| M1 Abrams
|
M1A2 SEP
|
| Namjena
|
Glavni borbeni tenk (MBT)
|
| Zemlja porijekla
|
 SAD
|
| Povijest proizvodnje
|
| Dizajn
|
Chrysler Defense
|
| Po?etak razvoja
|
1971.
|
| Proizvođa?
|
General Dynamics
|
| Proizvodnja
|
1979.
-
|
| Broj primjeraka
|
8.800
|
| Borbena povijest
|
| Uveden u uporabu
|
1981.
|
| Status
|
u uporabi
|
| Svojstva
|
| Du?ina
|
9,83 m
|
| ?irina
|
3,66 m
|
| Visina
|
2,88 m
|
| Masa
|
63 tone
|
| Posada
|
4 (voza?, zapovjednik, punitelj i topnik)
|
| Oklop i naoru?anje
|
| Oklop
|
vi?eslojni razmaknuti (sendvi?) oklop:
?elik visoke tvrdo?e, aluminijev (III) oksid (Al2O3), silicijev karbid (SiC), umetci od tvrde plastike, umetci od osiroma?enog urana u prednjem dijelu kupole, sloj kevlara
|
| Osnovno naoru?anje
|
120 mm M256 glatkocijevni
top
s 40 naboja (M1
A1
verzije), odnosno 42 naboja (M1
A2
verzije)
|
| Sekundarno naoru?anje
|
12,7 mm M2HB te?ka
strojnica
s 1000 naboja;
2 x 7,62 mm M240
strojnica
s ukupno 10800 naboja;
24 naboja dimnih bombi
|
| Pokretljivost
|
| Pogon
|
plinska turbina AGT-1500
1500 KS (1100 kW)
|
| Ovjes
|
torzijske poluge
|
| Brzina
|
67 km/h
|
| Snaga/te?ina
|
23,8 KS/tona
|
| Doseg
|
425 km
|
| Izvori:
[1]
,
[2]
|
M1 Abrams
je glavni borbeni
tenk
ameri?ke vojske koji je originalno zami?ljen kao nasljednik tenka M-60 i ameri?ki odgovor na tada?nji sovjetski tenk T-72. Pojedini zapadni stru?njaci su ga okarakterizirali najboljim tenkom na svijetu. Među prvima je uveo napredne elektroni?ke sustave poput GPS-a, balisti?kog ra?unala i infracrvenih kamera te odli?no rje?enje smje?taja granata u zasebnom odjeljku ?to minimizira katastrofalne posljedice u slu?aju proboja kupole.
Međutim, ratovi u Iraku i sukobi u Jemenu pokazali su suprotno, da Abrams nije toliko superioran kao ?to se pretpostavljalo.
[3]
[4]
U ratovima na bliskom istoku uni?teno je preko 150 razli?itih ina?ica M1 Abrams tenkova.
[5]
[6]
[7]
[8]
Problem je njegova prevelika masa (naro?ito A2 i A2 SEP ina?ice) i nedostatan oklop na stra?njoj strani, bo?nim stranama i vrhu kupole uspoređuju?i ga s ostalim konkurentskim tenkovima. Tenkove M1 Abrams najvi?e je koristila Saudijska Arabija u ratovima u Iraku te u sukobima u Jemenu.
XM1 prototip
Po?etak razvoja Abramsa kre?e
1971.
godine u suradnji s
Zapadnom Njema?kom
razvija program
MBT-70
. Nakon propasti tog projekta SAD pokre?e svoj projekt XM-803, koji je zbog visoke cijene i slo?enosti odba?en.
U rujnu 1972. u Warrenu (Michigan) formiran je skupina stru?njaka za izradu projekta XM1. Na ?elu tima bio je general C. W. Abrams, koji je preminuo tijekom rada na projektu. Prvi prototip je napravljen
1976.
godine kao temelj daljnjeg razvoja.
Serijska proizvodnja pod oznakom M1 Abrams po?ela je
1980.
u
Ohio
. Po?etno se proizvodilo 30 komada mjese?no, a kasnije se priklju?ila jo? jedna tvornica pa su zajedno proizvodili 60 tenkova mjese?no. Godine 1985. kre?e serijska proizvodnja pobolj?ane ina?ice M1A1, a
1992.
ina?ice M1A2.
Ameri?ki M1A1 u ratu u Iraku
Dizajniran je
1970.
, a prvi prototip M1
[9]
proizveden je
1978.
godine. Nakon dvije godine testiranja prihva?ena je serijska proizvodnja, a prvi primjerak je isporu?en
28. velja?e
1980.
ameri?koj vojsci. Tenk M1 Abrams imao je kao osnovno oru?je
top
105 mm, kopija britanskog topa L7 s glatkom cijevi. Godine
1985.
tenkovi M1 modernizirani su na M1A2 standard. Prvi tenkovi M1A1 dostavljeni su u kolovozu
1985.
Modernizirano je 368 tenkova M1s na M1A1s standard, a 580 ih je modernizirano na M1A2s standard.
M1A1
[10]
je pobolj?ana ina?ica tenka M1. Kao glavno oru?je stavljen je 120 mm glatkocijevni
top
koji je ustvari kopija njema?kog Rheinmetall topa razvijenog za tenk
Leopard 2
. Napravljena su pobolj?anja na
oklopu
, pa je tenk te?i od svog prethodnika M1 za 3 tone.
Ina?ica M1A1D
[11]
je ustvari digitalizirana ina?ica M1A1 (ovo D zna?i digitalizirana). Pobolj?ani su sustavi za ciljanje i modernizirani stariji uređaji.
Abrams TUSK (Tank Urban Survival Kit)
M1A2 Abramsi
M1A2 Abrams na ulici jednog ira?kog grada
uni?teni M1
M1A2 Abrams
[12]
je usavr?ena ina?ica tenka M1A1 prvenstveno po pitanjnu oklopa i elektronike. Tenk koristi najnovije sustave paljbe, najsuvremeniji oklop i ne ba? pouzdanu plinsku turbinu.
Prisiljena
ira?kim
iskustvom, ameri?ka je vojska razvila modernizacijski program
TUSK
(
T
ank
U
rban
S
urvival
K
it) namijenjen tenku Abrams. TUSK uklju?uje cijeli raspon pobolj?anja, od kojih su neka ve? u uporabi a neka se tek razvijaju. Osim ?to rabe najsuvremeniju tehnologiju, odlika TUSK-a je mogu?nost ugradnje na
tenkove
u terenskim uvjetima.
Prva TUSK komponenta je ugradnja oklopnih plo?a za strojnicu 7,62 mm kojom rukuje punitelj. Uz to punitelj je dobio i termovizijsku kameru kojom mo?e otkrivati ciljeve po svim vremenskim uvjetima i no?u. Punitelj ?e dobio i nao?ale na koje se projicira slika s termovizije koja ?e mu omogu?iti otvaranje paljbe iz unutra?njosti kupole.
U kolovozu
2006.
ameri?ka je vojska sklopila ugovor s tvrtkom General Dynamics Land Systems vrijedan 45 milijuna ameri?kih dolara za proizvodnju 505 TUSK pribora. Ti kitovi obuhva?aju rje?enja koja su ve? otprije u uporabi: Loader Armoru Gun Shield (LAGS), Tank Infantry Phone (TIP), Abrams Reactive Armour Tiles (ARAT), Remote Weapon Station (RWS) s te?kom strojnicom 12,7 mm, Remote Thermal Sight (RTS) i novi Power Distribution Box (POB). LAGS, RWS i TIP trebali bi postati sastavni dio svih Abramsa, dok ?e se ostali sustavi postavljati i skidati ovisno o potrebi.
[13]
Temeljno naoru?anje M1A2 je
top
kalibra
120 mm glatke cijevi, koji je originalno razvijen u njema?koj tvrtki Rheinmetal za tenk
Leopard 2
, a koji se licencirano proizvodi u
SAD
-u pod oznakom M256. Du?ina cijevi topa je 5,28m ?to je bitno kra?e od njema?kih, ruskih, francuskih i engleskih rje?enja na tenkovima. Borbeni komplet za top 120 mm ?ini 40 granata za M1A1 verzije, odnosno 42 granate za M1A2 verzije i sastoji se od dvije vrste streljiva: potkalibarske granate s penetratorom od
osiroma?enog urana
popularno nazvana Srebrni metak (Silver Bullet) oznake M-829 te M829 A1, A2 i najnoviji A3, te granate M830A1 Heat-MP-T.
Glavni dio granate "Srebrni metak" je potkalibarni metak napravljen od osiroma?enog urana. Ukupna masa granate je 20,9 kilograma, dok je masa samog penetratora devet kilograma. Penetrator od osiroma?enog urana djeluje tako da sa zabile velikom brzinom (između 1500 i 1700 m/s, ovisno o verziji) u ?eli?ni oklop pri ?emu se, zbog siline trenja, zapali pune?i tenk u?arenom plazmom koja sve spali. Pritom ?esto dolazi do zapaljenja streljiva i eksplozije tenka. Ameri?ki izvori tvrde da "Srebrni metak" ima maksimalan domet 3000 metara uz probojnost ve?u od 600mm svih vrsta oklopa. Srebrni metak uspje?no je kori?ten u Pustinjskoj oluji i
Iraku
gdje je bez problema uni?tavao sve ira?ke tenkove.
Vi?enamjenska granata M830A1 Heat-MP-T slu?i za uni?tavanje razli?itih ciljeva. Granata te?i 22,3 kg, od ?ega 11,4 kg otpada na kumulativno-rasprskavaju?i projektil. Maksimalan domet joj je 3000 metara.
M1A1 ima jedan od najsuvremenijih
SUP
-ova svijeta i sastoji se od balisti?kog ra?unala, laserskog daljinomjera i termovizijske kamere unutar ciljni?ke naprave, zapovjednikova neovisnog ciljanika i senzora vjetra postavljenog na kupolu. Top i ciljani?ka naprava stabilizirani su u dvije ravnine. M1A2 mo?e djelovati no?u i u te?kim vremenskim uvjetima i mo?e gađati ciljeve iz pokreta.
Tenk M1A2 uz top od 120 mm koristi i spregnutu
strojnicu
M240 kalibra 7,62 mm, dok je s lijeve strane kupole postavljeno sli?no oru?je namijenjeno punitelju topa. Zapovjedniku tenka namijenjena je M2HB te?ka
strojnica
12,7 mm na desnom dijelu kupole.
Za
oklop
M1A2 smatra se da je trenuta?no jedan od najboljih na svijetu, iako u stvarnosti nije bolji od onog na njema?kom Leopardu 2A5 ili A6. Osnovu oklopa ?ini vi?eslojni (sendvi?, engl. Chobham) oklop. Sastoji se od kombinacije
?elika
, osiroma?enog urana i keramike. Ovaj oklop dobro ?titi od djelovanja kumulativnih projektila, koji se nalaze u protutenkovskim raketama. Za za?titu od potkalibarnih projektila, pripremljeno je posebno balisti?ko oblikovanje tijela i kupole. Na osnovni vi?eslojni oklop ugrađuju se plo?e od osiroma?enog urana koje su stavljene u posebne ?eli?ne kutije. Postavljaju se na vanjsku stranu tenka. Osiroma?eni uran je materijal koji je 2,5 puta gu??i od ?elika, a minimalno je
radioaktivan
. Ovakav oklop brani tenk od mnogih protuoklopnih vrsta oru?ja.
Tenk M1A2 nije tako pokretljiv kao njegove ranije ina?ice zbog ve?e mase od 7 tona u odnosu na ina?icu M1. Po pitanju pokretljivosti, zbog prevelike mase od preko 60 tona, ne mo?e parirati ruskim tenkovima. Za pogon M1A2 rabi plinsku turbinu AGT-1500
[14]
snage 1500 KS (1100 kW). Najve?i okretni moment iznosi 3754 Nm. Turbina je vi?egoriva ?to zna?i da M1A2 mo?e koristiti vi?e vrsta goriva ?to je prednost u ratnim operacijama. Spremnici goriva imaju kapacitet od 1900 litara. Najve?e mane plinske turbine su velika potro?nja, za rad je potrebno ?etiri puta vi?e zraka nego Dieselov motor i ispu?ta vidljivi toplinski trag koji ga ?ini lakom metom navođenih raketa. Abrams ima najve?i toplinski odraz od svih suvremenih tenkova ?to je vrlo velik nedostatak koji jo? uvijek nije uklonjem. Iako je vijek trajanje turbine ve?i, ona ima velikih problema u pustinjskim uvjetima zbog pijeska koji za?topava filtre za zrak.
Sna?na plinska turbina daje tenku M1A2 odnos snage i te?ine od dobrih 23,8 KS/t i najve?a brzina je 67 km/h. Velika masa tenka (preko 60 tona) ograni?ava pokretljivost. Najve?i ameri?ki transportni zrakoplov
C-5 Galaxy
mo?e ponijeti samo dva, dok suvremeni
C-17 Globemaster III
samo jedan.
M1A2 je vrlo dobar tenk; međutim ima kao i svaki drugi tenk određene nedostatke. Uvođenjem najsuvremenije elektronike i sustava motrenja pobolj?ao bi se SUP koji bi imao
umjetnu inteligenciju
kako bi mogao samostalno otkrivati i naciljati cilj. Ugradio bi se automatski punja? topa koji smanjio broj ?lanova posade. Za izradu oklop koristili bi se materijali od
titana
. Postavio bi se bolji aktivni sustav samoobrane koji bi pove?ao otpornost od vođenih protuoklopnih raketa i ugradio
Dieselov motor
umjesto turbine.
In?enjerijsko vozilo M1 Grizzly
- XM1
? prototip
- M1
? prvi serijski model. Proizvodnja je po?ela
1979.
i trajala do
1985.
godine (3273 tenka su izgrađena za
SAD
).
- M1IP
? pobolj?ani model M1 koji se gradio od
1984.
do
1985.
- M1A1
? Proizvodnja je po?ela
1986.
i trajala do
1992.
godine (proizvedeno je oko 4976 za
SAD
, 221 za, 775 za
Egipat
i 59 M1A1 AMI SA prodano je
Australiji
).
- M1A1HC
? dodan je novi sloj oklopa od osiroma?enog urana i M256 120 mm glatkocijevni top.
- M1A1-D
-
- M1A1-AIM
-
[15]
- M1A1 KVT
?
- M1A2
? proizvodnja je po?ela
1992.
godine (77 napravljeno za SAD i vi?e od 600 M1 je nadograđeno na M1A1, 315 za
Saudijsku Arabiju
, 218 za
Kuvajt
).
- M1A2 SEP
(System Enhancment Package)
- M1 Grizzly
- in?enjerijsko vozilo
[16]
- M1 Panthera II
- vozilo za uklanjanje mina
[17]
- M104 Wolverin
- prijenosni most
[18]
- M1 oklopno vozilo za popravak. Prototip
|
|
M1
|
M1IP
|
M1A1
|
M1A2
|
M1A2 SEP
|
| Du?ina
|
9,77 metara
|
| ?irina
|
3,7 m
|
| Visina
|
2,37 m
|
2,44 m
|
| Najve?a brzina
|
72 km/h
|
67 km/h
|
| Domet
|
498 km
|
465 km
|
425 km
|
| Te?ina
|
55,7 tona
|
57 tona
|
61,3 tona
|
62,1 tona
|
63 tone
|
| Glavno oru?je
|
105 mm M68 top
|
120 mm M256 glatkocijevni top
|
| Posada
|
4 (zapovjednik, topnik, punitelj, voza?)
|
Napomena: Sve verzije koriste AGT-1500 plinsku turbinu snage 1500 KS (1100kW).