24. 7.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

?ablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
?ablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
?ablon:Calendar/Sun1stMonthStart?t.

24. jul/juli/srpanj ( 24. 7. ) je 205. dan godine po gregorijanskom kalendaru (206. u prijestupnoj godini ). Do kraja godine ima jo? 160 dana.

Događaji [ uredi | uredi kod ]

  • 1261 . ? Mihailo VIII Paleolog povratio je Konstantinopolj ( Carigrad ) i ponovo ga proglasio prestonicom Vizantije . Grad su 1204. osvojili krsta?i, spalili ga i oplja?kali, i zajedno s Mle?anima proglasili ga prestonicom Latinskog carstva, a prestonica Vizantije preme?tena je u Nikeju (Nikejsko carstvo).
  • 1593 . ? kralj Francuske Anri IV , kralj Navare pre dolaska na francuski presto 1589. i vođa francuskih hugenota, pre?ao je u katoli?anstvo.
  • 1712 . ? vojska ?vajcarskih protestanskih kantona je u bici kod Vilmergena potukla snage katoli?kih kantona, ?ime su u ?vajcarskoj okon?ani verski ratovi.
  • 1817 . ? po povratku u Srbiju , ubijen je legendarni vođa Prvog srpskog ustanka đorđe Petrovi? . On je, posle sloma ustanka 1813. godine, izbegao u Austriju, a zatim u Rusiju.
  • 1848 . ? Austrijanci su u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine ( Pijemont ), suzbiv?i prvi zna?ajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu dr?avu.
  • 1878 . ? prva kineska diplomatska misija u SAD stigla je u Va?ington.
  • 1898 . ? vojska SAD je u ?pansko-ameri?kom ratu okupirala Portoriko , koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio je status pridru?ene dr?ave SAD.
  • 1907 . ? Japan je proglasio protektorat nad Korejom sa pravom da kontroli?e vladu te zemlje.
  • 1909 . ? francuski pilot Luj Blerio prvi je preleteo avionom kanal Laman?. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preleteo je za 37 minuta.
  • 1917 . ? Nizozemka Margareta Gertruda Cele , poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod otu?bom da je ?pijunirala za Nemce tokom Prvog svetskog rata.
  • 1934 . ? nacisti su u Be?u ubili austrijskog kancelara Engelberta Dolfusa .
  • 1943 . ? italijanski diktator Benito Musolini primoran je, nakon sednice Velikog fa?isti?kog ve?a, da podnese ostavku. Kralj Viktor Emanuele imenovao je za premijera mar?ala Pjetra Badolja. Musolini je uhap?en i interniran, a 1945. je streljan.
  • 1952 . ? stupio je na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj i ?elik , ?to je bila prva faza stvaranja Evropske unije.
  • 1956 . ? u sudaru italijanskog i ?vedskog broda ?Andrea Dorija“ i ?Stokholm“ ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo je 50 ljudi.
  • 1957 . ? Tunis je postao republika, a za predsednika je izabran Habib Burgiba .
  • 1963 . ? SSSR , SAD i Velika Britanija zaklju?ile su ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.
  • 1968 . ? papa Pavle VI zabranio je vernicima rimokatoli?ke crkve sve ve?ta?ke metode spre?avanja za?e?a.
  • 1982 . ? vođa Palestinske oslobodila?ke organizacije (PLO) Jaser Arafat potpisao je u Bejrutu deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije UN o postojanju dr?ave Izrael.
  • 1991 . ? sovjetski predsednik Mihail Gorba?ov predlo?io je liderima Komunisti?ke partije SSSR-a novu platformu u kojoj izgradnja komunizma vi?e nije osnovni cilj i pozvao ih da odbace ?zastarele ideolo?ke dogme“.
  • 1992 . ? italijanska vlada poslala je 7.000 vojnika na Siciliju, u nastojanju da razbije mafiju.
  • 1994 . ? Izrael i Jordan su potpisali u Va?ingtonu deklaraciju kojom je okon?ano ratno stanje između dve dr?ave.
  • 1995 . ? Ha?ki tribunal podigao je optu?nice protiv Radovana Karad?i?a , Ratka Mladi?a , Milana Marti?a i jo? 21 osobe, uglavnom komandanata i stra?ara zatvoreni?kih logora u Bosni. Lider bosanskih Srba Radovan Karad?i? i general Ratko Mladi? optu?eni su za genocid, ratne zlo?ine i zlo?ine protiv ?ove?nosti.
  • 2000 . ? supersoni?ni avion kompanije ?Er Frans“ sru?io se blizu Pariza neposredno nakon poletanja. Poginulo je 109 putnika i ?lanova posade, i jo? ?etvoro ljudi na zemlji. To je bila prva nesre?a ? konkorda “ od kako je po?eo da leti 1969.
  • 2001 . ? general Hrvatske vojske Rahim Ademi, optu?en za zlo?ine po?injene nad Srbima 1993. u Meda?kom d?epu , kod Gospi?a u Hrvatskoj, doborovoljno se predao Ha?kom tribunalu. Na osnovu odluke Sudskog ve?a od 20. februara 2002. Ademije je pu?ten na slobodu do po?etka suđenja.

.

Rođenja [ uredi | uredi kod ]

.

Smrti [ uredi | uredi kod ]

.

Blagdani [ uredi | uredi kod ]

.

Praznici i dani se?anja [ uredi | uredi kod ]

.


Vidi takođe : Godi?nji kalendar - Dnevni kalendar