Coordinates : 21°25′N 39°49′E  /  21.417°N 39.817°E  / 21.417; 39.817

Meka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mecca
??? ???????
Makkah al-Mukarramah
Bakkah
Sveti grad Meka
Meka
Meka
Nadimak: Umm al-Qur? ( ?? ????? , "Mojka svih naselja")
Mecca na mapi Saudijske Arabije
Mecca
Mecca
Lokacija Meke
Koordinate: 21°25′N 39°49′E  /  21.417°N 39.817°E  / 21.417; 39.817
Op?i podaci
Zemlja   Saudijska Arabija
Provincija Region Meka
Historija
Osniva? Prorok Ism?'?l , sim Abraham (islamska tradicija)
Uprava
Gradona?elnik Osama al-Bar
Provincijalni guverner Mishaal bin Abdullah Al Saud
Geografija [1]
 ? Grad 760 km 2 (290 sq mi)
 ? Urban 850 km 2 (330 sq mi)
 ?  Metro 1.200 km 2 (500 sq mi)
 ?  Nadmorska visina 277
Stanovni?tvo (2010) [2]
 ? Grad 1.675.368
Ostale informacije
Vremenska zona AST ( UTC+3 )
 ? Letnje ( DST ) AST ( UTC+3 )
Pozivni broj(evi) (+966) 12
Web www .holymakkah .gov .sa

Meka ( arapski : ??? Meka , puni naziv ??? ???????? Mekka el-Mukerrema ) jeste grad u oblasti Hid?az [3] i prijestolnica istoimene provincije u Saudijskoj Arabiji . Grad se nalazi oko 70 km u unutra?njosti od D?ide u uskoj dolini na nadmorskoj visini od 277 metara. U 2012. imala je oko 2 miliona stanovnika, mada se svake godine njeno stanovni?tvo utrostru?i tokom perioda had?d?a koji se odr?ava u dvanaestom mjesecu islamskog kalendara, zu-l-hid?d?e.

Kao mjesto rođenja poslanika Muhammeda (a.s.) i mjesto prve objave Kur'anskih ajeta Muhammedu (ta?nije, u pe?ini Hira 3 km od Mekke), [4] [5] ona se smatra najsvetijim gradom u islamu [6] i mjesto hodo?a??a poznatog kao had?d? , obaveznog za sve muslimane koji su u mogu?nosti tamo do?i. U Mekki se nalazi i Kaba , po mnogima najsvetije mjesto za sve muslimane u svijetu, jer se prema njoj okre?u svi muslimani ( kibla ) tokom molitve ( namaza ).

Mekkom su dugo vremena vladali potomci i nasljednici Muhammeda (a.s.), takozvani ?erifi , bilo da su vladali kao nezavisni vladari ili kao vazali ve?ih vlastodr?aca. Nju je osvojio Ibn Saud 1925. godine. U moderna vremena, Mekka se naglo pro?irila veli?inom i kvalitetom infrastrukture, a u njoj su izgrađene zgrade poput Abrad? al-Bejta , poznate kao kraljevski hotel "sahat-kula" , tre?a najvi?a zgrada na svijetu i zgrada sa najve?om povr?inom prostora u njoj. Tokom ovog perioda izgradnje, Mekka je izgubila i neke historijske građevine i arheolo?ka nalazi?ta poput tvrđave Ad?jad ( ???? ????? ?). [7] Danas, Mekku godi?nje posjeti vi?e od 15 miliona muslimana, uklju?uju?i nekoliko miliona tokom par dana had?d?a. [8] Kao rezultat toga, Mekka je danas postala jedan od najraznolikiji, kosmopolitskih gradova u islamskom svijetu, [9] i pored ?injenice da je nemuslimanima zabranjen ulazak u grad. [10] [11]

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

Mekka (ranije Meka ) je uobi?ajeni oblik bosanske transliteracije arapskog imena grada, mada zvani?na transliteracija koju koristi vlada Saudijske Arabije glasi Makkah , ?to je donekle bli?e arapskom izgovoru. [12] [13] Sama rije? meka u bosanskom i mnogim drugim jezicima ?esto se koristi pri opisivanju bilo kojeg mjesta koje "privla?i" veliki broj ljudi, ali mnogi muslimani takvo kori?tenje imena grada ne odobravaju te ga smatraju omalova?avaju?im i neprikladnim. [12] Vlada Saudijske Arabije usvojila je zvani?nu transliteraciju Makkah 1980tih, ali takav na?in transliteracije nije međunarodno prihva?en niti kori?ten. [12] Puno zvani?no ime grada glasi Makkah al-Mukarramah ( arapski : ??? ??????? , Mekka el-Mukerrema ), ?to zna?i "?asna Mekka", ali se ponekad u slobodnom prijevodu koristi i izraz "Sveti grad Mekka". [12]

Anti?ko i drevno ime dana?nje Mekke je Bakkah (koje se ?esto transliterira i kao Baka, Beka, Bakah, Bekka, Bakka i sl.). [14] [15] [16] U arapskom jeziku , ova rije? odnosno njena etimologija, kao i kod Mekke, je nejasna. [17] ?iroko prihva?eno mi?ljenje je da je ona sinonim za Mekku, a navodi se da je to bilo konkretno prvobitno ime za dolinu koja se tu nalazi, dok islamski u?enjaci taj pojam op?enito koriste pri opisivanju svetog podru?ja u gradu u neposrednoj okolini Kabe, kao i samu Kabu . [18] Oblik Bakkah za Mekku spomenut je i u Kur'anu u 3. suri u 96. ajetu , dok se oblik Mekka koristi u 48. suri u 24. ajetu. [17] [19]

U starom ju?noarapskom, jeziku koji se koristio na jugu Arapskog poluostrva u doba Muhammeda (a.s.), glasovi b i m su se mogli međusobno zamjenjivati. [19] (Međutim, tu teoriju jo? treba prou?avati jer su u ju?noarapskom b i m razli?iti fonemi ). Na drugim mjestima u Kur'anu (6. sura 92. ajet i 42. sura 5. ajet), Mekka se navodi pod imenom Umm-ul Kura , ?to na bosanskom zna?i "majka svih gradova". [19] Jedno od imena za Mekku je i Tihamah . [20]

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Pogled na Mekku sa vrha hotela Abrad? al-Bejt

Mekka se nalazi na 277 metara iznad nivoa mora te oko 80 km udaljena od obale Crvenog mora . [21] Sredi?te grada nalazi se u uskom koridoru između planina, koji se ?esto naziva i Mekanska udolina (?upljina). Podru?je grada sadr?i i doline Al-Tanim, Bakkah i Abkar. [22] [23] Njen planinski polo?aj u mnogim aspektima definira i njeno dana?nje ?irenje. Sredi?te grada se smatra podru?jem oko Mesd?id-ul-Harama , a ono je smje?teno na ne?to ni?oj nadmorskoj visini od ostatka grada. Podru?je oko d?amije pripada starom gradu. Glavne gradske avenije su El-Mudda'ah i S?k al-Lejl sjeverno od d?amije, te As-S?k Assagir ju?no. Saudijci su znatno pro?irili Veliku d?amiju u centru grada, gdje su nekada bile stotine ku?a te ih zamijenili sa ?irokim ulicama i trgovima. Tradicionalne ku?e u Mekki građene su od lokalnog kamena i prete?no su dvospratne ili trospratne. Danas cjelokupno podru?je grada prostire se na preko 1200 km 2 . [24]

U anti?koj i srednjevjekovnoj Mekki, grad se snabdijevao sa nekoliko glavnih izvora vode . Prvo su bili lokalni bunari, kao ?to je izvor Zem-Zem , a koji su ve?inom davali slankastu vodu. Drugi izvor vode je bilo vrelo Ajn Zubejda. Voda iz ovog vrela potjecala je iz planina D?ebel Sa'd i D?ebel Kabkab, koje se nalaze nekoliko kilometara isto?no od brda Arefata, odnosno oko 20 km jugoisto?no od Mekke. Voda se transportirala od vrela koriste?i podzemne kanale. Tre?i, ali sporadi?ni, na?in vodoopskrbe je ki?nica koju stanovnici ?uvaju u malim rezervoarima ili cisternama. Ki?nica, iako oskudna, također predstavlja rizik od poplava a od nje postoji opasnost jo? od davnih vremena. Prema Al-Kurdiju, do 1965. bilo je ukupno 89 ve?ih poplava, uklju?uju?i i nekoliko u Saudijskom periodu. U pro?lom vijeku, najte?a poplava desila se 1942. godine. Od tada, napravljene su brane kako bi se u budu?nosti taj problem otklonio. [23]

Klima [ uredi | uredi kod ]

U Mekki vlada ekstremno suha i vrela klima. Za razliku od drugih saudijskih gradova, u Mekki i zimi vladaju ekstremno visoke temperature, koje se kre?u od 18 °C no?u do 30 °C danju. Ljetne temperature su izuzetno visoke i gotovo svakodnevno prelaze preko 40 °C dok se no?ne ljetne temperature kre?u do vru?ih 30 °C. Ki?a u Mekki pada u vrlo malehnim koli?inama obi?no između novembra i januara .


Klimatolo?ki medijani za Meka
Mjesec jan-sij feb-velj mar-o?u apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum ( °C ) 30,2 32,5 34,6 38,5 41,9 43,7 42,8 42,7 42,7 40,3 36,3 31,8 38,2
Srednji minimum ( °C ) 18,6 18,9 21,0 24,3 27,5 28,3 29,0 29,3 28,8 25,8 22,9 20,2 24,6
Precipitacija ( mm ) 20,6 1,4 6,2 11,6 0,6 0 1,5 5,6 5,3 14,2 21,7 21,4 1101
Izvor: PME


Historija [ uredi | uredi kod ]

Karta Mekke oko 1814. godine
Slika Mekke, napravljeno u 18. vijeku u Turskoj

Rana historija Mekke nije u potpunosti poznata. Sigurno je samo da se i u predislamsko vrijeme ovdje nalazilo sveti?te koje je bilo cilj hodo?a??a. Po islamskoj tradiciji, naseljavanje Mekke je po?elo kada je praotac Ibrahim (po kr??anskoj tradiciji Abraham) i njegova ?ena Had?era (Hagar) ovdje do?li zajedno sa svojim sinom Ismailom (Ismaelom). Po dolasku tamo, Ibrahim je molio Boga da opskrbi njegovu porodicu, dok je on odsutan. Kako se navodi u 14. Kur'anskoj suri "Ibrahim", kada im je ponestalo vode , njegova ?ena Had?era je po?ela tr?ati između dva brda (Saffa i Merva) ukupno sedam puta da bi prona?la vodu. Nakon ?to se vratila u svoj ?ator, pored svog sina Ismaila ugledala je izvor vode, koji postoji i danas, a poznat je kao Zem-Zem (staroarapski: stani, stani ). Otprilike u isto vrijeme u Mekku su doselila dva plemena iz Jemena , D?urhum i Katura. Kasnije je Ismail o?enio jednu djevojku iz plemena D?urhum. Kada se Ibrahim vratio u Mekku, zajedno sa Ismailom je sagradio Kabu . Po islamskom vjerovanju, davno prije njega Adem je sagradio Kabu kao mjesto za molitvu, ali je tokom vremena propala i pala u zaborav sve dok je Ibrahim nije ponovno prona?ao. Kasnije je pleme D?urhum preuzelo kontrolu i odr?avanje Kabe.

Po?etkom 6. vijeka, kontrolu nad gradom Mekkom preuzima pleme Kurej? . Oni su se uspjeli u?vrstiti pomo?u uspje?ne trgovine, te su sa drugim arapskim plemenima uspjeli napraviti jedan sistem savezni?tva. Među najva?nijim vezama bila je ona sa plemenom Benu-Sulajm, koji su uglavnom naseljavali podru?je između Mekke i Medine . [25] Međutim, u unutra?njoj organizaciji plemena Kurej? postojali su mnogi rivaliteti između pojedinih porodica. U tom vremenu, Kaba je ve? zna?ajno vjersko sveti?te koje su redovno posje?ivala arapska plemena, u ?ast paganskog bo?anstva Hubala. U predislamskom periodu kult Kabe je pored slavljenja Allaha (d?.?.) uklju?ivalo i ?tovanje brojnih staroarapskih bo?anstava poput al-Lata, Manata i Uza. Politi?ko i dru?tveno sredi?te grada bila je Dar al-Nadva, vije?nica u kojoj je zasijedalo vije?e plemena Kurej? i gdje su se proslavljale najzna?ajnije proslave ili ustoli?enja.

Oko 610. poslanik islama Muhammed (a.s.) po?eo je u Mekki otvoreno pozivati ljude u tada novu, monoteisti?ku religiju. Međutim, zbog vrlo sna?nog protivljenja mnogih pripadnika plemena Kurej? protiv njega i njegovog pozivanja, u ljeto 622. njegovi sljedbenici i on sele se u grad Jesrib (danas poznat kao Medina ), gdje su ve? mnogi pripadnici plemena Evs i Hazred? prihvatili islam. Iz Medine, Muhammed (a.s.) i muslimani zapo?eli su borbu protiv neislamskih Mekkelija. Vojni sukobi između muslimana i vi?ebo?a?kih Mekkelija mogu se podijeliti u ?etiri faze: [26]

  • u prvoj fazi koja je trajala do 624. muslimanska vojska je presretala trgova?ke karavane iz Mekke. U tim akcijama nije u?estvovalo mnogo muslimanskih vojnika, a Mekkanski karavani bili su dobro za?ti?eni, tako da su prepadi bili relativno neuspje?ni. [26]
  • druga faza je po?ela u martu 624. kada su po?eli i otvoreni sukobi, a nakon zasjede na trgova?ki karavan koji je predvodio Ebu Sufjan ibn Harb . Mekkanska vojska veli?ine od 800 do 900 vojnika koja je po?urila da za?titi karavan pora?ena je kod mjesta Bedr (oko 130 km jugozapadno od Medine) od strane znatno manje muslimanske vojske. Mekkanska vojska navikla na pobjede, sa reputacijom jedne od najsna?nijih grupa u tada?njoj Arabiji, nakon bitke na Bedru do?la je u podređen polo?aj. Nakon tog poraza, vlasti u Mekki tra?ili su osvetu. U martu 625. na brdu Uhud sjeverozapadno od Medine do?lo je do bitke na Uhudu , u kojoj je Mekkanska vojska porazila muslimane. Mekka nakon toga odlu?uje sklopiti savez sa mnogim nomadskim plemenima kao i raznim jevrejima te sa 10 hiljada vojnika u martu 627. po?inju opsadu Medine. Međutim, muslimani tada primjenjuju novu taktiku napraviv?i rov oko grada, pa u bici na Hendeku Mekkanska vojska ne uspijeva u?i u Medinu. Pored toga iz Mekkanskog saveza istupaju neka plemena, a ostatak Mekkanske vojske se vra?a u Mekku. [26]
  • tre?a faza koja je trajala od marta 627. do kraja 629. bila je ne?to mirnija. U martu 628. obje zara?ene strane potpisuju sporazum u el-Hudejbiji o desetogodi?njem primirju. [26]
  • ?etvrta relativno kratka faza na kraju koje je Mekka kapitulirala po?ela je napadom jednog od plemena u savezu sa Mekkom na muslimane. Do?lo je do eskalacije sukoba a da bi se situacija smirila vođa Mekkanaca Ebu Sufjan ibn Harb, koji je od udaje njegove k?erke Ummu Habibe 627. godine sa Muhammedom (a.s.) bio u krvnom srodstvu, dolazi u Medinu kako bi obnovio mirovni sporazum sa muslimanima. Međutim, pregovori su bili bezuspje?ni. Kada je muslimanska vojska predvođena Muhammedom (a.s.) sa 10.000 vojnika krenula prema Mekki, Ebu Sufjan je ponovno poku?ao pregovorima da ih zaustavi. Zauzvrat ?to je pre?ao na islam, muslimani su dali garancije da niko od stanovnika Mekke ne?e biti ugro?en ko ne bude pru?ao otpor. Takvim pristupom, muslimanska vojska je bez otpora u?la u Mekku. [26]

U periodu ranog islamskog doba, Mekka je postala, i do danas ostala, mjesto hodo?a??a i godi?njeg okupljanja miliona muslimana ( had?d?a ). Godine 638. do?lo je do obilnih ki?a koje su poplavile grad, pa je tada?nji halifa Omer ibn el-Hattab u gornjem dijelu grada naredio gradnju nove brane koja je ?titila d?amiju od poplava. Nakon toga Mesd?id-ul-Haram je nekoliko puta pro?irivan, naro?ito u periodu abasidskog halife Mehdija (775-785.) kada je na vlasti u Mekki bio njegov namjesnik D?afar ibn Sulejman. [27]

Od 1517. Mekka postaje dijelom Osmanlijskog carstva, sve do 1916. kada vlast preuzima veliki ?erif Mekke Husein ibn Ali, kasnije on postaje kralj Hed?aza. Nedugo nakon toga, u oktobru 1924. sultan Abdul-Aziz ibn Saud preuzima Mekku, a kralj Husein bje?i. Od januara 1926. sultan Abdul-Aziz se progla?ava kraljem dana?nje Saudijske Arabije, te saziva svemuslimanski kongres u Mekki u ljeto 1926. na kojem su određeni uslovi i na?ini dolaska muslimana na had?d?.

Sveta mjesta [ uredi | uredi kod ]

Najsvetije mjesto u samoj Meki je Mesd?id-ul-Haram , sagrađen u sada?njem obliku godine 1570. (978. godine po islamskom kalendaru). ?etvorougaone je forme i okru?en kamenim zidovima. Najsvetije mjesto samog islama, Kaba , je u sredi?tu dvori?ta Mesd?id-ul-Harama.

Hira je pe?ina u blizini Mekke, na brdu zvanom D?ebel el-Nur u podru?ju Tihame. Poznata je po tome ?to je u njoj Muhammed (a.s.) preko anđela (meleka) D?ibrila (Gabrijela) od Allaha (d?.?.) primio objavu prvih Kur'anskih ajeta (prvih pet ajeta 96. sure " El-'Alek "). [28]

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Privreda Mekke u najve?oj mjeri zavisi od godi?njeg had?d?a pa je zasnovana na pru?anju usluga. Jedan akademik je izjavio: da Mekkanci nemaju izvora zarade osim usluga koje pru?aju had?ijama . Prihodi dobijeni tokom had?d?a, ne doprinose samo ekonomiji grada ve? u historijski gledano imali mnogo ?iri utjecaj na ekonomiju cjelokupnog Arapskog poluostrva. Prihod od had?d?a ostvaruje se na nekoliko na?ina. Jedan od njih je oporezivanje had?ija. Porezi i takse su naro?ito pove?ani tokom velike krize 1920tih i 1930tih, a mnoge od tih taksi postojale su sve do 1972. godine. Drugi na?ini zarade uklju?uju usluge had?ijama tokom njihovog boravka u Mekki. Naprimjer, saudijska nacionalna aviokompanija Saudia ostvaruje 12% svih prihoda tokom vremena had?d?a. Osim toga, prevoz koji pla?aju had?ije da bi doputovali u Mekku također jednim dijelom donosi prihode, a osim toga mnogo prihoda donose i hoteli. [23]

Za organizaciju prihvata i smje?taja ha?dija, grad osigurava vi?e od 100 miliona ameri?kih dolara, dok saudijska vlada tro?i oko 50 miliona za usluge tokom had?d?a. U Mekki također postoje i neke industrijske firme, ali one ne igraju veliku ulogu u ekonomiji grada ni Saudijske Arabije, koja najve?e prihode ima od izvoza nafte. [29] Neke od manje zastupljenih proizvodnih firmi u Mekki uklju?uju fabrike tekstila, namje?taja i sli?no.

Gradovi partneri [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Mecca Municipality . Holymakkah.gov.sa. Retrieved 2013-02-03.
  2. ↑ ?Population” . Statistical Yearbook 47 (2011) . Central Department Of Statistics & Information. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-01 . Pristupljeno 15 November 2013 .  
  3. ↑ Merriam-Webster's Geographical Dictionary . 2001. str. 724. ISBN   0 87779 546 0 .  
  4. ↑ Khan, A M (2003). Historical Value Of The Qur An And The Hadith . Global Vision Publishing Ho. str. 26?. ISBN   978-81-87746-47-8 .  
  5. ↑ Al-Laithy, Ahmed (2005). What Everyone Should Know About the Qur'an . Garant. str. 61?. ISBN   978-90-441-1774-5 .  
  6. ↑ Nasr, Seyyed Hossein (2005). Mecca, The Blessed, Medina, The Radiant: The Holiest Cities of Islam . Aperture ISBN 089381752X
  7. ↑ Taylor, Jerome (24.9.2011). ?Mecca for the rich: Islam's holiest site 'turning into Vegas'” . The Independent .   ?lanak na bosanskom
  8. ↑ A Saudi tower: Mecca versus Las Vegas: Taller, holier and even more popular than (almost) anywhere else , The Economist (2010-06-24), Kairo.
  9. ↑ Fattah, Hassan M.: Islamic Pilgrims Bring Cosmopolitan Air to Unlikely City , The New York Times (20.1.2005).
  10. ↑ Peters, Francis E. (1994). The Hajj: The Muslim Pilgrimage to Mecca and the Holy Places . Princeton University Press. str.  206 . ISBN   0-691-02619-X .  
  11. ↑ Esposito, John L. (2011). What everyone needs to know about Islam . Oxford University Press. str. 25. ISBN   9780199794133 .  
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 Ham, Anthony; Brekhus Shams, Martha i Madden, Andrew (2004). Saudi Arabia (ilustrirano izd.). Lonely Planet. ISBN   1-74059-667-6 .  
  13. ↑ Long, David E. (2005). Culture and Customs of Saudi Arabia . ISBN   978-0313320217 .  
  14. ↑ Kipfer, Barbara Ann (2000). Encyclopedic dictionary of archaeology (ilustrirano izd.). Springer. str. 342. ISBN   0-306-46158-7 .  
  15. ↑ Glasse, Cyril i Smith, Huston (2003). The new encyclopedia of Islam (revidirano, ilustrirano izd.). Rowman Altamira. str. 302. ISBN   0-7591-0190-6 .  
  16. ↑ Phipps, William E. (1999). Muhammad and Jesus: a comparison of the prophets and their teachings . Continuum International Publishing Group. str. 85. ISBN   0-8264-1207-6 .  
  17. ↑ 17,0 17,1 Versteegh, Kees (2008). C. H. M. Versteegh i Kees Versteegh. ur. Encyclopedia of Arabic language and linguistics, Volume 4 . Brill. str. 513. ISBN   90-04-14476-5 .  
  18. ↑ Peterson, Daniel C. (2007). Muhammad, prophet of God . Wm. B. Eerdmans Publishing. str. 22?25. ISBN   0-8028-0754-2 .  
  19. ↑ 19,0 19,1 19,2 Philip Khuri Hitti (1973). Capital cities of Arab Islam . University of Minnesota Press. str. 6. ISBN   0-8166-0663-3 .  
  20. ↑ Al-Sahib bn Abbad “?????? ?? ????” , Mu’jam Al-Muheet fi Al-Lughah “???????? ?????????? ??? ???????, Al-Meshkat islamska biblioteka, str. 303
  21. ↑ Islamic World , str. 13
  22. ↑ "Makka ? The pre-Islamic and early Islamic periods", Encyclopaedia of Islam
  23. ↑ 23,0 23,1 23,2 "Makka ? The Modern City", Encyclopaedia of Islam
  24. ↑ ?Mecca Municipality” . Pristupljeno 6.4.2010 .  
  25. ↑ Michael Lecker: The Ban? Sulaym. A Contribution to the Study of Early Islam. Jerusalem 1989. str. 107?140.
  26. ↑ 26,0 26,1 26,2 26,3 26,4 Elias Shoufany: Al-Riddah and the Muslim Conquest of Arabia . Toronto: University of Toronto Press 1973. str. 15?27.
  27. ↑ el-Bal?dhur?: Kit?b Fut?? al-Buld?n. ur. Michael Jan de Goeje. Brill, Leiden, 1866. str. 7.
  28. ↑ ?In the Shade of the Message and Prophethood” . Arhivirano iz originala na datum 2008-02-15 . Pristupljeno 2015-07-03 .   .
  29. ↑ Mecca. World Book Encyclopedia. 2003 izdanje. Volume M. str. 353

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • urednici Time-Life Books. (1999). What life was like in the lands of the prophet: Islamic world, AD 570 ? 1405 . Time-Life Books. ISBN   0-7835-5465-6 .  
  • Rosenthal, Franz; Ibn Khaldun (1967). The Muqaddimah: An Introduction to History . Princeton University Press. ISBN   0-691-09797-6 .  
  • Stefano Bianca (2000), ?Case Study 1: The Holy Cities of Islam ? The Impact of Mass Transportation and Rapid Urban Change” , Urban Form in the Arab World , Zurich: ETH Zurich, ISBN   3728119725 , 0500282056  
  • C. Edmund Bosworth, ur. (2007). ?Mecca”. Historic Cities of the Islamic World . Leiden: Koninklijke Brill.  
  • ?Quraysh” . Encyclopædia Britannica . Britannica Concise Encyclopedia (online). 2007 . Pristupljeno 2007-02-19 .  
  • Michael R.T. Dumper; Bruce E. Stanley, ur. (2008), ?Makkah”, Cities of the Middle East and North Africa , Santa Barbara, USA: ABC-CLIO  
  • Watt, W. Montgomery. "Makka ? The pre-Islamic and early Islamic periods." Encyclopaedia of Islam . Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2008. Brill Online. June 6, 2008
  • Winder, R.B. "Makka ? The Modern City." Encyclopaedia of Islam . Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2008. Brill Online. June 6, 2008
  • the editors of Time-Life Books. (1999). What life was like in the lands of the prophet: Islamic world, AD 570 ? 1405 . Time-Life Books. ISBN   0-7835-5465-6 .  
  • Lapidus, Ira M. (1988). A History of Islamic Societies . Cambridge University Press. ISBN   0-521-22552-3 .  
  • Richard Francis Burton: Personlicher Bericht einer Pilgerreise nach Mekka und Medina. Edition Erdmann, Lenningen 2005, ISBN 3-86503-029-7 .
  • Gerd Frank: Nach Mekka! Verbotene Reisen in die Heilige Stadt. Bad Honnef: Horlemann 1998. ISBN 3-89502-075-3 (Sammlung von siebzehn Reiseberichten uber Besuche von Europaern in Mekka (1504?1955)).
  • Al-Bal?dhur?: Kit?b Fut?? al-Buld?n. Hrsg. von Michael Jan de Goeje. Brill, Leiden 1866, S. 35-55. - Dt. Ubers. von Oskar Rescher: El-Beladori's ?Kitab futuh el-buldan" (Buch der Eroberung der Lander) . Leipzig 1917, S. 33-52. Digitalisat
  • Patricia Crone: Meccan Trade And The Rise Of Islam. Princeton University Press, Princeton NJ 1987, ISBN 1-59333-102-9 .
  • Walter Dostal: ?Mecca before the time of the prophet ? attempt of an anthropological Interpretation“ in Der Islam 68/2 (1991) 193?231.
  • Suraiya Faroqhi: Herrscher uber Mekka. Die Geschichte der Pilgerfahrt . Artemis & Winkler, Dusseldorf u. a. 2000, ISBN 3-7608-1227-9 .
  • Barbara Finster: Mekka und Medina in fruhislamischer Zeit. In: Roads of Arabia ? Archaologische Schatze aus Saudi-Arabien. [Ausstellungskatalog]. Hrsg.: Museum fur Islamische Kunst ? Staatliche Museen zu Berlin. Berlin 2011, ISBN 978-3-88609-721-0 , S. 225?235.
  • G.R. Hawting: ?Origins of the Muslim Sanctuary at Mecca“ in G.H.A. Juynboll (ed.): Studies on the First Century of Islamic Society . Carbondale/Edwardsville 1982. S. 23?40.
  • John W. Jandora: "The Rise of Mecca. Geopolitical factors" in Muslim World 85 (1995) 333-344. - Wiederabdruck in Abdullah Saeed (ed.): Islamic Political Thought and Governance. Critical Concepts in Political Science . 4 Bde. Routledge, London and New York, 2011. Bd. I, S. 41-51.
  • Barbara Keller-Heinkele: Die Heiligen Statten Mekka und Medina in osmanischer Zeit . In: Roads of Arabia ? Archaologische Schatze aus Saudi-Arabien. [Ausstellungskatalog]. Hrsg.: Museum fur Islamische Kunst ? Staatliche Museen zu Berlin. Berlin 2011, ISBN 978-3-88609-721-0 , S. 239?257.
  • Ali Kazuyoshi Nomachi / Seyyed Hossein Nasr : Mekka. Frederking und Thaler, Munchen 1997, ISBN 3-89405-369-0
  • Christiaan Snouck Hurgronje: Mekka . Band I: Die Stadt und ihre Herren ; Den Haag 1888. Band II: Aus dem heutigen Leben . Den Haag 1889.
  • Ferdinand Wustenfeld: Geschichte der Stadt Mekka, nach den arabischen Chroniken bearbeitet. Leipzig 1861. Hier online einsehbar: https://archive.org/stream/diechronikender01wsgoog#page/n6/mode/2up

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Meka&oldid=41600336