?ibenik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
?ibenik
Kaštel, Vijećnica, Knjižnica, Katedrala, Dolac, Sv. Mihovil, P. Krešimir IV., D. Petrović
Ka?tel , Vije?nica , Knji?nica, Katedrala , Dolac, Sv. Mihovil , P. Kre?imir IV. , D. Petrovi?
Ka?tel , Vije?nica , Knji?nica, Katedrala , Dolac, Sv. Mihovil , P. Kre?imir IV. , D. Petrovi?
Grb Šibenika
Grb
Koordinate : 43°44′N 15°53′E  /  43.733°N 15.883°E  / 43.733; 15.883
Dr?ava Hrvatska
?upanija ?ibensko-kninska
Prvi spomen 25.12.1066.
Vlast
 -  Gradona?elnik ?eljko Buri? ( HDZ )
Povr?ina
 -  Ukupna 408 km² [1]
Stanovni?tvo ( 2011. )
 -  Grad 42 589
 - Urbano podru?je 31 085
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme ( UTC+1 )
 -  Ljeto ( DST ) Srednjoeuropsko ljetnje vrijeme ( UTC+2 )
Po?tanski broj 22 000
Pozivni broj 022
Slu?bene stranice
?ibenik.hr
Karta
Šibenik na mapi Hrvatske
Šibenik
?ibenik
class=notpageimage|
?ibenik na karti Hrvatske
Šibenik na mapi Šibensko-kninske županije
Šibenik
?ibenik
class=notpageimage|
?ibenik na karti ?ibensko-kninske ?upanije

?ibenik je glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko sredi?te ?ibensko-kninske ?upanije . Grad se nalazi u istoimenom zaljevu na isto?noj obali Jadranskog mora u srednjem dijelu Dalmacije. Le?i amfiteatralno oko jedne od najboljih jadranskih prirodnih luka i na padinama bre?uljaka koji je okru?uju, u estuariju rijeke Krke koja tvori ?ibenski zaljev koji s morem spaja 2,5 km dug kanal. Jedini je ve?i obalni grad koji nisu utemeljili Rimljani , nego Hrvati pa je od osobita zna?aja za hrvatsku povijest .

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

Postoji vi?e tuma?enja porijekla imena ?ibenika no niti jedno nije prihva?eno kao potpuno sigurno i to?no. Juraj ?i?gori? u jednom svom djelu ka?e da je grad nazvan tako jer je bio okru?en ?ibama. I drugi istra?iva?i, mleta?ki i lokalni, misle sli?no te smatraju da je prvotni ?ibenik bio mjesto ?ibljem okru?eno, od njega napravljeno i ograđeno. Drugo tuma?enje povezuje ime grada sa ?umom posredstvom toponima “Sibinicum”, koji je pokrivao u?u mikroregiju ?ibenika. [2] Moderni povjesni?ari navode da je karakteristi?no da se ?ibenikom nazivaju jo? neke glavice i vrhovi brda, a i nekoliko naselja na uzvisinama ima ?ib u korijenu pa se smatra da se radi o staroslavenskoj rije?i za uzvisine. Neki ga dovode u vezu s ?e?kom rije?i ?ibenice koja zna?i vje?ala i gubili?te, pa se pretpostavlja da je u starom jeziku ta rije? mogla imati isti smisao i ozna?avati brijeg gdje su se osuđenici dovodili na ?ibanje i pogubljenje. Postoje i poeti?nija obja?njenja poput onog da je "?ibenik vjetrom i morem stalno ?iban ". [3] [4]

Geografija [ uredi | uredi kod ]

?ibenik se nalazi u hrvatskom dijelu primorja koje zahva?a ju?ni dio sjeverne Dalmacije , između zadarskog primorja na sjeverozapadu a splitskog na jugoistoku. U zaleđu ono prelazi postepeno u Bukovicu i drni?ko-kninski kraj, dok mu labirintski razvedeno oto?no pro?elje ubla?ava neposredan kontakt s pu?inom Jadranskog mora . lako je svojim polo?ajem primorski grad, kao ?to su i susjedni Zadar i Split , ?ibenik se nalazi u prostoru s ne?to druk?ijim prirodno-geografskim obilje?jem. Reljef njegove neposredne okolice di­nami?niji je nego onaj oko Zadra, dok je u uspo­redbi s reljefom splitske okolice skromnijih dimen­zija. Nema otvorenoga horizonta prema zaleđu kao ?to ima Zadar, niti ga od zaleđa odvaja kom­paktan zid primorskih planina, kao ?to su one kod Splita. Petrografski sastav zemlji?ta nepovoljniji je nego u okolici Splita i Zadra. Nema prostranijih i vodom izda?nih glinovito-laporastih zona. Otuda ve?a ?krtost i prostorna ograni?enost rahlog tla ?ibenskoga kraja. Vode je manje, izuzme li se alogena Krka . Iz takvog sastava zemlji?ta te iz voda i surovije klime proistje?e i razmjerno ja?a degradacija bilj­nog pokrova i nagla?enija surovost ?ibenskoga kraja. U ?ibenskom se kraju isti?u tri geografski raz­li?ita dijela: otoci, obala i zagora. Otoci ispred ?ibenika izdvajaju se svojim polo­?ajem, brojem i prostornom sku?eno??u. Manji su i ogoljeniji od zadarskih i splitskih otoka. Velika razvedenost je oso­bitosti ?ibenskog arhipelaga . Paradoksalno zvu?i ?injenica da je to arhipelag s najvi?e pustih otoka ( Kornati ) ali i otoka s najve?om relativnom gusto­?om naseljenosti ( Krapanj , Prvi? ) na Jadranu. Obalni je pojas omeđen vapnena?kim grebe­nima Trtra i njegova planinskog niza iza kojeg se prote?e prostrana i sve do Promine i Mose?a otvorena vapnena?ka zaravan, Zagora .

Reljef ovoga kraja karakteriziraju paralelni obli­ci dinarskog pravca pru?anja i sukcesivno se smje­njuju od otoka do Zagore. Dominiraju tri longitu­dinalno izra?ena morfolo?ka elementa: udoline, grebeni i zaravni. Ovi su elementi karakteristi?ni vi?e ili manje i na otocima i na obali i u Zagori. Uz njih se mo?e kao ?etvrti elemenat ista?i i trans­verzalna probojnica Krke. Zaravan je najprostraniji element reljefa ?i­benskoga kraja. Nije samo prostrana u Zagori ne­go i u znatnom dijelu obalnog pojasa. Razvijena je na vapnencima paleogenske i kredne starost. Grebeni su najizrazitiji u unutra?njem dijelu obalnog pojasa i na otocima. Dominira nekoliko nizova paralelnih vapnena?kih i dolomiti?nih gre­bena. Visine ovih grebena padaju, kao i visine zaravni, od zaleđa prema moru. Najvi?i je brdski niz Trtra (Vela glava 544 m), zatim Kamenara (257 m) a na granici između ?ibenskog i splitskog primorja di?e se Vilaja (739m) [5] . Udoline manje i ve?e, kra?e i du?e, prote?u se između navedenih grebena od Trtra do ?irja . I one su najprostranije u unutra?njem dijelu obal­nog pojasa Na otocima su mnogo manje i polo?itije. Od potopljenih udolina najprostranije su Morinje, ?ibenski zaliv i Prukljan. Tako su po­tapanjem kopna smanjene ionako ograni­?ene obradive povr?ine u ovom kamenjarskom po­dru?ju. Kompleksnosti reljefa ?ibenskoga kraja prido­nose svakako i popre?ne probojnice, kanjoni i kanali iz Prukljana u ?ibenski zaliv (Sv. Josip), iz ?ibenskog zaliva u oto?ni pojas (Sv. Ante) i iz Morinja u Krapanjsko more (Sv. Kri?).

Tla su relativno izda?na ali veoma sku?ena. Svega 20% ukupne povr?ine ?ibenskoga kraja ot­pada na obradivo zemlji?te, a od toga je 50% skeletnog plitkog tla ( krasa ). Op?a pejza?na slika odra?ava agrarnu pasiv­nost kraja. U sivilu kamenjara isti?u se pjege u ranijim stolje?ima uzurpiranih privatnih "ograda" i "zidina". U potonjim regenerira prirodna vege­tacija; alepski i primorski bor , ?esvina i druge sastojine eumediteranske makije na otocima i obali, a hrast , grab , jasen , smri? i druge sastojine submediteranske ?ikare u Zagori. Ali, u povolj­nijim se lokalitetima, poljima i docima gaji kulturno bilje ( maslina , vinova loza , smokva itd.).

Malo je naselja i luka na ina?e rasko?no raz­vedenoj isto?noj obali Jadrana koja imaju tako slikovit i privla?an topografski polo?aj kao ?to ga ima ?ibenik. I ne samo da je slikovit nego je i funkcionalan. Slikovitosti mu pridonosi reljefna kompleksnost oto?nog i obalnog pojasa s obiljem bizarnih okomito i vodoravno razvedenih oblika. Stoga mu je zra?na duljina obale 56,2 km, a stvarna ?ak 805,9 km. Funkcionalnost njegovog lokalnog polo?aja proisti?e iz duboko uvaljenog i dobro zaklonjenog te razmjerno pristupa?nog morskog zaliva primjerene dubine i plovidbenih svojstava. A otoci Zlarin i Prvi? dodatno ?tite kanal s pu?ine stoga je ?ibenik odavno postao zna?ajna jadranska luka. Zbog svih navedenih posebnost, bizarnosti i rasko?nosti pejza?a na podru?ju ?upanije nalaze se i dva nacionalna parka , Krka i Kornati . [6]

Meteorolo?ke zna?ajke [ uredi | uredi kod ]

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godi?nja osun?anost (2710 sati), prema unutra?njosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ubla?uje ih ugodan vjetar maestral koji pu?e s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najvi?e zimi, a ljeta su prete?no suha. Ukupna godi?nja koli?ina oborina je 803mm. U najve?em dijelu ?ibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo , uz obalni pojas ljeti osvje?avaju?i maestral .


Klimatolo?ki medijani za ?ibenik
Mjesec jan-sij feb-velj mar-o?u apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Apsolutni maksimum ( °C ) 21,4 22,7 26,2 28,8 34,0 37,6 38,2 39,2 35,4 30,3 28,4 20,3 39,2
Srednja dnevna ( °C ) 6,9 7,4 10 13,7 18,4 22,3 25,1 24,7 20,6 16,3 11,8 8,3 15,5
Apsolutni minimum ( °C ) ?10,2 ?11 ?7,5 ?0,5 2,3 8,3 11,6 10,2 6,9 2,1 ?6,6 ?8,9 ?11
Precipitacija ( mm ) 73,4 58,7 62,3 62,8 48,4 51,9 29,5 43,3 75,9 83,7 111,1 94,9 7959
Izvor: Dr?avni hidrometeorolo?ki zavod [7]


Povijest [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski i ugarski vladari [ uredi | uredi kod ]

O najstarijoj povijesti ?ibenika ne zna se mnogo. Pretpostavlja se da je bio utemeljen u doba kneza Domagoja u IX. st. Isprva se razvijao kao utvrda (castrum) sa starijim predgrađem (suburbium) na podru?ju Dolca i mlađim na isto?noj strani ka?tela, gdje je u XII. st. sagrađena crkva sv. Kr?evana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. ?ibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora na mjestu dana?nje tvrđave sv. Mihovila [8] koja se prvi put spominje 998. Sibeniquo se se put spominje 25.12.1066. u darovnici kralja Petra Kre?imira IV , koji je tada boravio u ?ibeniku i vije?ao o dr?avnim poslovima zbog ?ega se ?ibenik ?esto naziva i Kre?imirov grad. Iz doba narodnih vladara nalazimo jo? par spomena ?ibenika. U Supetarskom kartularu ?uvaju se upisi o prvom poznatom stanovniku ?ibenika, Vsemiru ?iben?aninu i o njegovoj prodaji roba Rakonje, te spis koji nam potvrđuje da je kralj Zvonimir stolovao u ?ibeniku 1078. godine. Postoji i isprava koja potvrđuje da je kralj Stjepan II godine 1089. odr?ao na polju kod castruma ?ibenika sabor plemstva, sve?enstva i puka. Nakon bitke na Petrovoj gori 1097. i pogibije hrvatskog vladara Petra, ?ibenik je 1107. god. priznao vlast hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana . 1116. zauzeli su ga Mle?ani i razorili "do temelja". Oko 1124. vratio se pod hrvatsko-ugarsku vlasti a nakon ?to su sljede?e godine Mle?ani sravnili sa zemljom Biograd na moru primio je izbjeglice iz tog grada i naglo mu se pove?ao broj stanovnika. Grad je 1167. god. stekao autonomiju, te je od tada slobodno birao kneza i suca. Od 1168. do 1180. grad je bio u bizantskim rukama. Od kraja XII. st. priznavao je vlast hrvatskih knezova, isprva kneza Domalda (1200?26), a zatim knezova Bribirskih (do 1322). Za vladavine potonjih ?ibenik je nakon stoljetne ?estoke borbe s trogirskom biskupijom postao biskupskim sjedi?tem 1298. te je stekao civitet. Kako je gospodarski zaostajao zbog velikih nameta i obveza izbila je pobuna protiv Mladena II Bribirskog uz potporu Mleta?ke Republike. Iako je formalno od 1322. do 1357. bio pod hrvatsko-ugarskim kraljem vlast je imala Venecija preko svojih kne?eva. Za to vrijeme je grad svoj teritorij pro?irio do ?irja i Murtera . Nakon poraza Mle?ana u ratu s Ludovikom I. An?uvincem 1358. grad je do?ao pod an?uvinsku vlast. Od 1378. do 1381. i na?i primorski gradovi su uklju?en u rat između Genove i Venecije, tako je 28.10.1378. ?ibenik te?ko stradao u napadu Mletaka kad je nakon herojskog otpora građana poru?en i zapaljen skoro cijeli grad i pobijeni svi stanovnici koji se nisu spasili bijegom u tvrđavu. Od 1390. priznavao je vlast bosanskoga kralja Tvrtka I. Kotromani?a , po?etkom XV. st. bosanskoga vojvode Hrvoja Vuk?i?a Hrvatini?a i kralja Ladislava Napuljskoga . [4] [9]

  • Kip Petra Krešimira IV u šibenskom đardinu
    Kip Petra Kre?imira IV u ?ibenskom đardinu
  • Sv. Krševan, najstarija crkva iz XII. st.
    Sv. Kr?evan, najstarija crkva iz XII. st.
  • Najstariji prikaz pečata šibenske općine i kaptola iz 1255.
    Najstariji prikaz pe?ata ?ibenske op?ine i kaptola iz 1255.
  • Sv. Mihovil, patron staroga Šibenika, gotički rad iz kraja XIV. st.
    Sv. Mihovil, patron staroga ?ibenika, goti?ki rad iz kraja XIV. st.

Mleta?ka republika [ uredi | uredi kod ]

Godine 1409 . Ladislav Napuljski prodao je ?ibenik, kao i cijelu Dalmaciju Mle?anima za 100.000 dukata. ?iben?ani su, ?im su ?uli za prodaju Dalmacije, zapo?eli pripreme za obranu obnavljaju?i zidine grada. Iste godine Mle?ani sti?u pred ?ibenik i tra?e predaju. Grad odbija ultimatum i pune 3 godine odoljeva mleta?kim napadima, pa su se Mle?ani utaborili na poluotoku Mandalina. U međuvremenu se unutar grada desio i sukob između pu?ana i promleta?ki plemi?a koji su istjerani iz grada. Oni su zauzeli kule na ulazu u luku između kojih je bio rastegnut lanac koji je spre?avao ulaz Mleta?kih brodova te su pre?li na njihovu stranu. Za ovu izdaju su i nov?ano nagrađeni od Mletaka. Pu?ani kapetani su 1412. godine u potpunosti preuzeli vlast. Ali kralj ?igmund , koji je isto bio u ratu s Venecijom, tada ?alje svoga vikara da pogubi pu?ke kapetane i vrati plemstvo na vlast. Nakon toga je i pu?ka strana, koja je do tad bila uz austro-ugarskog kralja, izgubila volju za daljnjim ratom te je 30. listopada 1412. iscrpljen opsadom,glađu i bolestima, grad obustavio otpor i priznao vlast Venecije koja je trajala sljede?a 4 stolje?a. Kralj ?igmund se sporazumom iz 1433. odrekao Dalmacije a 1463. nakon ?to su Turci osvojili Bosnu i po?eli provaljivati i pusto?iti neposrednu ?ibensku okolicu nestale su sve nade u povratak pod hrvatsko-ugarsku krunu. Venecija su?ava komunalnu autonomiju i onemogu?uje slobodni ekonomski razvitak ?ibenika. Najva?nija osoba politi?kog ?ivota grada, knez, vi?e nije biran od strane Velikog vije?a ve? je obavezno morao biti mleta?ki plemi? kojeg je birala Venecija. Sav uvoz i izvoz se morao odvijati preko Venecije i prevoziti mleta?kim lađama a trgovina soli koja je bila klju?na za ?ibenik je stavljena pod strogu kontrolu. [10] Uza sve to ?ibensku komunu su napadali knez cetinski Ivani? Nelipi? do 1434., hrvatski ban Petar Talovac i njegovi nasljednici, a 1496. odredi Ivani?a Korvina i kneza Bernardina Frankopana . Prvi put se Turci pojavljuju na teritoriji ?ibenika 1414., 1432. plja?kaju Srimu a 1468. su mu nanijeli najve?e ?tete. O tom najve?em turskom pokolju do tad Juraj ?i?gori? je spjevao elegiju. Mleta?ki providur u jednom svom izvje??u procjenjuje da je u drugoj polovici XV stolje?a iz ?ibenskog kraja odvedeno u ropstvo 70.000 ljudi. Tako da tad zapo?inje naseljvanje malih oto?i?a uz ?ibensku obalu pa nastaju: Krapanj , Primo?ten , Tribunj ... Od 1499. do 1502 u novom ratu između Venecije i Osmanlija ?ibenski kotar je ponovno opusto?en. Nakon pada gradova u zaleđu, Knina i Skradina , pod osmansku vlast 1522. po?inju ?este osmanske navale i pusto?enja. Nakon toga osmanlijske se ?ete zalje?u do gradski zidina a njihovi brodovi 1523. zahtjevaju prolaz za Skradin, ?to Mleta?ko vije?e dopu?ta no ?iben?ani odbijaju. Novi turski napadi na grad po?inju ratom koji traje 1537-1540, Turci napadaju solane u Zabla?u , a Mle?ani ru?e mlinice na Krki i sve ?to se nalazilo van gradskih zidina kako ne bi poslu?ilo osvaja?ima.

Tada slijedi razdoblje 30 godina mira u kojem se grad ekonomski podigao i postao najmnogoljudniji grad u Dalmaciji, iako mu se kotar drasti?no smanjio sa 300 na 15 naseljenih sela i zauzimao 25 milja u ?irinu i samo 2 do 5 milja u ?irinu, tj samo uski obalni pojas. Grad je imao najvi?e koristi od trgovine sa svojim zaleđem. Morlaci su donosili meso, sir, ?ito i vunu a iznosili vino, ulje, suhu ribu i finu robu iz ?ibenika. No najva?nija je bila proizvodnja i prodaja soli u ?ibenskim solanama koja je postala temelj za razvoj intenzivne trgovine sa zaleđem. Mleta?ki sindik bilje?i da bi u grad odjednom znalo do?i 600 zagoraca radi kupovine soli i da je ta trgovina donosila gradu dobit od 50.000 dukata godi?nje. Isti mleta?ki sindik izvje?tava da se kroz 150 godina mleta?ke vladavine u ?ibeniku nije izmijenio njegov etni?ki karakter: "odijelo, govor i ophođenje ovih ?iben?ana sve je hrvatsko. Samo po koji, vrlo rijetki plemi? obla?i se po talijanski. Sve se ?ene obla?e i nose po hrvatsku i skoro ni jedna ne zna govoriti talijanski". Također se mo?e saznati da je bez obzira na neposrednu tursku opasnost dr?avne mleta?ke vojske bilo manje od 100 ljudi no da je bilo 1210 građana spremnih za oru?je.

Radovi na ?ibenskoj katedrali su zapo?eli 1431., deset godina kasnije gradnju preuzima majstor Juraj Dalmatinac a 1477. gradnju nastavlja njegov u?enik Nikola Firentinac . Radovi su zavr?eni tek 1536. U međuvremenu (1447-53) su izgrađena "?etiri bunara" golema javna cisterna kapaciteta 1900m 3 . Nakon ?to su zavr?ili katedralu ?iben?ani su nasuprot nje podigli prekrasnu javnu građevinu - Gradsku vije?nicu , građenu od 1533. do 1546. Da bi se bolje obranili s morske strane na ulazu u kanal sagrađena je tvrđava sv. Nikole (1540?47). Gradnja katedrale pretvorila je ?ibeniku u centar graditeljske djelatnosti ?itave Dalmacije, Jure Dalmatinac stvorio je graditeljsku ?kolu pa je grad postao stjeci?te mnogih doma?ih i stranih majstora. Prije toga se grad jo? uvijek dobrim dijelom sastojao od drvenih ku?a no tad je Veliko vije?e 1485. donijelo odluku kojom je poticana gradnja kamenih ku?a i regulira urbanizam ?ime je postignut veliki napredak i izgrađene mnoge pala?e.

Pu?ke pokrete protiv plemi?a u ?ibeniku mo?emo pratiti jo? od 1358. godine kad su plemi?i istjerani iz grada i formirano "vije?e građana i puka" koje je trajalo do 1359. No vrhunac mnogobrojnih sukoba desio se u vremenu 1510-1512. kad su plemi?i ponovno bili istjerani iz grada i kad su pu?ani 1511. poslali izaslanstvo du?du sa zahtjevima koji bi rije?ili njihova socijalno-politi?ka tra?enja. Du?d ih odbija i krvavo zavr?ava pobunu 1512. godine kad su vođe puka obje?ene. Jo? jedna krvava pobuna se desila 1589. kad su pobunjenici tra?ili od kneza pu?tanje utamni?enih te?aka.

Tursko mleta?ki Ciparski rat traje od 1570 do 1573 a ve? 1569. turske ?ete napadaju ?ibenik kojeg brane ?ene dok nisu stigli mu?karci koji su tad bili van grada. U ovom ratu stradali su Zabla?e i solane, vode se ?estoke bitke oko Vrpoljca, Rogoznice , Donjeg polja, Zlosela , Zatona i Vodica . Ljeti 1572. 12 turskih lađa opusto?ilo je ?irje i napravilo pokolj. Mleta?ke snage su u protuudaru spalile Skradin . U strahu da slabo utvrđene kule na ulazu s gradske strane u kanal ne padnu u ruke Turaka one su sru?ene do temelja i obrana s morske strane povjerena tvrđavi sv. Nikole koja je izgrađena na pu?inskom ulazu u kanal. U pomorskoj bici kod Lepanta sudjelovala je i ?ibenska galija "Sv. Juraj".

Prvi ?ibenski statut nastao je oko 1260. godine no taj je dokument propao prilikom mleta?kog paljenje grada 1378. Godine 1608. ?ibenik tiska svoj statut koji se po?eo stvarati 1379. od kad potje?e najstarija reformacija. [4]

  • Isprava kojom Šibenik priznaje vlast Venecije, 30.10.1412
    Isprava kojom ?ibenik priznaje vlast Venecije, 30.10.1412
  • Šibenik i okolica za vrijeme za Ciparskog rata s Turcima 1571.
    ?ibenik i okolica za vrijeme za Ciparskog rata s Turcima 1571.
  • Šibenik 1575.
    ?ibenik 1575.
  • Šibenik u početku XVII stoljeća
    ?ibenik u po?etku XVII stolje?a

Pred Kandijski rat 1646. zapo?ela je brza izgradnja tvrđava Sv. Ivana i ?ubi?evac kako bi se grad obranio od turskih napada s kopna. Turci su stigli u opsadu ve? u listopadu iste godine i mjesec dana su trajale bitke u kojima se presudnom pokazala nova tvrđava sv. Ivana s koje je artiljerija gađala vojne polo?aja Turaka. Najve?i i najopasniji napad Turaka na ?ibenik desio se 1647. kad je Husein-pa?a Takelija krenuo preko Drni?a sa 23.000 ljudi osvojiti grad. U gradu je obranu vodio baron Kristof Martin Degenefeld koji je imao 5000 ljudi spremnih za obranu. 17.8.1647. Turci su stigli u Konjevrate i krenuli u ophodnje te zaklju?ili da je nu?no osvojiti okolne tvrđave kako bi se mogao osvojiti ?ibenik. Turskom pa?i nije uspjelo zaposjesti jugoisto?nu obalu kanala zahvaljuju?i jakoj topovskoj vatri tvrđave sv. Nikola no uspjeli su osvojiti dio tvrđave sv. Ivana zvan "tanaja" tj. klije?ta. 8.9. u 9 sati nave?er Turci su zapo?eli odlu?ni napad s tanaje na sv. Ivana, no nakon najstra?nije no?i u povijesti ?ibenika branitelji su uspjeli obraniti tvrđavu. Bitke su trajale jo? par dana no 11.9. u luku su uplovile mleta?ke ratne lađe s novim vojnim poja?anjima pa su se nakon mjesec dan krvavih borbi 16.9.1647. pa?a Tekelija i njegova preostala vojska povukli.

Godine 1553. zabilje?eno je da je ?ibenik imao 8200 stanovnika a na njegovom teritoriju od Rogoznice do Zlosela jo? 8000 stanovnika ?to ga je ?inilo najmnogoljudnijim gradom u Dalmaciji u to vrijeme. No iscrpljuju?i ratovi i ?ak 18. epidemija kuge kroz XV. i XVI. stolje?e opusto?ile su grad. 1649. godine pojavljuje se najve?a epidemija kuge koja je pokosila preko 10.000 stanovnika grada i okolice a u samom gradu tri ?etvrtine stanovni?tva te ga ostavila na samo 1500 stanovnika, nakon ?ega mu je trebalo dva stolje?a da se oporavi [11]

Druga polovina XVII je izuzetno turobna za ?ibenik i okolicu. Solane su uni?tene, stru?njaci koji su ih vodili su nestali u ratovima i epidemijama a nije bilo ni dovoljno radne snage, to je zna?ilo da nema vi?e ni trgovine sa zaleđem koju je preuzeo Split . Novoprido?lo stanovni?tvo se te?ko navikavalo na gradski ?ivot, a od 150 plemi?ki obitelji prije kuge ostalo ih je u gradu samo 10. Jo? ga samo posje?uju Turci 1654. god i odvode u ropstvo preostalo stanovni?tvo iz okolice. 1659. god. 15.000 Turaka ponovno napada gradske bedeme i uni?tava su predgrađe Crnicu. Uza sve to 1663. godine ?ibenik je do?ivio jo? jednu nesre?u kad je grom pogodio ka?tel sv. Mihovila , prodro u magazin municije nakon ?ega je u zrak odletio zapadni dio utvrde zajedno s drvenom crkvicom sv. Mihovila po kojoj se tvrđava do tada zvala. Kamenja, koja su letjela na sve strane sru?ila su se na ku?e podno tvrđave i napravila mnogo ?tete. Turci su ga jo? jednom napali 1664. godine u velikom broju no dotjerani sustav tvrđava i njihova artiljerija je bio spremna. Nakon 25 godina kandijskog rata razgrani?enje s Turcima u ?ibenskom zaleđu je ostalo skoro pa isto osim ?to mu je pripao Skradin pa se moglo krenuti u obnovu mlinica na Krki . Sedmi tursko-mleta?ki rat (1684.-1699.) nije opusto?io ?ibenske krajeve kao oni prije, u ovom ratu ?iben?ani su se uglavnom borili na granici s Turcima i kao vesla?i u mleta?kim galijama. A nakon osvajanja Knina 1688. god. napokon je prestala 250-godi?nja opasnost od Turaka za ?ibenik.

Poslije mira u Po?arevcu 1718. god. i povla?enja granice linijom Mocenigo 1723. koja se kretala Dinarom i zadr?ala se do danas, zapo?elo je razdoblje mira koje traje do pada Republike 1797. No na ?alost u tom razdoblju desila se stagnacija pa i nazadovanje. Gradski bedemi vi?e nisu imali svrhu pa se i izgubila va?nost grada. Venecija se pona?ala prema Dalmaciji kao prema koloniji i ni?ta vi?e ne ula?e u nju. U ?ibenku su skoro svi pu?ani odreda bili Vlasi (tal. Morlaki ) kako su se nazivali svi do?li iz Zagore bez obzira na etni?ku pripadnost a koji su bili naviknuti na juna?ki ?ivot u brojnim ratovima. Grad sa svojim predgrađima u kojima ?ive ti novi pu?ani broji 4000 ljudi i kroz cijelo XVIII stolje?e dalje od toga ne ide. Mnoge ku?e unutar grada ostaju zapu?tene i propadaju jer do?ljaci ne ?ele po?tovati gradske statute a i treba im prostor za stoku i vrt pa se naseljavaju van gradskih zidina. U toj u?maloj provincijskoj sredini koja samo ?ivotari stvara se poseban dalmatinski mentalitet, onaj malih gradova, znan kao kampanilizam . [4] [12]

  • Borbe Šibenika s Turcima za Kandijskog rata
    Borbe ?ibenika s Turcima za Kandijskog rata
  • Tlocrt fortifikacijskog sistema Šibenika 1667.
    Tlocrt fortifikacijskog sistema ?ibenika 1667.
  • Šibenik druga polovina XVIII stoljeća
    ?ibenik druga polovina XVIII stolje?a

Habsbur?ka monarhija [ uredi | uredi kod ]

Slomom mleta?ke dr?ave ?ibenik se od 1797. nalazi pod vla??u Austrije . Tome su prethodili pu?ki nemiri predvođeni proaustrijskim klerom koje je bilo u strahu od sekularista i bur?oaske revolucije koju je sa sobom donijela Francuska okupacija Mleta?ke republike pa su vidjeli neprijatelje u svim dotada?njim mleta?kim ?inovnicima. U tim su nemirima u ?ibeniku glavom je platila cijela obitelj po?asnog francuskog konzula a ve?ina ostalih plemi?a je pobjegla na susjedne otoke. Po?etkom 1806. u grad ulazi francuska vojska i ?ibenik postaje dio Francuskog carstva a od 1810. autonomne Ilirske pokrajine kad je nakon mnogo stolje?a "ilirski" nakratko postao slu?beni jezik. Po?etkom stolje?a po?ela je gradnja ceste do Knina preko Konjevrata i Drni?a koja je zavr?ena 1802., a po dolasku Francuza unapređuje se cestovna mre?a prema Splitu Zadru i Rijeci .. Francuski providuri su bili zaprepa?teni zaostalo??u venecijanske Dalmacije pa su poku?ali modernizirati poljoprivredu u njoj, uspostavljaju ?kolski sustav, grade prvu bolnicu, siroti?te, provode protivepidemiolo?ku za?titu stanovni?tva te moderniziraju upravu i sudstvo. Nakon Napoleonova poraza austrijska vojska osvaja Dalmaciju i ulazi u ?ibenik krajem 1813. [4] [13]

?ibenik ostaje dio Habsbur?ke Monarhije do 1918. godine kao i ostatak Kraljevine Dalmacije . Po?etak drugog dijela Austrijske apsolutisti?ke vlasti predstavlja period mrtvila na svim poljima ?ivota. Austrija podi?e jaku grani?nu kontrolu prema Bosni i brani karavansku trgovinu, također opada i pomorska trgovina zbog gubitka jedrenjaka a i zbog austrijskog ne imanja pomorske strategije, zbog ?eka ?ibenik opet stagnira. Godine 1839. pojavljuju se prvi znakovi nacionalnog buđenja to?nije Ilirskog pokreta i to od strane dvojice ?ibenski Srba , Bo?idara Petranovi?a i ?pire Popovi?a, koji su stvarali zajedni?ku hrvatsko-srpsku frontu protiv talijanizacije Dalmacije. Njih su 1841. u dva navrata posjetili Gaj i Ma?urani? . Istovremeno je među obrazovanim građanima jo? ja?a i ra?irenija bila autonoma?ka i talijana?ka struja koja svog idola vidi u ?iben?aninu Nikoli Tommaseu , koji postaje i ministar u vladi nakratko obnovljene Mleta?ke Republike. Tek 1848/49. godine sna?nije se manifestira politi?ka aktivnost ?ibenika pod austrijskom vla??u kad se nakratko izabralo narodno op?insko zastupstvo nakon nadmo?ne pobjede nad autonoma?ima. U gradu je oja?ao hrvatski narodni preporod pa ga je 1851. posjetio ban Jela?i? , u kojega je narod polagao nade da ?e ujediniti Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju pa mu je grad priredio do?ek ve?i nego je bio onaj kad ga je 1818. posjetio car Franjo, no u predve?erje Bachova apsolutizma Jela?i? u pozdravnom govoru niti jednom rije?ju nije spomenuo sjedinjenje. [14] Za vrijeme diktature sva politi?ki ?ivot je zamro na cijelo desetlje?e i zabranjene su sve proslavenske ideje ?to je omogu?ilo ponovno ja?anje autonoma?a koji su dobili prve sljede?e izbore 1865. godine. Osobito zna?ajan događaj za daljnji razvoj narodnog preproda se desio 1866. god. kad je osnovana Narodna slavjanska ?itaonica, a za razliku od drugih gradova ?iben?ani su sami sagradili kazali?te 1870. bez pomo?i Vlade i Op?ine. [15] Preokret se događa na izborima za Dalmatinski sabor 1870. god. kad u ?ibeniku i okolici Narodna stranka odnosi nadmo?nu pobjedu. [16] Godine 1872. narodnjaci su pobijedili na op?inskim izborima i sljede?e godine osnovali prvu hrvatsku op?insku upravu s Antom ?upukom kao gradona?elnikom koji je uvelike pridonio gospodarskom i komunalnom napretku grada koji je do tada bio najve?i te?a?ki grad na Jadranu. Za njegova je mandata u op?insku administraciju uveden hrvatski jezik kao slu?beni, 1877. ?ibenik se priklju?io na ?eljezni?ku prugu Siveri??Split, 1879. postavljen je vodovod, 1883. izgrađena velika i moderna bolnica a 1896. dovr?ena je pala?a suda. Njegovo poduze?e sagradilo je na rijeci Krki 1895. prvu hidroelektranu Krka pa je ?ibenik tada bio tre?i grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeni?nu struju . Godine 1904. njegovo je poduze?e sagradilo i novu hidroelektranu Jaruga II , koja i danas radi. [17] Od osobite je va?nosti za razvoj grada bio po?etak rada Tvornice kalcijeva karbida "SUFID" 1903. g. Ve? 1903. godine osnovan je u ?ibeniku "Savez među radnicima", koji za praznik rada 1905. organiziraju prvi ?trajk zbog radnog dana koji je trajao 10 i vi?e sati. ?ibenik je 1907. bio tre?a luka Austro-Ugarske nakon Trsta i Rijeke . [18] Te godine su se pojavile i prve novine u ?ibeniku - Hrvatska Rie?, glasilo Stranke Prava , 1908. prve radni?ke novine "Glas Maloga Puka" a 1912. "Crveni barjak" glasilo Socijalno-demokratske stranke u Dalmaciji. Politi?ki ?ivot je po?etkom stolje?a bio jako buran, u po?etku se radilo o borbi između narodnjaka i prava?a , koji su se nakon narodnog pokreta 1903. ujedinili u Hrvatsku stranku kako bi zajedni?ki radili na ju?noslavenskom ujedinjenju. U to vrijeme se pojavljuju i naprednjaci koji ?ire napredne Masarykove demokratske ideje i panslavenstvo , te su osnovali 1899. Hrvatsko muzikalno dru?tvo "Kolo" koje i danas djeluje. Koliko god se stavovi prava?a i naprednjaka razlikovali oko nekih nacionalnih pitanja, poglavito oko jedinstva srpskog i hrvatskog naroda, uvođenje diktature komesarijata 1912. i po?etak balkanski ratova potpuno su ujedini sve strane u antiaustrijskom raspolo?enju. [4] [19]

  • Mapa Šibenika i kanala 1805.
    Mapa ?ibenika i kanala 1805.
  • Crtež trga ispred katedrale sv. Jakova 1841.
    Crte? trga ispred katedrale sv. Jakova 1841.
  • Panoramski crtež Šibenika 1850.
    Panoramski crte? ?ibenika 1850.
  • Doček cara Franje Josipa I u Šibeniku 1875.
    Do?ek cara Franje Josipa I u ?ibeniku 1875.
  • Colorizirana fotografija Šibenika
    Colorizirana fotografija ?ibenika
  • Pogled s tvrđave Tanaje
    Pogled s tvrđave Tanaje

Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 1. svjetskog rata , austrijske vlasti uvode strogi vojni re?im. Ve?ina politi?ara koji su jugoslavenski orijentirani zavr?ili su u zatvorima i zabranjene su novine. Mno?tvo ?iben?ana odlazi na frontu u sklopu 23. ?ibenske dalmatinske domobranske pukovnije. Prvo ratuju na fronti prema Srbiji i Crnoj Gori gdje masovno ginu na planini Zaj?ici i Milenkovu kamenu na Drini . Probijaju se u unutra?njost Srbije , sve do U?ica i ?apca . Budu?i da se bilje?e sve ?e??i prebjezi srpskoj vojsci a i po?to "Dalmatinci nerado ratuju protiv naroda svojega jezika" prebacuje ih se sredinom 1915. na talijansku frontu, gdje su bili motiviraniji. Na so?anskoj boji?nici ?ibenska 23. odbija talijanske ofenzive na Podgoru uz goleme gubitke. [20] Ve? 1917. godine zabilje?ene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske, tako je i u ?ibenskoj luci 4.10. zapo?ela pobuna mornara protiv oficira na torpiljarki br. 11, nakon ?to su ovladali torpiljarkom s njom su pobjegli u Italiju . [21] Nakon raspada Austro Ugarske i osnivanja jo? nepriznate Dr?ave Slovenaca, Hrvata i Srba Talijani kre?u u okupaciju isto?ne obale Jadrana koji su joj trebali pripasti po tajnom londonskom ugovoru. ?ibenik okupiraju 6.11.1918. kad su u luku uplovila ?etiri ratna broda. [22] Narodno vije?e grada prosvjeduje protiv iskrcavanja talijanske vojske i donosi odluku da priznaje samo Narodno vije?e SHS u Zagrebu i Zemaljsku vladu Dalmacije u Splitu. Oko 400 karabinjera i talijanskih mornara 20.11.1918. opkolio je sjedi?te Narodnog vije?a i silom ih istjeralo. U sije?nju 1919. uspje?no je proveden plebiscit kad je od 24.475 stanovnika njih ?ak 23.675 glasalo protiv talijanske okupacije i potpisalo da ho?e da se ?ibensko podru?je sjedini sa Kraljevinom SHS . Na osnovi Rapalskog ugovora , Talijani napu?taju ?ibenik, a 13. lipnja 1921. ?iben?ani na velikoj sve?anosti na Poljani do?ekuju jugoslavensku vojsku. [23] Uspostavljena je tada, nakon punih pet stolje?a tuđinske vladavine u ?ibeniku, nacionalna uprava. [24]

Kraljevina Jugoslavija [ uredi | uredi kod ]

?ibenik se te?ko oporavljao nakon rata s obzirom na dvije i pol godine talijanske okupacije. U međuvremenu, funkcije najzna?ajnijeg gospodarskog, prometnog i upravnog sredi?ta za Dalmaciju od Zadra , koji ostaje talijanska enklava , preuzima Split koji se tad naglo razvija pa i preuzima od ?ibenika funkciju va?ne izvozne luke. Li?ka pruga je napokon dovr?ena 1925., 52 godine od dono?enja odluke o gradnji, ?ime ?ibenik i Dalmacija napokon dobivaju brzu vezu s ostatkom Hrvatske . To je dalo poticaja i radovima na pro?irenju ?ibenske luke koji su bili gotovi 1928. godine ?ime postaje, nakon Su?aka , druga luka Jugoslavije po operativnoj povr?ini. Globalna gospodarska kriza 30-tih najte?e je pogodila veliki dio otpu?tenih radnika iz tvornice La Dalmatienne u Crnici, koja je krajem 1931. godine zaustavila proizvodnju a istovremeno je seljake u zaleđu pogodila glad nakon ?to je ?etva pobacila i do 70%. Od 1921. do 1932. godine u gradskoj vlasti izmijenilo se 10 op?inskih uprava i na?elnika ?to je dodatno doprinijelo krizi. Najva?niji politi?ar iz razdoblja nakon krize postaje Marko Ko?ul koji je od 1935. do 1937. bio ministar građevine u vladi Milana Stojadinovi?a . Zahvaljuju?i njemu obnovljene su i regulirane mnoge prometnice a najva?nija ostav?tina je izgradnja "Dr?avne realne gimnazije vite?kog kralja Aleksandra i ujedinitelja", osve?ene 9. svibnja 1937, [25] i Carinarnice. [26] Tvornica aluminija u Lozovcu po?ela je s proizvodnjom 1937. te je njena elektroliza bila prva u ovom djelu Europe i na podru?ju Jugoslavije. Prije toga se punih ?etrdeset godina sav boksit iz rudnika u Siveri?u izvozio kao neprerađena sirovina a tad je napokon iskori?ten i potencijal hidrocentrale na Krki iznad koje je sagrađena. [27]

  • 23. šibenska domobranska pukovnija
    23. ?ibenska domobranska pukovnija
  • Talijani svrgavaju Narodnu vlast 1918.
    Talijani svrgavaju Narodnu vlast 1918.
  • Vojna luka u Šibeniku 1926.
    Vojna luka u ?ibeniku 1926.
  • Državna realna gimnazija viteškog kralja Aleksandra i ujedinitelja 1937.
    Dr?avna realna gimnazija vite?kog kralja Aleksandra i ujedinitelja 1937.
  • Šibenik 1939.
    ?ibenik 1939.

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Talijanska okupacija [ uredi | uredi kod ]

Za vrijeme drugog svjetskog rata ?ibenik je nekoliko puta mijenjao uprave i jako propatio. Ve? u jutro 6.4.1941. eskadrila talijanskih aviona koja je poletjela sa zadarskog aerodroma bombardirala je ?ibenik. Slijedilo je nekoliko dana uzastopni bombardiranja brodova usidrenih u luci. [28] Po osnivanju NDH 10.4.1941. usta?e su unato? protivljenju narodnih zastupnika krenule preuzimati vlast i razoru?avati jugoslavensku vojsku i mornaricu koje su u gradu imali sna?no upori?te ali su i bile u totalnom rasulu nakon invazije Sila osovine . No ve? ?etiri dana kasnije u grad ulaze prve talijanske divizije a 15.4.1941. [29] je i okupiran kad je uspostavljeno talijansko zapovjedni?tvo koje je preuzelo vojnu i civilnu vlast, sve zastave i simbole zamijenilo talijanskim te razoru?alo usta?e i "razjurilo ih" [30] Potpisivanjem Rimskih ugovora 18.5.1941. ?ibenik je i slu?beno anektiran od strane Kraljevine Italije te ulazi u sastav Guvernatorata Dalmacije . Nakon uspostave talijanske fa?isti?ke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije ?ibenika u tolikoj mjeri da su i građanstvu talijanizirali osobna imena. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i antifa?isti?ki pokret. Srednjo?kolci se bune i pale knjige, razbijaju izloge s Duceovim slikama ili ih gađaju tintom zbog ?eka neki zavr?avaju na vje?alima a cijeli razredi (?enski U?iteljski) bivaju internirani. ?ene koje demonstriraju na ulicama zbog gladi bivaju uhap?ene i odvezene u logore na Molatu i Italiji. Prvi ?ibenski partizanski odred je okupio 31-og borca i krenuo je s brda Pisak 12.8.1941. put Bosne. Kod Drni?a je imao prvi okr?aj s Talijanima a probijaju?i se dalje sukobio se s ?etnicima kod Knina i pretrpio znatne gubitke. Samo jedna tre?ina boraca probila se do Bosanskog Grahova , a ve?ina ih je izginula u borbama koje su slijedile. Kako bi se KP u Dalmaciji ?to br?e oporavio od udarca koji joj je zadan stradanjem prvih partizanskih odreda iz Zagreba je poslan Rade Kon?ar koji posje?uje partizanske organizacije u ?ibeniku i Splitu kako bi im pomogao poja?ati aktivnosti u gradu u vidu: sabota?a, diverzija i napada na okupatore i njihove ?pijune. Nakon jednog povratka iz ?ibenika u Split, karabinjeri mu upadaju u ku?u, Rade bje?i i biva ranjen u nogu, te uhi?en. Nakon ?to su uz pomo? usta?kog redarstva Talijani saznali kako visokog funkcionera KPH imaju, fa?isti?ki prijeki sud u ?ibeniku osuđuje ga na smrt streljanjem. Streljan je na ?ubi?evcu zajedno s 25 drugova. A istog dana je pogubljeno i 20 seljaka iz Tribunja . [31] U gradu je posebno bio omra?en Antonio ?okon, tajnik Fa?isti?ke stranke rodom iz ?ibenika, koji je tokom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na streljanje a i osobno ih ubijao. SKOJ -evci odlu?uju likvidirati ?okona ?to su i u?inili 11.10. Fa?isti nakon toga nasumi?no hapse 27. omladinaca i streljaju ?estoricu 13.10. U gradu raste bijes zbog smrti njihove djece i ja?a NOP. Ilegalci 27.10. iz osvete napadaju samu zgradu predsjedni?tva Fascia, nakon ?to su je demolirali, nai?li su na kamion talijanskih vojnika na kojeg su sasuli bombe. Fa?isti ponovno hapse ve?i broj građana, dio ?alju u logore a ?etvoricu streljaju. [32] ?lanovi Primorske partizanske ?ete kroz godinu 1942. neprestano su u akciji u okolini ?ibenika, uglavnom zapadno od Krke , napadaju patrole, ometaju komunikacije, sje?u dalekovode i uspje?no se bore protiv ?etni?ke antikomunisti?ke milicije . Potapaju redovitu prugu za snabdijevanje Talijana ?ibenik- Zaton - Skradin , te brod s koji je prevozio trupe iz ?ibenika u Skradin. Toliko su odva?ni da upadaju i u centar ?ibenika i ubijaju i zarobljavaju crnoko?ulja?e u kantini, ometaju fa?isti?ke parade po rivi gađaju?i ih mitraljeskom vatrom s Martinske. 31. 12. 1942. godine formiran je Sjevernodalmatinski bataljon u sastavu od tri manje ?ete, i to: Prominsko-bukova?ka, Primorska i ?ibensko-drni?ka. ?ete su napadale kolone neprijateljski trupa, patrole i posade u selima, ru?ile stupove dalekovoda i telefona. [33]

Njema?ka okupacija [ uredi | uredi kod ]

8.9.1943. kapitulira Italija pa je među talijanskim vojnicima i građanstvom nastalo "ogromno odu?evljenje" a u gradu su izvje?ene crvene zastave i hrvatske zastave s crvenom petokrakom zvijezdom. Ve? sljede?i dan u ?ibenik ulazi jedan od bataljuna ?ibensko-trogirskog odreda koji s Talijanima vode pregovore o predaje oru?ja i organiziranju zajedni?ke obrane grada od Nijemaca . Talijanska komanda u ?ibeniku, da bi dobila na vremenu, odugovla?ila je pregovore, jer se svakog ?asa o?ekivao dolazak Nijemaca. Nakon neuspjelih pregovora krenuli su razoru?avati pojedine trupe talijanskih trupa kao bi naoru?ali novoformirane jedinice ?ibenskih dobrovoljaca. ?im su pripadnici 114. lova?ke divizije u?li u grad 11.9., talijanska komanda predala im je garnizon bez otpora. Od njema?ke okupacije do po?etka 1944. sa ?ibenskog podru?ja u partizane je oti?lo jo? 8700 osoba. [30] A 10.9. je osnovana i ?ibenska 8. dalmatinska udarna brigada . Kako bi zapla?ili narod, koji se masovno priklju?io u NOB , okupatori po cijeloj Dalmaciji rade neviđene zlo?ine. Naro?ita zvjerstva izvr?ili su ?etnici popa đuji?a zajedno s Nijemcima 21.2.1944. u selima Danilo-Biranj i Danilo-Dubrava. Dok su Nijemci po okolnim ?ukama dr?ali osiguranje, ?etnici su upali u ova sela i no?evima poklali 31 osobu. [34]

Dolaskom Nijemaca ?ibenik je administrativno priklju?en NDH i progla?en sjedi?tem ?upe Bribir no to se nikad nije u stvarnosti ostvarilo nit je veliki ?upan ikad preselio u ?ibenik. ?ak su i stanovnici morali imati njema?ke osobne iskaznice bez koji su mogli biti uhap?eni a talijanska lira i talijanske po?tanske markice su i dalje bile u opticaju zbog nikakve komunikacije s ostatkom raspadaju?e kvinsli?ke tvorevine. Zanimljiv događaj se desio kad se u grad vratio brod s 600 ?iben?ana, logora?a s Molata po koje je poslan brod odmah nakon kapitulacije Italije. Brod se vratio ukra?en crvenim suknima jer su biv?i zato?enici mislili da se u ?ibeniku jo? nalaze partizani . Ipak su pu?teni ku?ama a dio je kasnije oti?ao u partizane. Nakon dolaska Nijemaca u ?ibenik su se vratili i ?etnici a u gradu su bili i pripadnici talijanske fa?isti?ke milicije (crnoko?ulja?i). Krajem 1943. u ?ibenik je upu?ena i po jedna domobranska satnija iz Knina i jedna usta?ka jedinica iz Drni?a pa se tako u gradu na?la cijela paleta raznih vojski pod njema?kom kontrolom. Krajem 1943. po?inju i ?esta savezni?ka bombardiranja ?ibenika, njegovih lu?kih objekata i ratni brodova pri ?emu je poginuo i ranjeno desetine civila i njema?kih vojnika te sru?ena Gradska vije?nica i nekolicina stambeni objekata u samom centru. [31] Zbog toga je ve?ina stanovni?tva zajedno sa gradona?elnikom kojeg je postavila NDH napustilo grad. Stanovnici se vra?aju po?etkom 1944. kad jenjavaju bombardiranja. A za novog gradona?elnika je postavljen kapetan korvete Miren Bla? za kojeg se kasnije ispostavilo je da je bio u vezi s partizanima. Isto je bilo i s predstojnikom redarstva Matom Mijanovi?em pa su ih Njemci zbog suradnje s partizanima uhapsili na ljeto 1944. O protuusta?koj atmosferi u gradu najbolje svjedo?i podatak da je na ljeto 1944. novoosnovana Usta?ka mlade? s 15-ak ?lanova morala djelovati “ prikriveno obzirom na sada?nje mjestne prilike ”. Usta?ka izvje??a govore i da se partizani dolaze svaki dan u gradu i ispisuju parole. Da vlasti NDH nemaju nikakvu stvarnu vlast u ?ibeniku znaju i oni sami pa se u jednom izvje??u MUPa mo?e pro?itati " Niemci se pona?aju kao suvereni gospodari, a ne kao saveznici ". Cijelo to vrijeme u gradu vlada stra?na glad i ljudi svakodnevno umiru zbog nje, po gradu se ski?e oko 400 siro?i?a koji se doslovno hrane korijenjem, koje se opisuje kao "mala poludivlja bi?a", "bosa, gola ili u dronjcima, o?ajna". [30]

Oslobođenje [ uredi | uredi kod ]

Oslobođenjem Splita i okolice do?le su na podru?je Boraje jedinice Prve i XI. dalmatinske brigade, odakle zajedno s ostalim snagama 26. divizije kre?u u pravcu ?ibenika i Drni?a . Prva dalmatinska i III. prekomorska brigada dobile su zadatak, da napadnu neprijatelja i oslobode grad ?ibenik, dok su XI. i XII. brigada upu?ene na komunikaciju ?ibenik?Drni?. Kako su ve? u to vrijeme jedinice 19. divizije oslobodile Benkovac i Skradin i zaposjele ?itavo podru?je na desnoj obali rijeke Krke, jedina komunikacija, kojom se neprijatelj mogao izvu?i iz ?ibenika, bila je cesta ?ibenik?Drni?. Bataljoni XI. i XII. brigade dobili su zadatak, da jo? prije nego ?to otpo?ne napad na grad, izbiju na spomenutu cestu i napadnu neprijateljske snage, ako ove poku?aju da se izvuku prema Drni?u.

Bitka za oslobođenje ?ibenika otpo?ela je u no?i uo?i 3.11. Dijelovi 19. divizije na desnoj obali rijeke Krke otvorili su ?estoku vatru na njema?ke polo?aje na sjeverozapadnim prilazima gradu. Za to vrijeme jedinice I. dalmatinske i III. prekomorske brigade, po prvi put potpomognute s 35 Stuarta i 12 Blindija Prve tenkovske brigade NOVJ te artiljerijom [35] , probile su prve neprijateljske linije kod mjesta Vrpolja na cesti Split??ibenik i odmah krenule naprijed gone?i neprijateljske trupe, koje se povla?e prema gradu. Međutim, njema?ke snage ukopane na dominantnoj uzvisini Sv. Juraj, uz samu cestu, pru?ile su jedinicama NOV ?estoki otpor i zaustavile njihov prodor prema gradu. Tada je bila dovedena artiljerija 26. divizije, koja je dugo zasipala njema?ke rovove na Sv. Jurju. Nakon toga jedinice I. dalmatinske pre?le su u novi siloviti napad i u ogor?enoj borbi prsa o prsa uspjele izbaciti Nijemce s te uzvisine. Pritisnute sa svih strana, njema?ke trupe napu?taju grad a prethodno su sustavno uni?tile ?itavu obalu [31] , lu?ka postrojenja i potopili brodove u luci. Bataljoni I. dalmatinske , III. prekomorske i dijelovi 19. sjeverodalmatinske divizije u?li su u ?ibenik u zoru 3.11.1944. dok se neprijatelj jo? nalazio u tvrđavi ?ubi?evac . Bez obzira na to ?to su meci jo? fijukali iz tvrđave ?iben?ani su iza?li na ulice da pozdrave oslobodioce: Narod ih ljubi, donosi smokava, rakije i ?to bolje ima. I ve? oko 9 sati po?ima mimohod. Partizani sve?ano ulaze sa sjeverne strane u grad. Narod ih posipa cvije?em i vi?e: ?ivio drug Tito . U tom mimohodu bilo vi?e od tisu?u dobro naoru?anih i odjevenih partizana. [30] Za to vrijeme na cesti ?ibenik?Drni?, na predjelu od Konjevrata do Pokrovnika. povela se bespo?tedna borba, u kojoj je napadnuta njema?ka kolona upinjala sve snage, da se izvu?e prema Drni?u. Međutim, uklije?tena jedinicama XI. i XII. dalmatinske brigade koje su bile potpomognute tenkovima , izlo?ena unakrsnoj vatri svih automatskih oru?ja, neprijateljska je kolona potpuno razbijena i na kraju uni?tena. Na cesti su nakon borbe le?ale hrpe pobijenih vojnika, uni?tenog oru?ja i razlupanih vozila. Povla?e?i se zajedno s njema?ko - usta?kom kolonom, u borbi blizu Konjevrata uni?ten je jedan ?itav ?etni?ki korpus , koji je brojio oko 300 ?etnika. [36] [37]

?rtve [ uredi | uredi kod ]

U dana?njoj op?ini ?ibenik je prije rata ?ivjelo ne?to vi?e od 37.000 stanovnika, ali je tijekom 1944. taj broj pao na oko 16.000 [30] , a u samom gradu je ostalo jo? samo 6.000 stanovnika [38] Sa podru?ja ?ibenske op?ine koja je neko? obuhva?ala ju?nu tre?inu dana?nje ?upanije i brojila 1941. g. 68.000 stanovnika do kraja 1942. godine aktivno je sudjelovalo u NOB-u 12% stanovni?tva ili 8.182 stanovnika. Do kraja rata i oslobođenja taj broj popeo se na 18.814 u?esnika ili 21% stanovni?tva. Kada se tom broju pribroje 5.362 osobe koje su zbog pripadnosti NOP-u odvedene u zatvore i logore, onda je u raznim vidovima antifa?isti?ke borbe bilo uklju?eno 24.176 osoba ?to je ?ak 35,5% stanovnika op?ine. Ukupno 4.572 osobe su poginule u partizanima , kao ?rtve fa?isti?kog terora ili ?rtve rata. Od toga su 3.023 poginule u borbama diljem biv?e Jugoslavije , a 1.549 su druge ?rtve od kojih su 1.123 ?rtve fa?isti?kog terora od kojih je 729 streljano. U naseljima je ubijeno 1.194 ?rtava, u logorima 197, a 158 ih se smatra ?rtvama rata. Nacionalni sastav poginulih je bio: Hrvati 3.080, Srbi 1.450, ?idovi 20 i ostali 22. [39] Nakon kapitulacije Italije i pred terorom njema?kih nacista, 6.500 ?ena i djece je oti?lo u zbjeg u El Shatt [40] Samo u bitci na Sutjeci sudjelovalo je 1.316 boraca iz op?ine ?ibenik a poginulo 535, vi?e nego iz bilo koje druge op?ine. [41] Narodnim herojima su progla?eni ovi borci iz ?ibenika: Slobodan Macura Bondo , Vladimir Peran , Miro Vi?i? , Mate Stani?i? , Dinko ?urkalo , Nikola Sekuli? Bunko , Ljubo Truta , Ante Kronja [ nedostaje referenca ] .

Socijalisti?ka Jugoslavija [ uredi | uredi kod ]

1.1.1945. ?ibenik postaje sredi?te ZAVNOH -a, tada najvi?eg organa vlasti u Hrvatskoj, pa se mo?e re?i da je do oslobađanja Zagreba nakratko bio glavni grad Hrvatske. U ?ibeniku tada borave: Centralni komitet KPH , Glavni odbor AF? , Glavni odbor USAOH -a (Ujedinjeni savez antifa?isti?ke omladine Hrvatske), Pokrajinski komitet SKOJ -a, Centralna kazali?na dru?ina narodnog oslobođena Hrvatske i druge organizacije. [38] U tom kratkom i slavnom razdoblju u ?ibeniku je otvoreno kino "Sloboda", tiskan je prvi poslijeratni knji?evni ?asopis u Hrvatskoj "Knji?evnik", otvorena Muzi?ka ?kola, ?kola za u?enike u privredi i osnovano profesionalno Narodno kazali?te.

1947. zapo?ete su dvije vrlo va?ne obnove ratom poru?enog grada. Obnavlja se sakristija katedrale sv. Jakova , koja se morala potpuno rastaviti i ponovno sazidati te je dovr?ena 1949. Faksimilska rekonstrukcija potpuno sru?ene Gradske vije?nice obavljala se najrafiniranijim konzervatorskim radovima u to vrijeme, te je zavr?ena 1960. godine uz mnogobrojna priznanja. 1948. se obnavlja i pro?iruje te?ko o?te?ena luka nakon njema?kog miniranja, te se osniva Dom narodnog zdravlja useljen u biv?u zgradu Burze rada. 1950. Ivo Viti? gradi prvu osnovnu ?kolu Sime Matavulja . 1951. zapo?inju radovi na izgradnji Tvornice i valjaonice aluminija Ra?ine-?ibenik . Za potrebe te tvornice a ujedno i za grad zapo?inje gradnja novog vodovoda od Slapova Krke koji je zavr?en 1953. U međuvremenu preimenovana Tvornica lakih metala " Boris Kidri? " je dovr?ena 1955. Izgrađeni su i prvi objekti budu?eg Vinoploda-Vinarije godine 1952. Godine 1956. osniva se brodarsko poduze?e "Obalna plovidba", budu?a " Slobodna plovidba ". A 1957. osnovana je "Komunalna banka" koja 1965. mijenja ime u " Jadransku banku ?ibenik ". Od 19. do 25.7.1958. odr?an je prvi Jugoslavenski dje?ji festival . Od 1958. do 1961. po projektu Ive Viti?a gradi se veliki kompleks recentne arhitekture u povijesnoj jezgri ?ibenika koji uklju?uje: hotel "Jadran", kino "?ibenik" i zgradu op?ine ?ibenik. A uz Poljanu mar?ala Tita Viti? gradi objekt Doma JNA , za koji je arhitekt dobio "Borbinu" nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1960. Od 1959. do 1961. grade se prvi ?ibenski neboderi a u svoje vrijeme i prvi u Dalmaciji, "crveni" i "plavi neboder". A 1961. se u njihovoj blizini zavr?ava i osnovna ?kola "Lepa ?ari?". 1962. godine je otvoren i velebni " Spomen park streljanih ". Godina 1966. prolazi u obilje?avanju 900 godina spomena grada ?ibenika. Predsjednik Tito , pokrovitelj velikog jubileja, tad ponovno posje?uje ?ibenik, ?to je ve? prije u?inio: 1948., 1953., 1955., 1958. i 1965. A iste godine je napokon pu?ten u promet most "?ibenik" na Jadranskoj magistrali i znatno pobolj?ao prometnu povezanost grada kojeg su do tad sa zapadnom stranom Krke povezivali trajekti. Pred kraj slavljeni?ke godine po?ela je gradnja turisti?kog naselja Solaris ?iji je ?etvrti i posljednji hotel Andrija zavr?en 1971. Godine 1971. u Crnici je izgrađena osnovna ?kola "Mate Bujas". A na Baldekinu zapo?eta osnovna ?kola " Mar?al Tito " dovr?ena 1973. Gradi se i tvornica plasti?ni prerađevina "Poliplast", te je zapo?eta gradnja autobusnog kolodvora u Dragi i dvorane Baldekin iste te 1971.. Od 1973. do 1975. arhitekt Ante Vulin radi na rekonstrukciji Kne?eve pala?e u " Muzej grada ?ibenika ", a njegovo maestralno rje?enje je dobilo "nagradu Vladimir Nazor" . Godine 1979. u ?ibeniku je odr?an dio natjecanja 8. mediteranskih igara : odbojka, nogomet i kajak u Zatonu. Godine 1980. otvorena je najve?a robna ku?a u Dalmaciji "?ibenka" a zapo?inje gradnja najve?eg stambenog naselja u ?ibeniku "Vidici" dovr?ena 1984. Nakon 8 godina gradnje dovr?ena je Poliklinika, prvi objekt u gradu građen u brutalisti?kom stilu. 9.4.1983. ko?arka?ki klub ?ibenka pobjedom u majstorici nad K.K. Bosnom nakon slobodnih bacanja Dra?ena Petrovi?a postaje prvak Jugoslavije . Nakon toga navija?i su u gradu priredili neviđeno slavlje pa se taj dan smatra i danom osnivanja navija?ke skupine " ?ibenski funcuti ". U godinu dana je izgrađena osnovna ?kola " Rade Kon?ar " na ?ubi?evu i predana na kori?tenje 1984. Sljede?e godine je dovr?ena i izgradnja "nove po?te", objekt je nagrađen kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1985. Nakon izgradnje Vidika kre?e se u izgradnju novog stambenog naselja Krvavice i novog stambenog kompleksa na ?ubi?evcu a 1988. i na Meterizama. 1989. zavr?ena je i izgradnja novog srednje?kolskog centra. 9.4.1991. ko?arka?ice "Elemesa" pobjeđuju ko?arka?ice "Crvene zvijezde" i postaju prvakinje Jugoslavije.

Od prijeratnog te?a?kog grada s oko 16 tisu?a stanovnika, ?ibenik je u ovom razdoblju prerastao u zna?ajno sredi?te industrijske proizvodnje (obojeni metali, crna metalurgija , plasti?ne prerađevine), pomorske privrede (veliko brodarsko poduze?e "Slobodna plovidba", Mornari?ko-tehni?ki zavod " Velimir ?korpik ") i lu?ko-tranzitnog prometa za specijalne rasute terete ( fosfat i umjetno gnojivo), te proizvodnje i prometa vina i alkoholnih pi?a (Vinoplod-Vinarija), itd. s 41-u tisu?u stanovnika 1991. ?ezdesetih, sedamdesetih a poglavito osamdesetih godina naglo se razvija i turizam kad se grade veliki turisti?ko-ugostiteljski objekti ?irom rivijere. A zahvaljuju?i prirodnim potencijalima unutar tada?nje op?ine ?ibenik progla?avaju se ?ak dva Nacionalna parka , "Kornati" 1980. i "Krka" 1985. Tako da je 1990. na ?ibenskoj rivijeri boravilo 400.000 uglavnom stranih turista koji je ostvarilo 3,5 milijuna no?enja. Urbana aglomeracija se vi?e nego udvostru?ila. Pedesetih su izgrađeni su prvi "le?e?i" neboderi na Baldekinu a osamdesetih godina ni?u i velika stambena naselja na Vidicima, Krvavicama, ?ubi?evcu i Meterizama. izgrađeno je vi?e ?kolskih objekata, od toga osam velikih ?kolskih zgrada, Poliklinika, sportski stadion ?ubi?evac, dvorana Baldekin, otvoreni bazen na Crnici i zatvoreni u Solarisu, itd. [31]

?ibenik je 1988. godine zauzimao drugo mjesto u SR Hrvatskoj po stupnju razvijenosti, prema tada?njim glavnim ekonomskim pokazateljima. [42]

Domovinski rat [ uredi | uredi kod ]

Grad ?ibenik i okolica su se na po?etku rata u Hrvatskoj na?li na udaru krajinskih snaga iz dalmatinskog zaleđa, kojima je s vremenom sve vi?e potpore davala JNA . Kada su u rujnu 1991 . blokirane kasarne i drugi objekti JNA, Kninski korpus pod generalom Ratkom Mladi?em je pokrenuo veliku ofenzivu na ?ibenik. Nakon vi?ednevnih ?estokih borbi, poznatih kao tzv. rujanski rat , snage JNA su prisiljene na povla?enje, te su se ti događaji smatrali jednom od prvih velikih hrvatskih pobjeda u ratu. Sam ?ibenik je relativno malo stradao u tim događajima, ali biva podvrgnut stalnom bombardiranju s krajinskih polo?aja, koji su izazvali razaranja i ljudske ?rtve. Ratne operacije u okolici ?ibenika su zavr?ile s Operacijom Oluja na ljeto 1995.

Nakon rata te?ka industrija je uni?tena a turizam je zamro. Uni?tenju industrije su najvi?e kumovali problemi s distribucijom struje i politika. TEF je uni?ten umjesto relociran na ve? pripremljenu poslovnu zonu Podi. TLM je obnovljen nakon ratnih o?te?enja al ne u potpunosti zbog politike prema BiH. A ostali proizvodni pogoni, brodarske firme, trgova?ka poduze?a su uni?teni privatizacijama . U hotelima je stanovalo preko 18.000 prognanika i izbjeglica nakon kojih su turisti?ki resursi ostali uni?teni. Rezultat svega toga je to da se jedan od najbogatijih gradova SFRJ krajem 20. stolje?a pretvorio u "grad slu?aj". A broj stanovnika stalno opada i ima ih 9 tisu?a manje nego 1991. godine.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Prvi rezultati popisa iz 2021. godine govore da je broj stanovika ?ibenika u daljnjem opadanju i da je pao na 42.589, ?to je manje nego ?to ih je bilo na popisu 1961. godine. Broj stanovnika gradskog naselja ?ibenik je na razini iz 1971. godine i iznosi 31.085 stanovnika. [43]

Prema popisu stanovni?tva iz 2011. Grad ?ibenik broji 46.332 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6%, slijede Srbi zastupljeni s 3,1%. Stanovni?vo prema vjeri: katolici 88%, pravoslavci 3%, ateisti , agnostici , ne izja?njeni 7,5% [44] Prosje?na starost građana grada ?ibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za ?iben?anke ve?i i iznosi 44,8 a za ?iben?ane 41,8 godina. ?iben?ana ima 22 408 a ?iben?anki 23 924. [45]

Prema popisu stanovni?tva iz 2001. ?ibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni sa 3%.

Popis stanovni?tva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je te?e uspoređivati podatke za op?inu ?ibenik koja je tad zauzimala jednu tre?inu ?upanije ?ibensko-kninske . Pa je Op?ina ?ibenik tad imala 85 002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% Jugoslavena . Ako se gleda samo grad ?ibenik on broji 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad ?ibenik broj stanovnika bi bio 55 842.

Izvor: Državni zavod za statistiku
Izvor: Dr?avni zavod za statistiku

Gradske ?etvrti i naselja [ uredi | uredi kod ]

Grad ?ibenik sastoji se od 31 naselja [46] :

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Danas je ?ibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko sredi?te ?ibensko-Kninske ?upanije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stolje?a ?ibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), ?ibenska luka je bila među najve?ima u biv?oj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno o?te?en u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Od 1960. godine redovito se odr?ava Međunarodni dje?ji festival (po?inje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najve?i kulturni događaj u ?ibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i dru?tva iz cijeloga svijeta. Turizam ima sve ve?u va?nost.

Od 2011. godine u napu?tenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris odr?ava se jedan od najbolji ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetni?ki direktor festavala i jedan od najzaslu?niji da je ovaj veliki projekt za?ivio je ?iben?anin Mate ?kugor. [47] Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u ?ibenik vi?e od 30 000 posjetitelja iz cijele Europe. Glazbeni program u trajanju od 5 dana sa vi?e od 120 izvoda?a na 3 open-air pozornice i dva dj hangara bio je koncipiran na na?in da zadovolji i najistan?anije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja je ve? narastao na 45 000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala. [48]

Festival dalmatinske ?ansone glazbeni je događaj duge tradicije koji se koji se odr?ava u ?ibeniku svake godine u mjesecu kolovozu. [49]

Prometna povezanost [ uredi | uredi kod ]

Grad ?ibenik ima izuzetno zna?ajan prometni polo?aj, dobre veze omogu?uju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska magistrala s odvojcima do Drni?a (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutra?njost Hrvatske. Odvojak ove ceste vodi do Skradinskog buka i Skradina , a drugi odvojak do Ro?kog slapa . Od Knina se nastavlja cesta preko Dinare . do grani?nog prijelaza Strmica. U lipnju 2005., dovr?etkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, ?ibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Zna?ajna je prometnica i ?eljezni?ka pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zra?ni se promet odvija preko zra?ne luke Split (50 km od ?ibenika) i zra?ne luke Zadar (70 km od ?ibenika).

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Osnovne ?kole: "Meterize", "Vidici", "Fausta Vran?i?a", "Jurja ?i?gori?a", "Jurja Dalmatinca", "Petra Kre?imira IV", "Tina Ujevi?a".

Srednje ?kole: "Ekonomsko-upravno-birotehni?ka i trgova?ka ?kola", "Turisti?ko ugostiteljska ?kola", "Tehni?ka ?kola", "Gimnazija Antuna Vran?i?a", "Industrijsko obrtni?ka ?kola", "?kola za obrtni?ka zanimanja", "Medicinska i kemijska ?kola", "Prometno-tehni?ka ?kola", Glazbena ?kola "Ivana Luka?i?a".

Visoko ?kolstvo: Veleu?ili?te u ?ibeniku obrazuje polaznike u podru?ju dru?tvenih i tehni?kih znanosti, turizma, organizacije i informatike. [50]

Sport [ uredi | uredi kod ]

?ibenik je i grad mladih i grad sporta. U gradu ?ibeniku sporta?ima je na raspolaganju ?etrdeset sportskih objekata: tri nogometna igrali?ta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika sportska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrali?ta, vi?e automatskih kuglana, Vesla?ki centar u Zatonu te na obali u ?ibeniku.

Poznati ?iben?ani [ uredi | uredi kod ]

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Panorame [ uredi | uredi kod ]

Panorama na ?ibensku rivu s mula Krke

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Izmjene i dopune (IV) prostornog plana uređenja grada ?ibenika- Prijedlog plana za javnu raspravu Arhivirano 2016-03-06 na Wayback Machine-u , Slu?bene stranice grada ?ibenika
  2. ↑ Tamara Vrdoljak, ?IBENIK - Najstariji samorodni hrvatski grad Arhivirano 2017-08-20 na Wayback Machine-u , HR svijet, 12.3.2010.
  3. ↑ Dr. Miroslav Kravar : O imenu grada ?ibenika; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 59-74
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Slavo Grubi?i?: "?ibenik kroz stolje?a", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1974.
  5. ↑ Vilaja - Crni vrh , Hrvatski planinarski savez
  6. ↑ Dr. Mladen Friganovi?: Geografske osnove polo?aja i razvoja ?ibenika; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 13-17
  7. ↑ Srednje mjese?ne vrijednosti klimatolo?kih elemenata , Dr?avni hidrometeorolo?ki zavod
  8. ↑ Hrvatska enciklopedija - ?ibenik
  9. ↑ Prof. Frano Dujmovi?: Postanak i razvoj ?ibenika od 1066. do 1409. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 13-17
  10. ↑ Prof. Slavo Grubi?i?: ?ibenik i Venecija 1409-1412. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 121-132
  11. ↑ Tomislav Donđivi?, ?ibenik je po broju stanovnika najve?i grad u Dalmaciji! , ?ibenikIN, 05.05.2013.
  12. ↑ Dr Grga Novak: ?ibenik u razdoblju mleta?ke vladavine (1412-1797); "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 133-288
  13. ↑ Dr Ferdo ?ulinovi?: ?ibenik od pada Venecije do sloma francuske vlasti (1797-1813); "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 289-315
  14. ↑ Dr Stjepo Obad: Ekonomski, socijalni i politi?ki razvoj ?ibenika od 1814. do 1859. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 329-376
  15. ↑ ?Hrvatsko narodno kazali?te u ?ibeniku - Kazali?na povijest” . Arhivirano iz originala na datum 2016-05-04 . Pristupljeno 2014-04-27 .  
  16. ↑ Prof. Julije Grabovac: Trijumf narodne misli u ?ibeniku; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 377-408
  17. ↑ Ante ?upuk, Hrvatska enciklopedija
  18. ↑ Ivo Livakovi?, Crtice iz ?ibenske povijesti 3 , ?ibenikIN, 04.11.2012.
  19. ↑ Prof. Slavo Grubi?i?: Pregled povijesti ?ibenika 1873-1921; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 409-442
  20. ↑ Davor Krile, So?anska boji?nica - najve?e dalmatinsko groblje , Slobodna Dalmacija, 13.04.2014.
  21. ↑ Revolucionarni pokret Jugoslavenskih mornara u ?ibeniku god. 1917.-1918. Arhivirano 2016-03-11 na Wayback Machine-u , ≫Pobilje?io hronolo?kim redom jedan biv?i revolucionarac.≪, Split, u velja?i 1919.
  22. ↑ Fotogalerija-Dolazak Talijana u ?ibenik 6.11.1918 i Odlazak nakon 30 mjeseci okupacije , Sebenico.com
  23. ↑ Fotogalerija-Povratak ?ibenika pod okrilje Kraljevine SHS 13.6.1921. , Sebenico.com
  24. ↑ Ivo Livakovi?, Crtice iz ?ibenske povijesti 4 Arhivirano 2021-06-13 na Wayback Machine-u , ?ibenikIN, 16.12.2012.
  25. ↑ "Politika", 10. maj 1937
  26. ↑ Milivoj Bla?evi?, Prilog za povijest lu?ko-trgova?kog i ?eljezni?kog prometa ?ibenika od 1921. do 1941. godine , Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.
  27. ↑ Mario ?mit, Izgradnja hrvatske aluminijske industrije, TLM ?ibenik, 1997.
  28. ↑ Sibe Kvesi?, DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI , Zagreb 1960. str. 59, 67
  29. ↑ Fotogalerija-Dolazak Talijana u ?ibenik 15.4.1941. , Sebenico.com
  30. ↑ 30,0 30,1 30,2 30,3 30,4 Nikica Bari?, ?ibenik pod upravom Nezavisne Dr?ave Hrvatske ,?asopis za suvremenu povijest, Vol.35 No.2 X. 2003. str. 515
  31. ↑ 31,0 31,1 31,2 31,3 Ivo Livakovi?: "Tisu?ljetni ?ibenik", Gradska knji?nica "Juraj ?i?gori?", ?ibenik, 2002.
  32. ↑ Sibe Kvesi?, DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI , Zagreb 1960. str. 147,148,180,187-206
  33. ↑ Sibe Kvesi?, DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI , Zagreb 1960. str. 414,415,449,486
  34. ↑ Sibe Kvesi?, DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI , Zagreb 1960. str. 612,613,617,688
  35. ↑ DANAS SLAVIMO OSLOBOđENJE ?IBENIKA U 2. SVJETSKOM RATU , ?ibenik IN, 03.11.2013.
  36. ↑ Sibe Kvesi?, DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI , Zagreb 1960. str. 712-714
  37. ↑ Mirko Novovi?, Stevan Petkovi?: Prva dalmatinska proleterska brigada, Oslobođenje ?ibenika , Beograd : Vojnoizdava?ki zavod
  38. ↑ 38,0 38,1 Hrvoje Matkovi?, Pa?ko Pai?: "?ibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.
  39. ↑ V. ?erjavi?, Gubici stanovni?tva Jugoslavije 1941.-1945., Zagreb, Globus, 1992. str. 259.
  40. ↑ Op?inski odbor SUBNOR-a ?ibenik, ZBORNIK POGINULIH BORACA, ?RTAVA FA?ISTI?KOG TERORA I ?RTAVA RATA ?IBENSKE OP?INE OD 1941?1945. GODINE , ?ibenik 1978.
  41. ↑ Broj boraca sa Sutjeske po op?inama rođenja
  42. ↑ Mirna Jasi?, Zdravko Petkovi? Daleko od predratnog prosperiteta , Portal Novosti, 11.11.2014.
  43. ↑ ?Archive copy” . Arhivirano iz originala na datum 2022-01-15 . Pristupljeno 2022-01-14 .  
  44. ↑ Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2011. Stanovni?tvo prema dr?avljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku str. 44,45,125
  45. ↑ Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2011. Stanovni?tvo prema spolu i starosti str. 72,524
  46. ↑ ?Statut grada ?ibenika” . Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24 . Pristupljeno 2014-04-28 .  
  47. ↑ ?Intervju Mate ?kugora” . Arhivirano iz originala na datum 2013-02-07 . Pristupljeno 2013-07-24 .  
  48. ↑ o terraneu
  49. ↑ ??ibenik Croatia - tourist destinations, information and attractions” [Sibenik Hrvatska - turisti?ke destinacije, informacije i znamenitosti] (en). www.sibenik-croatia.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-05-20 . Pristupljeno 2018-05-20 .  
  50. ↑ ?Veleu?ili?te u ?ibeniku - O nama” . Arhivirano iz originala na datum 2014-02-23 . Pristupljeno 2014-04-28 .  

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Slavo Grubi?i?: "?ibenik kroz stolje?a", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1974.
  • Slavo Grubi?i?: "?ibenik spomen zbornik o 900. obljetnici", ?ibenik, 1976.
  • Hrvoje Matkovi?, Pa?ko Pai?: "?ibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.
  • Ivo Livakovi?: "Tisu?ljetni ?ibenik", Gradska knji?nica "Juraj ?i?gori?", ?ibenik, 2002.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Gradovi i op?ine ?ibensko-kninske ?upanije
Gradovi

Drni?  | Knin  | Skradin  | ?ibenik  | Vodice

Op?ine

Bilice  | Biskupija  | Civljane  | Ervenik  | Kijevo  | Kistanje  | Murter-Kornati  | Pirovac  | Primo?ten  | Promina  | Rogoznica  | Ru?i?  | Tisno  | Tribunj  | Une?i?

Ostale op?ine i gradovi u Hrvatskoj

Zagreba?ka ?upanija  | Krapinsko-zagorska ?upanija  | Sisa?ko-moslava?ka ?upanija  | Karlova?ka ?upanija  | Vara?dinska ?upanija  | Koprivni?ko-kri?eva?ka ?upanija  | Bjelovarsko-bilogorska ?upanija  | Primorsko-goranska ?upanija  | Li?ko-senjska ?upanija  | Viroviti?ko-podravska ?upanija  | Po?e?ko-slavonska ?upanija  | Brodsko-posavska ?upanija  | Zadarska ?upanija  | Osje?ko-baranjska ?upanija  | ?ibensko-kninska ?upanija  | Vukovarsko-srijemska ?upanija  | Splitsko-dalmatinska ?upanija  | Istarska ?upanija  | Dubrova?ko-neretvanska ?upanija  | Međimurska ?upanija

Popis op?ina u Hrvatskoj  | Popis gradova u Hrvatskoj

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=?ibenik&oldid=41855123