hippie pokreta te neiscrpan izvor inspiracije za brojne profesionalne i amaterske prerade.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Prototip [ uredi | uredi kod ]

Godine 1934. njema?ki je in?enjer austrijskog podrijetla Ferdinand Porsche , u suradnji s tvrtkom NSU Motorenwerke AG izradio tri prototipa oznake Typ 32 , ?to je bila osnova iz koje je uz sitne modifikacije kasnije nastala Buba. ^[2] Prototip je nastao nakon direktne zapovijedi Adolfa Hitlera , koji je na otvaranju berlinske automobilske izlo?be 1933. odr?ao svoj prvi govor kao Fuhrer , u kojem je između ostalog obe?ao da ?e uskoro svaka prosje?na radni?ka obitelj imati automobil. ^[3] Postoje naznake da je prototip Typ 32 bio inspiriran modelom iz 1920-ih , in?enjera Josefa Ganza . ^[4] Ime Volkswagen doslovno zna?i "narodno vozilo". Hitler je tra?io od Porschea vozilo koje bi petoro?lanu obitelj moglo prevesti brzinom do 100 km/h i koje ne bi ko?talo preko 1000 reichsmaraka , ?to je bila cijena manjeg motocikla i ?to je prosje?na obitelj mogla u?tedjeti u ?etiri godine ukoliko bi svaki tjedan ostavila sa strane 5 RM. ^[5]

Dana 22. lipnja 1934. Udru?enje njema?kih proizvođa?a automobila ( RDA ) potpisalo je ugovor s Porscheom o proizvodnji Volkswagena . Porsche je trebao isporu?iti tri prototipa novog automobila u roku od 10 mjeseci, za ?to mu je pla?eno 20.000 RM. U suradnji s tvrtkom NSU, glavni Porscheov in?enjer Erwin Komenda , Porscheov sin Ferry Porsche i ekipa in?enjera prionuli su izradi vozila, a glavnu im je pote?ko?u predstavljao Hitlerov uvjet da automobil ne smije biti skuplji od 900 RM (?to je kasnije pove?ano na 990 RM), te su prototipovi isporu?eni RDA-u tek u listopadu 1936. ^[3] Kako je prototip koristio nezadovoljavaju?i dvotaktni motor , koji nije uspio pogoniti automobil do zahtijevane brzine od 100 km/h, Porscheov in?enjer Franz Reimspiess konstruirao je ?etverotaktni ?etverocilindri?ni boxer motor ?iji se osnovni dizajn koristio u svim kasnijim izvedbama VW Bube. ^[3]

DAF, GEZUVOR i po?etak proizvodnje [ uredi | uredi kod ]

Premda Porscheovi ljudi nisu uspjeli proizvesti automobil po zahtijevanoj cijeni, njihovo se vozilo svidjelo Hitleru te je on daljnju proizvodnju povjerio Deutsche Arbeitsfrontu ( DAF ), na ?ijem je ?elu bio Robert Ley . Ley je iskoristio trenutak za samopromociju, odr?av?i niz govora u kojima je isticao da je DAF preuzeo proizvodnju Volkswagena nakon ?to " kapitalisti nisu uspjeli zbog kratkovidnosti, zavisti, profiterstva i gluposti". ^[6] Porsche, koji je sad radio za DAF, izgradio je novu Volkswagenovu tvornicu u Fallerslebenu (dana?nji Wolfsburg ). Tvrtka je dobila ime GEZUVOR ( Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutchen Volkswagen GmbH - Dru?tvo za izradu njema?kog narodnog vozila). Tro?kovi gradnje tvornice bili su enormni, ?to je Ley donekle pokrio financijskim malverzacijama DAF-ovih fondova i novcem od ?lanstva (DAF je u nacisti?koj Njema?koj bio neka vrst sindikata ).

?e?ki je proizvođa? automobila Tatra pokrenuo sudsku tu?bu kad je ustanovljeno da novi automobil prili?no nalikuje njihovom modelu T97, u dizajnu, tada revolucionarnom zra?nom hlađenju te motoru postavljenom straga sa stra?njim pogonom. Tu?ba je uga?ena kada je Tre?i Reich 1938. okupirao ?ehoslova?ku . Tatra je nakon rata ponovo pokrenula tu?bu te je 1961. presuđeno da im tvrtka Volkswagen mora isplatiti 3.000.000 DEM , ?to je uvelike usporilo razvoj Bube. ^[7]

Proizvodnja je po?ela krajem 1938., a prvi su se modeli Volkswagena pojavili po?etkom 1939. godine, pod slu?benim nazivom "KdF-Wagen" ( KdF je zna?ilo "Kraft durch Freude" - "Snaga kroz radost", ?to je bio slogan DAF-a). ?ak 340.000 Nijemaca uplatilo je automobil prema DAF-ovom planu ?tednje ( "5 Mark die Woche musst Du sparen - willst Du im eignen Wagen fahren!" - "U?tedi 5 maraka tjedno kako bi se vozio u vlastitom automobilu"), no zbog po?etka Drugog svjetskog rata nitko od njih nije ga dobio. Cijeli je projekt bio financijski neisplativ te je postojao isklju?ivo iz propagandnih razloga, a bio je mogu? kao posljedica te?ke financijske korupcije nacisti?kog re?ima. ^[6]

Drugi svjetski rat i poslijeratna obnova proizvodnje [ uredi | uredi kod ]

S izbijanjem rata volfsbur?ka je tvornica prestala s proizvodnjom KdF-Wagena i preorijentirala se na proizvodnju vojnih vozila. Neka od njih su Typ 82 Kubelwagen (terensko vozilo, zapravo adaptirani KdF-Wagen), njegova podvrsta Typ 155 s gusjenicama te Typ 128 Schwimmwagen , amfibijsko vozilo s pogonom na sva ?etiri kota?a i propelerom. Posebna prerada KdF-Wagena, zapravo Kubelwagen s karoserijom KdF-Wagena, zvala se Kommandeurwagen , no proizvedeno ih je samo 669 do kraja rata.

Nakon po?etka savezni?kih bombardiranja, ve?ina se proizvodnje preselila u podzemne bunkere. To je omogu?ilo brzi oporavak tvornice nakon svr?etka rata. Tvornica je bila u rukama Amerikanaca , koji su je prepustili Britancima . Potonji su je planirali raspustiti i strojeve preseliti u Veliku Britaniju, no britanske tvrtke nisu bile zainteresirane za tvornicu jer su je proglasile zastarjelom i ekonomski neisplativom. ^[8] Proizvodnja je obnovljena, ali su se i dalje proizvodila samo vojna vozila, ovaj put za britansku vojsku. Upraviteljem je imenovan britanski ?asnik Ivan Hirst , koji je uspio uvjeriti britanske vojne vlasti da naru?e vozila te je tvornica do 1946. proizvodila 1000 vozila mjese?no, pod novim-starim imenom Volkswagen . Tada?nje su Bube poznate pod engleskim nazivom "split window" (podijeljeni prozor), zbog karakteristi?nog stra?njeg stakla. Sljede?e je godine izvezeno 5 automobila u Nizozemsku , ?to je bio prvi njema?ki izvoz nakon rata. Do 1952. u Nizozemsku je izvezeno 10.000 Volkswagena. ^[9]

Veliki uspjeh [ uredi | uredi kod ]

Godine 1948. za direktora tvornice postavljen je Nijemac Heinz Heinrich Nordhoff , pod ?ijom upravom proizvodnja strelovito raste te je 1955. s trake iza?lo milijunto vozilo. ^[9] Buba je imala naprednu tehnologiju u klasi malih automobila te je lako?om postizala bolje performanse od konkurenata, kao ?to su bili Renault 4CV , Citroen 2CV ili Morris Minor . Postizala je 115 km/h sa standardnim 33 KS motorom, rijetko se kvarila i bila prili?no udobna. Osim u Nizozemsku, izvozila se u Belgiju , a u Irskoj i Brazilu sklapala su se vozila od dijelova uvezenih iz Njema?ke. U Sjedinjenim su Dr?avama, po obi?aju, bili skepti?ni prema europskim automobilima, ali se Nordhoff nije predavao i ve? 1955. Volkswagen je s 28.097 komada bio najprodavaniji uvozni automobil u SAD-u. Tijekom 1960-ih potra?nja za Bubom poprimala je oblike histerije te je 1963. u SAD-u prodano vi?e Buba nego u Njema?koj. ^[9] Tako je Buba postala va?nim dijelom "njema?kog gospodarskog ?uda" ( Wirtschaftswunder ).

Dizajn Bube pretrpio je mnoge promjene tijekom 1950-ih i 1960-ih. Posebice se to odnosilo na stra?nje staklo, koje je bilo podijeljeno ("split window"), pa manje i ovalno (cjelovito) te na koncu cjelovito veliko staklo, kakvo je ostalo do kraja proizvodnje. ^[10] Također je bilo promjena u motoru, koji je zamijenjen ja?im 1,2 litarskim, a kasnije ( 1967. ) i 1,5 litarskim s 54 KS.

Do po?etka 1970-ih Buba je postala najprodavaniji automobil svih vremena (slu?beno je to bilo 17. velja?e 1972. godine, kada je proizvedena Buba br. 15.007.034, ?ime je Volkswagen preuzeo rekord od Fordovog Modela T ). Buba i danas dr?i titulu najprodavanijeg automobila istog dizajna, sa 21.529.464 proizvedenih primjeraka. Na listi svih vremena vodi Toyota Corolla , koja se prodala u preko 40 milijuna primjeraka, no taj je automobil pretrpio nekoliko drasti?nih promjena izgleda od 1966. do danas. Buba se na toj listi nalazi na 4. mjestu, iza Corolle, Ford F-Series kamioneta i Volkswagen Golfa . ^[11]

Pad proizvodnje [ uredi | uredi kod ]

U?av?i u ?etvrto desetlje?e proizvodnje, Volkswagenova je Buba polako po?ela gubiti utrku s novijim modelima automobila. Premda je 1971. zabilje?io rekordnu prodaju od 1,3 milijuna primjeraka Bube, Volkswagen je po?eo uvoditi i druge modele, kako bi mogao parirati na tr?i?tu koje se okretalo ve?im i sna?nijim automobilima. Među njima su bili Typ 3 , Typ 4 te K70 . Međutim, ni jedan od tih automobila nije se pribli?io uspjehu Bube koja je u međuvremenu također bilje?ila strmoglav pad prodaje pa je tvrtka bila na rubu bankrota. Uz pomo? njema?ke vlade 1974. je u tvornici u Wolfsburgu po?ela proizvodnja novog, modernijeg automobila s prednjim pogonom - Golfa , kojeg je dizajnirao Talijan Giorgetto Giugiaro . Premda se proizvodnja Bube nastavila u drugim tvornicama ?irom svijeta, u Njema?koj se veoma smanjila, sve dok u sije?nju 1978. godine nije proizveden posljednji primjerak (u Osnabrucku se kabriolet izvedba Bube proizvodila do 1980. ).

Nakon ga?enja proizvodnje u Njema?koj, glavne tvornice za sklapanje Bube bile su u meksi?koj Puebli i u brazilskom Sao Bernardu do Campu . U Sarajevu se u TAS -u Buba sklapala od 1972. do 1976. u tri ina?ice, 1200, 1300 i 1303 ( Super Beetle ), nakon ?ega se i ta tvornica preorijentirala na proizvodnju Golfa. ^[12]

Posljednje Bube [ uredi | uredi kod ]

Buba se u Meksiku sklapala u tvornici u Puebli od 1967. godine. Od 1954. postojala je tvrtka Volkswagen Mexicana, S.A., koja je ispo?etka koristila Chryslerove pogone za proizvodnju. Nakon 36 godina proizvodnje, tvornica u Puebli je proizvela posljednju originalnu Bubu dana 30. srpnja 2003. Vozilo je odmah otpremljeno u Volkswagenov muzej u Wolfsburgu, a pratio ga je mariachi sastav. ^[13]

U Brazilu je proizvodnja prestala 1986. , da bi ponovo bila pokrenuta 1993. , ali je zbog nezadovoljavaju?ih rezultata prodaje 1996. definitivno uga?ena. U Europi je Volkswagen s prodajom Bube prestao jo? 1985. , premda su privatne tvrtke uvozile meksi?ki model sve do prestanka proizvodnje 2003.

Razlozi prestanka proizvodnje prvenstveno su u padu prodaje - primjerice, 2003. je proizvedeno samo 30.000 modela, u usporedbi s 1,3 milijuna iz rekordne 1971. Uz to, ukus potro?a?a se dosta promijenio, pa su najprodavaniji modeli, uz Golfa, postali Passat i Touareg . Također, meksi?ku je proizvodnju dodatno pogodila odluka njihove vlade da zabrani kori?tenje Buba kao taksija u Ciudad de Mexicu , zbog velike emisije ?tetnih plinova (Ciudad de Mexico je jedan od najzagađenijih svjetskih gradova ^[14] ), kao i zbog zakona da taksi vozila moraju imati ?etvora vrata.

Tvornice u kojima se sklapala Buba [ uredi | uredi kod ]

• Sao Bernardo do Campo , Brazil
• Puebla , Meksiko
• Wolfsburg , SR Njema?ka
• Hanover , SR Njema?ka
• Emden , SR Njema?ka
• Ingolstadt , SR Njema?ka
• Osnabruck , SR Njema?ka
• Lagos , Nigerija
• Uitenhage , JAR
• Bruxelles , Belgija
• Jakarta , Indonezija
• Sarajevo , SFRJ ( TAS - Tvornica automobila Sarajevo)
• Manila , Filipini
• Melbourne , Australija
• Auckland , Novi Zeland

Tehni?ke zna?ajke [ uredi | uredi kod ]

Zna?ajke dizajna Bube, kao ?to su straga smje?ten, zrakom hlađeni ?etverocilindri?ni boxer motor, stra?nji pogon, aerodinami?an oblik i konstrukcija okvira bez samonose?e karoserije mogu se također na?i u drugim vozilima razvijenim u isto vrijeme. Karakteristika Bube je da su ove zna?ajke bile prisutne tijekom cijelog proizvodnog razdoblja, iako su drugdje 1960-ih i 1970-ih zra?no hlađenje i stra?nji motor u automobilskoj industriji uglavnom nestali, a samonose?a je karoserija ve? 1950-ih bila standard u automobilskoj industriji.

Unutra?njost [ uredi | uredi kod ]

Bubu je od samih po?etaka krasila vrlo jednostavna, ali kvalitetno izrađena unutra?njost, u kojoj je bilo malo toga osim upravlja?a, pedala, mjenja?a, ru?ne ko?nice, brzinomjera i indikatora goriva. Iza volana su bili otvori za ventilaciju, dok se na suvoza?evoj strani nalazio pretinac za rukavice i ru?ica za dr?anje. Na upravlja?u je bio grb grada Wolfsburga. Detalji unutra?njosti su se neznatno mijenjali tijekom godina.

Buba je uobi?ajeno imala samo jedan klju?, koji je otvarao sva vrata i pokretao motor. ^[15] Imala je zra?no nepropusnu unutra?njost, zbog koje je mogla plutati na vodi ^[16]

(te je Volkswagen ?ak koristio tu ?injenicu u reklamne svrhe ^[17] ), a vrata su se lak?e zatvarala ukoliko bi se malo otvorio prozor. ^[16] Voza?ev i suvoza?ev prozor imali su leptir stakla. Ve?ina je modela imala prednja sjedala s podesivim naslonom i mogu?no??u pomicanja naprijed-natrag. Nasloni za glavu nisu se serijski ugrađivali sve do kasnijih modela.

Motor [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 1970-ih, na vrhuncu popularnosti Bube, uobi?ajeno su se ugrađivala tri motora, i to 1.2 sa 1198 cm³, 1,3 L sa 1285 ccm te ja?i, 1,6 L sa 1584 cm³. Ja?i je motor imao 50 KS te je tro?io, za dana?nje prilike, zastra?uju?ih 11,0 litara goriva na 100 km (izvedba s automatskim mjenja?em i do 12,0 litara), premda su tvorni?ki podaci navodili 9,0 i 9,5 litara, ^[18] dok je najslabiji motor, 1,2 L sa 1198 cm³, tro?io 7,5 do 8 litara na 100 km.

Tablica tehni?kih zna?ajki [ uredi | uredi kod ]

Slijede podaci za modele Bube od 1946. do 1973. godine:

	1100 (1946.?53.)	1200 (1954.?65.)	1200 (1960.?73.)	1300 (1965.?70.)	1500 (1966.?73.)	1600 (1972.?73.)
Motor:	?etverotaktni ?etverocilindri?ni boxer motor
Obujam:	1131 cm³	1192 cm³		1285 cm³	1493 cm³	1584 cm³
Provrt x hod:	75 x 64 mm	77 x 64 mm		77 x 69 mm	83 x 69 mm	85,5 x 69 mm
Najve?a snaga (KS) okretaja u min	18,4 kW (25) 3300	22 kW (30) 3400	25 kW (34) 3600	29,5 kW (40) 4000	32 kW (44) 4000	37 kW (50) 4000
Maks. moment (mkg) okretaja u min	67 Nm (6,8) 2000	75 Nm (7,7) 2000	82 Nm (8,4) 2000	87 Nm (8,9) 2000	100 Nm (10,2) 2000	106 Nm (10,8) 2800
Sustav goriva:	Downdraft karburator
	Solex 28 PCI		Solex 28 PICT-1	Solex 30 PICT-1		Solex 34 PICT-3
Sustav ventila:	Stoßstange i rocker arm , centralna bregasta osovina, zup?anici
Hlađenje:	zra?no
Mjenja?:	4-brzinski mjenja?, Mittelschaltung (25 kW 1965./66. (Saxomat); 29,5 kW do 37 kW od 1968. također i 3-stupanjski poluautomatik)
Prednji ovjes:	Crank-link ovjes, dvije popre?ne torzijske pre?ke
Stra?nji ovjes:	Swing osovina, trailing arm , popre?ne torzijske okrugle pre?ke (automatik modeli iz 1968.: dvole?ajna zajedni?ka osovina, trailing arm , popre?ne torzijske pre?ke)
Ko?nice:	Bubanj-ko?nice, kabel-aktivirane (Ø 230 mm) (VW Export od svibnja 1950., VW Standard od travnja 1962.), hidrauli?ne 32 kW 1966.-70. i 37 kW: sprijeda disk-ko?nice (Ø 270 mm), straga bubanj-ko?nice (Ø 230 mm)
Karoserija:	?eli?na platforma na sredi?njem cjevastom okviru
Razmak prednjih/stra?njih kota?a:	1290?1316 / 1250?1358 mm
Osovinski razmak:	2400 mm
Du?ina:	4070 mm
Te?ina praznog vozila:	limuzina: 730?820 kg kabriolet: 800?870 kg
Najve?a brzina:	105 km/h	112 km/h	115 km/h	122 km/h autom.: 117 km/h	128 km/h autom.: 123 km/h	135 km/h autom.: 130 km/h
0?100 km/h:	50 s	38 s	33 s	28 s autom.: 33 s	23 s autom.: 28 s	21 s autom.: 24 s
Potro?nja (litara na 100 km):	7,5 N	8,0 N	8,5 N	9,5 N autom.: 10,5 N	10,0 N autom.: 11,0 N	11,0 N autom.: 12,0 N
Cijena  (DEM): Standard Export Cabrio	5.300 5.625 7.500	3.950 4.850 6.500	4.290 4.740 5.990	-- 4.980 6.490	-- 5.385 6.895	-- 6.530 --

Modeli [ uredi | uredi kod ]

• 
  VW Standard iz 1950.
• 
  VW Standard iz 1950. straga
• 
  Ovali iz 1953.
• 
  VW Export II iz 1955.
• 
  Model 1200 iz 1960.
• 
  Model 1300 iz 1967.
• 
  Model 1303
• 
  Meksi?ka Buba VW 1600 iz 1993.
• 
  Kabriolet iz 1949.
• 
  Posljednji proizvedeni kabriolet iz 1980.
• 
  Herbie Buba, replika automobila iz filma Herbie
• 
  Hippie Buba

New Beetle [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Volkswagen New Beetle

Volkswagen je u listopadu 1997. po?eo s proizvodnjom automobila New Beetle , ?iji je retro dizajn inspiriran Bubom. Model od 2003. postoji i kao kabriolet, a facelift je do?ivio 2005. Premda nalikuje Bubi, New Beetle je potpuno novi automobil, zasnovan na platformi Golfa IV . Najve?a je razlika u odnosu na Bubu to ?to je motor smje?ten sprijeda, a prtlja?nik straga.

New Beetle dolazi u benzinskoj i dizelskoj izvedbi, od 1,4 l do 3,2 l motora (koji ima 225 KS). Relativno visoka cijena u odnosu na Bubu zna?i da je automobil namijenjen onima s ne?to dubljim d?epom.

Za 2010. godinu najavljen je novi dizajn New Beetlea. ^[19]

Prerade [ uredi | uredi kod ]

Buba je vrlo popularan automobil za prerade ( tuning ) ?irom svijeta, ne samo zbog svoje niske cijene i jednostavne izvedbe, ve? i zbog svog kultnog statusa i prepoznatljivosti, gdje se i najmanja promjena odmah primijeti.

Vanjski izgled [ uredi | uredi kod ]

Mnogo je poznatih stilova prerade Bube, kao ?to su Cal Looker ( California Look - kalifornijski izgled) ili Rat rod . Iako međusobno jako sli?ni, razlikuju se dovoljno da se mo?e vidjeti kako se radi o razli?itim preradama. California Look se uvelike promijenio u preko 30 godina modifikacija. Naj?e??i na?in prerade je promjena kota?a i "spu?tanje" automobila. Kota?i se zamjenjuju atraktivnijim EMPI kota?ima s 5 ili 8 ?bica te Speedwellovim ili Porscheovim originalnim kota?ima, kao ?to je Fuchs s Porschea 911 . California Look uglavnom karakterizira uklanjanje vanjskih ukrasa i branika ?ime se dobiva "?i??i" izgled i smanjuje te?ina vozila.

Ukoliko se u preradi ostave branici, naj?e??e su kromirani i ula?teni, ili su obojani nekom metalik bojom. Dodaju se i kromirane ispu?ne (duple) cijevi.

Unutra?njost i motor [ uredi | uredi kod ]

Mnogo vlasnika Bube ne ?eli mijenjati izvornu unutra?njost vozila; naj?e??a dorada je ugrađivanje auto-radija sa dodatnim zvu?nicima i subwooferom , ugrađenim u prednji dio vozila. Bube koje se koriste u auto-utrkama naj?e??e imaju poja?ani okvir. Standardni se 1,6 motor lako mo?e prepraviti i do 2,4 pomo?u ve?ih klipova i cilindara, turbopunja?a i druge tuning opreme. Koriste se i motori drugih proizvođa?a, kao ?to su Porsche , Volvo , Subaru , Alfa Romeo , Chevrolet i Rover .

Klubovi ljubitelja u Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

U Hrvatskoj su registrirana tri kluba ljubitelja Bube: VW Buba Klub Zagreb, Buba klub Rijeka i Oldtimer Buba klub Karlovac, a mnogi su vlasnici ?lanovi nekog od ostalih klubova oldtimera . Klubovi organiziraju razne susrete, od kojih je posljednji bio "RoVWinj 2010", odr?an od 28. do 30. svibnja 2010. u turisti?kom naselju "Polari" kraj Rovinja . ^[20]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• TheGoldenBug.com - Doma?i sajt posve?en bubi i ostalim volkswagen automobilima sa vazdu?no hlađenim motorima.
• VW Buba Klub Zagreb Arhivirano 2009-09-17 na Wayback Machine-u
• Buba klub Rijeka Arhivirano 2012-01-15 na Wayback Machine-u
• Buba-Karlovac Arhivirano 2011-09-25 na Wayback Machine-u