1723

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je ?lanak o godini 1723.
Milenijum : 2. milenijum
Vjekovi : 17. vijek ? 18. vijek ? 19. vijek
Decenija : 1690-e   1700-e   1710-e   ? 1720-e ?   1730-e   1740-e   1750-e
Godine : 1720 1721 1722 ? 1723 ? 1724 1725 1726
1723 . po kalendarima
Gregorijanski 1723.  (MDCCXXIII)
Ab urbe condita 2476.
Islamski 1135?1136.
Iranski 1101?1102.
Hebrejski 5483?5484.
Bizantski 7231?7232.
Koptski 1439?1440.
Hindu kalendari
? Vikram Samvat 1778?1779.
? Shaka Samvat 1645?1646.
? Kali Yuga 4824?4825.
Kineski
? Kontinualno 4359?4360.
? 60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11723.
p   ?   r   ?   u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1723 ( MDCCXXIII ) bila je redovna godina koja po?inje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja po?inje u utorak po julijanskom kalendaru .

Događaji [ uredi | uredi kod ]

Januar/Sije?anj – Mart/O?ujak [ uredi | uredi kod ]

  • 25. 1. - Engleski pirat Edward Low zarobio u Karibima portugalski brod: po?to je kapetan bacio vre?u zlatnika u more, masakrirana je cela posada.
Yongzheng

April/Travanj – Jun/Lipanj [ uredi | uredi kod ]

  • 20. 4. - Gen. providur Marko Antonio Diedo poziva da se prijave sve?tenici koji misle da bi mogli biti izabrani za pravoslavnog episkopa u mleta?koj Dalmaciji - ali to je samo kratkotrajno popu?tanje. [1]
  • 23. 4. - Po?inje gradnja tvrđave Temi?var (do 1765, sada?nji guverner je grof Mercy ).
  • prole?e - Izbila pobuna seljaka, i Hrvata i Srba, u Po?e?kom polju, uputili su delegate u Be? sa memorijalom za dvor, ali gen. Petra? je brzo do?ao s konjicom u Po?egu i pohvatao vođe pobunjenika. [2]
  • 15. 5. - Osnivanje Perma na Uralu - Vasilij Tati??ev otvara topionicu bakra.
  • 27. 5. - U Velikoj Britaniji uveden Crni zakon, odgovor na grupe "Crnih" koji se bave krivolovom na gospodskim imanjima: smrtne kazne su uvedene za jo? 50 dela (do 1823).
  • 4. 6. - Umro Leopold-Clement de Lorraine , naslednik Lorene i zaru?nik Marije Terezije - nasleđuje ga mlađi brat Francois Etienne (brak sa M. T. 1736, sveti rimski car 1745-65).
  • jun - Izve?taj podbana Ivana Dra?kovi?a iz Banske krajine: haramije, milicija hrvatskog porekla, su pla?ene a Srbi vojnu slu?bu vr?e besplatno, oficiri ih koriste za privatne poslove i oduzimaju im zemlju. Tu?be su najvi?e usmerene protiv komandanta Kostajni?ke krajine Emerika Erdedija, koji ?e biti smenjen [3]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan [ uredi | uredi kod ]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac [ uredi | uredi kod ]

  • 17. 10. - ?vedski kralj Frederik I neuspe?no poku?ao oja?ati kraljevsku vlast - vi?e se ne?e me?ati u politiku.
  • 23. 10. - "Pozivna gramota" ruskog cara Petra I: poziv Srbima da se presele u Ukrajinu gde bi bili grani?ari - major Jovan Albanez deluje od slede?e godine u tom smislu i okuplja jedinicu, Srpski husarski puk - prva seoba Srba u Rusiju [4]
  • 31. 10. - Umro veliki vojvoda Toskane Cosimo III de' Medici , nasleđuje ga Gian Gastone (do 1737), poslednji vladar Medici. Toskana je jedna od najsiroma?nijih zemalja Evrope.
  • jesen - Epidemija u Lisabonu, izgleda prva pojava ?ute groznice u Evropi.

Kroz godinu [ uredi | uredi kod ]

Canaletto : Trg svetog Marka u Veneciji
  • Nicolas Doxat zapo?inje radove na Beogradskoj tvrđavi (do 1736).
  • Veliki radovi na gradnji turske tvrđave u Ni?u . [5]
  • Ugarski sabor priznaje ?ensko nasledstvo Habsburga, potvrđena su prava ugarskog plemstva.
  • Hrvatska
    • Ugarska pragmati?ka sankcija ozakonjuje nerazdru?ivost zemalja krune sv. Stjepana, tj. Hrvatskoj je osporeno pravo da se, eventualno, po svojoj volji odvoji od Ugarske. [6]
    • U Hrvatskoj ustanovljen Banski stol umjesto oktavalnog suda.
    • Osnovan Palatinski ili Namjesni?ki savet u Po?unu, ?ime su smanjene kompetencije ugarske dvorske kancelarije u Be?u - to se odnosi i na Hrvatsku, ?to zna?i po?etak politike smanjivanja njene autonomije. [7]
    • Karlo VI tra?i da se u Hrvatsku uvede jedinstveni kraljevski novac, a zabranjuje se dubrova?ki dinar, solid i stari "horvatski novac" - to ?e biti ostvareno tek monetarnom reformom Marije Terezije 1750. Prema zakonu po?unskog sabora, ekonomski princip u Ugarskoj i Hrvatskoj je da seljak sam slobodno prodaje svoje proizvode [8]
    • Opatija : eponimna opatija sv. Jakoba prelazi od augustinaca isusovcima (do 1774).
    • Jeromonah Arsenije radi ikonostas u manastiru Komogovina , sjedi?tu Kostajni?ke eparhije .
    • Ivan Franjo ?ikulin : Delecti Pannoniae Saviae Heroes .
    • Cithara octochorda : drugo be?ko izdanje.
  • U Bosni je preostalo samo 25.000 katolika, jer su se zbog progona odselili na austrijsku teritoriju - naro?ito iz Posavine i Pounja. [9]
  • ?lanom 27 Ugarskog sabora, Srbi su progla?eni kmetovima ugarske gospode - narod se tome opire, pozivaju?i se na povlastice. [10]
  • Temi?varsko trgova?ko udru?enje po?inje izvoz bakra iz Orahovice u Banatu i Majdanpeka u Srbiji, preko Bakra i Trsta u Italiju. [11]
  • Pietro Giannone objavljuje "Historiju Napuljskog kraljevstva" koja mu donosi ekskomunikaciju.
  • Afganski Hotaci uni?tili provincijski glavni grad Damgan na severu Irana.
  • Francuzi uspostavili tre?u trgova?ku postaju u Indiji : Yanam na isto?noj obali (napu?tena 1727, vratili se 1727-1954, s tri pauze).

Rođenja [ uredi | uredi kod ]

Smrti [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. Istorija s. n. IV-2, 49
  2. Istorija s. n. IV-1, 171
  3. Istorija s. n. IV-1, 177-8
  4. Istorija s. n. IV-1, 234-5
  5. Istorija s. n. IV-1, 96-7
  6. Historija n. J. II , 1022
  7. Historija n. J. II , 866
  8. Historija n. J. II , 1084
  9. Historija n. J. II , 598
  10. Historija n. J. II , 1153
  11. Istorija s. n. IV-1, 119
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II , ?kolska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda , ?etvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]