Ustavni sud jest vrhovni sud koji se prvenstveno bavi ustavnim pravom . Njegova glavna nadle?nost je da odlu?uje o tome da li su zakoni koji se osporavaju zapravo neustavni, odnosno da li su u suprotnosti sa ustavom utvrđenim pravilima, pravima i slobodama.

Ustavni sud u ve?ini zemalja djeluje kao nezavisno tijelo, nezavisno od zakonodavne , izvr?ne i sudske vlasti . Prema nekim pravnim teoreti?arima, ustavni sudovi izdvojeni su iz podjele dr?avne vlasti , pa se ?ak sugeri?e da se radi o ?etvrtoj, nadzornoj vlasti koja nadzire sve druge vlasti i nije podo?na zakonima, jer se i sama bavi njima, ve? samo ustavu i ustavnim zakonima.

Ustavni sudovi nisu najvi?a sudska instancija u nekoj dr?avi. Oni su, u pravilu, vrhovni sudovi za ustav, jer ustavni sud ne pripada sudskoj vlasti.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Prije uspostave nezavisnog ustavnog suda [ uredi | uredi izvor ]

Prije 1919, Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave , Kanada i Australija usvojile su koncept sudske revizije od strane svojih sudova, slijede?i zajedni?ke principe svojih sli?nih pravnih sistema engleskog prava , koje su oni, zauzvrat, naslijedili iz britanske pravne prakse ( Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju kodifikovan ustav i zabranjena je sudska revizija primarnog zakonodavstva). Ustav Partenopske republike iz 1799, koji je napisao Mario Pagano , predviđao je organ za prekr?aje koji bi nadzirao ustavni zakon, eforato , ali je trajao samo 6 mjeseci. ^[1] Ustav Pensilvanije iz 1776. i Ustav Vermonta iz 1777. uspostavljaju "Vije?e cenzora" odvojeno od ostalih grana vlasti, sa zadatkom da "preporu?e zakonodavnom tijelu da ukine one zakone za koje se ?ini da su doneseni protivno principa ustava“, institucija donekle sli?na modernom ustavnom sudu. ^{[2] [3]}

Poslije uspostave nezavisnog ustavnog suda [ uredi | uredi izvor ]

Godine 1919. Prva Austrijska Republika uspostavila je prvi namjenski ustavni sud, Ustavni sud Austrije , koji je postojao samo do 10. oktobra 1920, kada je stupio na snagu novi ustav zemlje , nakon ?ega je sud dobio ovla?tenje da preispituje zakone svojih pokrajina . ^[4] Ustav ?ehoslova?ke iz 1920 , koji je stupio na snagu 2. februara, bio je prvi koji je predviđao poseban sud za sudsku reviziju parlamentarnih zakona, ali se sud nije sastao sve do novembra 1921. Na organizaciju i nadle?nosti oba suda uticale su ustavne teorije Hansa Kelsena . ^[5] Kasnije je ova ideja o posebnom ustavnom sudu koji bi razmatrao samo predmete koji se ti?u ustavnosti akata nacionalnog zakonodavstva postala poznata kao austrijski sistem , a kasnije su je usvojile mnoge druge zemlje, npr. Lihten?tajn (1925), Gr?ka (1927), ?panija (1931), Nema?ka (1949) i sli?no.

Obim [ uredi | uredi izvor ]

Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona nezavisno o konkretnom pravnom predmetnu ili sporu, i tako donose odluke koje djeluju prema svima (nisu ograni?ene na konkretan slu?aj). To zna?i da se zakon, odnosno njegove odredbe, za koje ustavni sud zaklju?i da su neustavne, poni?tavaju ili ukidaju. Uz nadzor ustavnosti zakona, ustavnim sudovima se redovno povjerava i nadzor nad ustavno??u i zakonito??u podzakonskih propisa.

Ustavni sudovi, u pravilu, odlu?uju o pravima i obavezama najvi?ih tijela dr?avne vlasti (rje?avaju sukob nadle?nosti). U federalnim dr?avama povjerava im se rje?avanje sporova među federalnim jedinicama , te između federalnih jedinica i federalnih tijela. Osim toga, ustavni sudovi obi?no nadziru zakonitost provedenih izbora i referenduma .

Ustavni sudovi vode postupke u slu?aju povrede ustava visokih dr?avnih du?nosnika (prije svega predsjednika dr?ave ) te utvrđuju njihovu eventualnu odgovornost.

U pogledu za?tite sloboda i prava građana zagarantovanim ustavom, ustavni sudovi odlu?uju o pojedina?nim zahtjevima građana (naj?e??e u obliku ustavne tu?be ili ?albe) pru?aju?i ustavnosudsku za?titu pojedincima ?ija su ustavna prava povrijeđena aktima sudske, upravne i druge javne vlasti.

Neki su ustavni sudovi ovla?teni i za tuma?enje ustava, pa i zakona, donose?i interpretativne odluke (naj?e??e na zahtjev najvi?ih dr?avnih tijela ili du?nosnika).

Ustavni sudovi [ uredi | uredi izvor ]

Naredni spisak ?ine zemlje sa posebnim ustavnim sudovima. Ipak, neke druge zemlje nemaju posebne ustavne sudove, ve? umjesto toga delegiraju ustavnu sudsku vlast na svoj redovni sudski sistem, pri ?emu kona?nu mo? dono?enja odluka ima vrhovni redovni sud . Međutim, takvi sudovi se ponekad nazivaju i "ustavni sudovi". Na primjer, Vrhovni sud Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava nazvan je najstarijim ustavnim sudom na svijetu, ^[6] jer je bio jedan od prvih sudova na svijetu koji je poni?tio zakon kao neustavan ( Marbury protiv Madison ), iako nije poseban ustavni sud, koji razmatra predmete koji se ne doti?u Ustava.

To su uglavnom zemlje kontinentalnog pravnog kruga , za razliku od zemalja anglosaksonskog prava (ve?inom biv?e kolonije Ujedinjenog Kraljevstva : SAD , Australija , Novi Zeland , Irska , Kanada i sl.) koje funkciju nadzora nad ustavno??u zakona povjeravaju redovnim sudovima (prije svega Vrhovnom sudu ).

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Ustavni sud

• Ustavno pravo
• Ustav
• Ustavni sud Bosne i Hercegovine
• Ustav Bosne i Hercegovine

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ Mauro Lenci, The battle over "democracy" . In Oddens, Joris; Rutjes, Mart; Jacobs, Erik (1. 5. 2015). The political culture of the sister republics, 1794-1806: France, the Netherlands, Switzerland, and Italy . Amsterdam University Press. ISBN   9789048522415 .
2. ^ "Vermont Constitution - 1777" . sos.vermont.gov . Pristupljeno 8. 4. 2024 .
3. ^ "Pennsylvania Constitution of 1776 | PHMC > Our Documentary Heritage" .
4. ^ Ustavni sud Austria - History
5. ^ Romeu F.R., The Establishment of Constitutional Courts: A Study of 128 Democratic Constitutions, ?Review of Law & Economics”, 2 (1), Washington, D.C.: CQ Press, 2006, p. 104.
6. ^ Liptak, Adam (17. 9. 2008). "U.S. Court Is Now Guiding Fewer Nations" . The New York Times . Pristupljeno 7. 6. 2018 .
7. ^ "Tribunal Constitucional" (jezik: portugalski) . Pristupljeno 27. 2. 2023 .
8. ^ "Ustavni sud Tad?ikistana" .