Lav X. Leo Decimus
Rafael , Portet papi Leonu X. (1518)
Pravo ime	Giovanni di Lorenzo de' Medici
Papinstvo po?elo	9. mart 1513 .
Papinstvo zavr?ilo	1. decembar 1521 .
Prethodnik	Julije II. ( 1503 . - 1513 .)
Nasljednik	Hadrijan VI. ( 1522 .- 1523 .)
Rođen	11. decembar 1475 . Firenca , Republika Firenca
Umro	1. decembar 1521 . Rim
Ostali pape imena Lav

Lav X. ( Firenca , 11. decembar 1475 . - Rim , 1. decembar 1521 .) bio je 217 papa od 9. marta 1513 . do 1. decembra 1521 . ^[1]

Lav X. pravim imenom Giovanni di Lorenzo de' Medici , bio je prakti?ki posljednji izabrani papa koji nije bio sve?enik - propovjednik, ve? samo đakon . Bio je poznat kao veliki erudit i mecena umjetnosti, ali i po tome ?to je zbog nedostatka novca za daljnju izgradnju Bazilike svetog Petra , svojom bulom Sacrosancti Salvatori et Redemptoris - ozakonio prodaju oprosta, i tako potaknuo protestansku pobunu Martina Luthera , kojeg je nakraju ekskomunicirao 1521 . bulom Decet Romanu Pontefici . Nakon njega i njegov ne?ak Giulio di Giuliano de' Medici postao je papa Klement VII. ( 1523 . - 1534 .) tako su medi?ejci obilje?ili quattrocento Italije i svijeta.

Biografija [ uredi | uredi kod ]

Giovanni di Lorenzo de' Medici je bio drugorođeni sin firentinskog vladara Lorenza Medicija (Lorenza Veli?anstvenog) , koji ga je od rane mladosti ?kolovao i usmjeravao za visokog crkvenog prelata. Na medi?ejskom firentinskom dvoru Giovanni je bio okru?en krugom najboljih renesansnih umova onog vremena poput Poliziana , Pica della Mirandola , Ficina i Bibbiene . ^[1] U tom krugu neoplatonske medicejske akademije Giovanni di Lorenzo stekao je ljubav za anti?ku filozofiju , umjetnost , rimsku i gr?ku kni?evnost i znanje klasi?nih jezika ( latinski i gr?ki ). U tom krugu ?kolavao se i mladi Michelangelo tako da je njihovo veliko prijateljstvo imalo korijene iz tog vremena. Ve? sa sedam godina primio je tonzuru , a ubrzo nakon tog postao je opat samostana Monte Cassino i Morisset. ^[1] Uz pomo? o?evih veza papa Inocent VIII. imenovao ga je sa samo 14 godina, tajnim (in pectore) kardinalom đakonom i titularnim biskupom rimske crkve Santa Maria in Domnica 8. marta 1489 ., tako da mu nije bilo dozvoljeno nositi kardinalski ?e?ir i sudjelovati u radu Kardinalskog kolegija (Sacro collegio). Od 1489 . do 1491 . studirao je teologiju i kanonsko pravo u Pizi ^[1] , kod profesora Filippa Decija i Bartolomeja Sozzinija.

Javno je objavljeno da je kardinal 23. marta 1492 . godine, kad je formalno primljen u Kardinalski kolegij. Nakon smrti oca Lorenza 8. aprila 1493 . vratio se ?ivjeti u Firencu gdje je vlast preuzeo njegov brat Piero di Lorenzo . Giovanni di Lorenzo sudjelovao je na konklavi 1492 . nakon smrti pape Inocenta VIII. , na kojoj se bezuspje?no borio protiv izbora kardinala Borgie za papu. Firenca je nakon smrti njihova oca, postala nestabilna. Gradom se ?irilo buntovni?tva kojeg su potaknuli vatreni govori Savonarole i invazija Francuza sa kraljem Karlom VIII. , na kraju je to rezultiralo ustankom firentinaca i protjerivanjem medicejaca u novembru 1494 . Nakon tog je Piero di Lorenzo na?ao je uto?i?te u Veneciji i Urbinu , a Giovanni di Lorenzo otputovao je zbog sigurnosti u dobrovoljno progonstvo po Francuskoj , Njema?koj i Holandiji . ^[1]

Iz progonstva se vratio u svoju rimsku pala?u Madama u maju 1500 ., pod okrilje pape Aleksandra Borgie koji ga usprskos ranijem otvorenom neprijateljstvu nije dirao, tako da se par godina bavio prou?avanjem umjetnosti i knji?evnosti. Giovanni di Lorenzo je 1503 . bio na sve?anoj inauguraciji novog pape Julija II. , te godine umro mu je brat Piero tako da je postao glava porodice Medici. Papa Julije II. postavio ga je za svog legata u Romagni 1511 . sa sjedi?tem u Bologni . Nakon bitke kod Ravenne 1512 . između Francuza i koalicionih snaga Svete lige iz 1511 . ( Engleska , ?panjolska , Mleta?ka republika , Sveto Rimsko Carstvo ) zarobili su ga Francuzi i poveli sa sobom kao taoca u Francusku . Prilikom prelaska rijeke Po kardinal Giovanni di Lorenzo uspio im je pobje?i i vratiti se u Ravennu. Papa Julije II. shvatio je da se ukoliko se ?eli rije?iti Francuza , mora pomo?i Medicima da povrate vlast u Firenci, i tako im otme najve?eg saveznika na Apeninima - Firentinsku republiku . Zbog tog je dao svoju vojsku koja je krenula na Toskanu , nakon opsade i predaje Prata u?li su bez borbe u Firencu 14. rujna 1512 ., tako je njegov najmlađi brat Giuliano postao je novi vojvoda Firentinske republike.

Pontifikat [ uredi | uredi kod ]

Giovanni di Lorenzo izabran je za papu 11. marta 1513 . ^[1] kao zagovornik mira, nakon ratobornog pape Julija II. Cilj njegove apeninske politike, bio je sprije?iti francusku ili ?panjolsku prevlast i zadr?ati staus quo, laviraju?i između dvije strane. Istovremeno je svojoj porodici, a prije svega svom ne?aku Lorenzu di Pieru nastojao osigurati 1516 . Urbinsko vojvodstvo , koje se nakon njegove smrti od kuge 1519 . ujedinilo sa Papinskom dr?avom . Njemu se pripisuje lozinka kod izbora: " Bog nam je dao papinstvo ? u?ivajmo ga! ". Nije dodu?e dokazano, da je to rekao, ipak je u tom slogu ?ivio.

Jedna od prvih njegovih akcija bila je ponovni saziv V. lateranskog koncila 1517 . 27. aprila 1513 ., njegova ?esta sjednica, kojeg je zapo?eo njegov prethodnik Julije II. i izmirenje struja koje su dovele do raskola. Koncil je zaklju?en sa zahtjevom da se liturgija dr?i na narodnom jeziku i prevede Biblija (kasnije je zaklju?ke tog koncila odbacio novi Tridentski koncil , i ponovno potvrdio latinski kao liturgijski jezik).

U novom sukobu između francuskog kralja Franje I. i ?panjolskog kralja Karla V. oko carskog nasljeđa, poku?ao je ponovno lavirati između dvije strane, na kraju se priklonio Karlu kad je uvidio da ?e pobjediti, a on mu je bio i korisniji u sukobu s luterancima .

Pitanje oprosta duga (indulgencija) [ uredi | uredi kod ]

Za njega se pri?a, da je nakon svoje inauguracije za papu rekao svome ne?aku Giulianu : ≫Budu?i da nam je Bog dao papinstvo, u?ivajmo u njemu.≪ ^[2]

Kako mu je silno nedostajalo novaca, ?to zbog ratova s Francuzima a jo? vi?e za izgradnju Bazilike svetog Petra , Lav X. sklopio je ugovor sa njema?kim nadbiskupom Albertom od Hohenzollerna za iznos od 10.000 dukata . U zamjenu za taj iznos data mu je na upravu nadbiskupija u Mainzu , i pravo da slijede?ih ?est godina na podru?ju svoje dijeceze prodaje oproste, da si vrati iznos, polovica je pak trebala i?i papi. Da to ozakoni, papa je 31. marta 1515 izdao bulu Sacrosancti Salvatori et Redemptoris u kojem je to potvrdio.

Protiv prakse prodaje oprosta ustao je Martin Luther , koji je 31. oktobra 1517 , povodom dolaska papina namjesnika za oprost dominikanca Johanna Tetzela objesio svojih ≫95 teza o oprostima≪ na vrata crkve u Wittenbergu .

Zbog tog je Lav X. 15. juna 1520 . objavio bulu Exsurge Domine kojom je osudio neke od Luterovih teza, te mu zaprijetio ekskomunikacijom iz crkve, ukoliko ih se javno ne odrekne kroz sljede?ih 60 dana. Luter se nije odazvao na taj poziv, a bulu je spalio na gradskom trgu. 3. januara 1521 . papa je ekskomunicirao Martina Lutera bulom Decet Romanu Pontefici .

Lav X. kao svjetovni vladar [ uredi | uredi kod ]

Kao vladar papinske dr?ave bio je relativno blag, iako se nije ustru?avao osuditi kardinala Alfonsa Petruccija na smrt ^[1] , kad se otkrilo da je sudjelovao u zavjeri protiv njega, zajedno s njegovim osobnim lije?nikom Pietrom Vercellijem. Potro?io je pravo bogatstvo da osvoji Urbino za svog ne?aka, ali jo? vi?e novca tro?io je na svoje omiljene umjetnike, prema kojima je pokazivao bezgrani?nu velikodu?nost, kao ?to su to bili slikar Rafael , i pisci; Castiglione , Bembo , Sannazzaro , Guicciardini , Erazmo , manje je volio Ariosta , a gotovo mrzio Machiavellija .

Lav X. podupirao je prvu rimsku ?tampariju Paola Manuzia, koji se u Rim doselio iz Venecije . Puno se anga?irao da se rimski univerzitet modernizira i reformira - 1513 ., i nabavio puno knjiga ?eljev?i od Rima napraviti kulturno sredi?te kr??anstva ^[1] . No njemu je nedostajalo upornosti i energije koju je imao njegov predhodnik Julije II. Slavu koja ga je nakon smrti pratila, duguje ponajvi?e svojim nasljednicima koji su bili jo? gori lideri. On je vrlo dobro osjetio problem - potrebu efikasnog vođenja rata protiv Turaka , ali nije imao snage da ustraje na tome, i postupno je fokus svoje vladavine usmjerio na druga pitanja.

Smrt i uspomena [ uredi | uredi kod ]

Nedugo nakon ekskomunikacije Lutera je umro na kraju te iste godine, pokopan je u rimskoj crkvi Santa Maria sopra Minerva , u grobnici koju je isklesao Antonio da Sangallo . ^[1]

Ocjena [ uredi | uredi kod ]

Na veliku radost rimskoga naroda je bio 9. marta 1513 izabran za papu Lava X. Giovanni Lorenzo de' Medici . Uz pozivanje na prija?nje vladavine pape Aleksandra VI. i Julija II. , koje je zasjenilo vladanje pape Lava X., ban?nik Chigi smijelo ustanavlja: ≫Vrijeme Venere ^[3] je pro?lo, oti?lo je također vrijeme Marsa ^[4] , i sad je do?lo vrijeme Minerve ^[5] .≪ Lav X. se iskazao manje uspje?an u politici; svakako se ga vi?e sje?aju kao podupiratelja umjetnosti i knji?evnosti, glazbe i studija. On je bio naju?eniji ?ovjek, ?to ih je nosilo papinsku tiaru do njegova vremena i jo? dugo poslije toga. ^[6] .

Protestanti tvrde da je Lav X. bio glavni krivac za u?enje da se oprost grijeha mo?e kupiti novcem; zbog toga i drugih stvari smatrali su ga antikristom . Luter o njemu se ovako izrazio (ljute?i se na papinu bulu Exsurge domini , sa kojom je tog neposlu?nog augu?tinca pape izop?io iz Katoli?ke crkve): " Mislim da tko god je tvorac te bule, on je pravi antikrist ... Ali ja ti ka?em antikriste, da Luther koji je nau?io da se bori, ne?e se dati zapla?iti tvojim praznim bulama, jer je on navikao da pravi razliku između komada papira i svemogu?e Bo?je rije?i ".

Protestanti su upotrebljavali protiv pape o?tru polemiku i govor mr?nje. U tom kontekstu mo?emo razumjeti, kako je mogla iz njihovog gledi?ta jedna egzoti?na, zanimljiva ali svakako ni?ta kriva ?ivotinja, slon Hano , postati uzrokom sablazni te "dokaz", kako je papinstvo iskvareno.

Povezano [ uredi | uredi kod ]

• Popis papa Rimokatoli?ke crkve
• Medici
• Lorenzo de' Medici
• Protestantizam
• Reformacija
• Visoka renesansa

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Eksterni linkovi [ uredi | uredi kod ]

• Biografija pape Lava X., na portalu treccani.it ( it )
• Papa Lav X. na portalu Katoli?ka enciklopedija

Rimokatoli?ke crkvene titule
Prethodi: Julije II.	Papa 1513.-1521.	Slijedi: Hadrijan VI.