Skija?ki skokovi

Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Skija?ki skokovi
Vikersundbakken u Vikersundu najve?a je skakaonica na svijetu
Najvi?a upravna organizacija FIS
Karakteristike
Broj ?lanova tima Pojedina?no i ekipno
Oprema Skije , vezovi, kombinezon, kaciga
Dr?ava ili regija Skandinavija , Srednja Evropa , Sj. Amerika , Japan
Olimpijski sport Od ZOI 1924 (mu?karci)
Od ZOI 2014 (?ene)
Skakaonice u Einsiedelnu ( ?vicarska )
Kompleks skakaonica u Pragelatu tokom ZOI 2006. u Torinu
Skakaonica "Matti Nykanen" (K-100) i manja skakaonica (K-64) u Jyvaskyli ( Finska )

Skija?ki skokovi su sportska disciplina skakanja na skijama u kojoj se skija? spu?ta niz posebno konstruiranu skakaonicu te nakon odraza poku?ava "preletjeti" ?to ve?u udaljenost. Skakaonica je prekrivena snijegom , pa su takmi?enja mogu?a samo u zimskim uslovima. Ipak, danas postoje i varijante izrade skakaonice s vje?ta?kom podlogom te se takmi?enja mogu odr?avati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta izvodi se i na vodi .

Skija?ki skokovi su standardni sport na Zimskim olimpijskim igrama . Oni su i sastavni dio sporta koji se naziva nordijska kombinacija , a koji se sastoji od takmi?enja u skija?kom tr?anju i skija?kim skokovima.

Ski-skaka? u Calgaryju ( Kanada )

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Kao ve?ina skija?kih disciplina, i skija?ki skokovi najranije se spominju u skandinavskim zemljama. Nastali su u Morgedalu ( Norve?ka ). U po?etku, oko 1810. godine, skakalo se s odsko?i?ta napravljenog od nabacanog snijega ispod neke prirodne strme padine. Skaka? je dobijao zalet spustiv?i se niz padinu, a zatim bi se odrazio s odsko?i?ta i letio 15?20 m. Oko 1840. skaka?i su odsko?i?te smjestili na samu strminu padine. Sa?uvani crte?i iz 1862, 1880. i 1888. prikazuju skaka?e kako ska?u s jednim dugim ?tapom u ruci, skupljenih koljena, i nakon doskoka izvode telemark .

Prvi poznati skija?-skaka? bio je Olaf Rye , norve?ki poru?nik. On se 1809. lansirao 9,5 m u zrak pred publikom koju su ?inili ostali vojnici . Sondre Nordheim prvi je po?eo skakati bez ?tapa, pa je njegov "elegantni" skok pobudio veliku pa?nju, ozna?iv?i prekretnicu u ovom sportu. Tek 1860-ih po?inju se graditi skija?ke skakaonice, od kojih je vjerovatno skakaonica Holmenkollen kod Osla bila jedna od prvih. Prve norve?ke skakaonice bile su za dana?nje pojmove veoma kratke, tako da je rekordna du?ina Nordheimovog skoka 1868. iznosila 19 m, a skokovi 1910 (H. Hansen), 1914 (A. Amundsen) 54, dok je 1933. Sigmund Ruud sko?io 86 m. Prvo poznatije takmi?enje bilo je Husebyrennet , odr?ano u Oslu 1879. Tada je Olaf Haugann postavio i prvi svjetski rekord : 20 m. [1] Ovo je takmi?enje 1892. preba?eno na Holmenkollen, koji je i do danas ostao jedna od najpresti?nijih skakaonica.

Takmi?enja [ uredi | uredi izvor ]

Savremena skija?ka skakaonica

Takmi?enja se odr?avaju uglavnom na trima vrstama skakaonica, koje se razlikuju po veli?ini:

  • 90-metarska skakaonica ? obra?unska ta?ka na daljini je od 80 do 100 m (naj?e??e 90), a skaka?i posti?u daljine do 110 m u optimalnim uvjetima.
  • 120-metarska skakaonica ? obra?unska ta?ka na udaljenosti je od 120 do 130 m, zavisno od skakaonice. Na onim malo ve?im mogu se posti?i daljine i do 145 m.
  • Skija?ka letaonica ? to su skakaonice s obra?unskom ta?kom preko 185 m i na njima se mogu posti?i du?ine do ?ak 250 m. ?esto se za takmi?enje na takvim skakaonicama koristi naziv "skija?ki letovi", da bi se naglasila velika du?ina skokova.

Standardno takmi?enje sastoji se od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi za oba skoka sabiru se za kona?ni poredak. Postoji i ekipno takmi?enje, u kojem se sabiru bodovi ?etiri ?lana jedne ekipe.

Amaterska i juniorska takmi?enja odr?avaju se na manjim skakaonicama.

Ljetna takmi?enja [ uredi | uredi izvor ]

Takmi?enja se mogu odr?avati i ljeti. Skaka?i se tada spu?taju po porculanskim "?purama" za skije, a umjesto snijegom padina je prekrivena plasti?nom travom, koja se u kra?im intervalima polijeva vodom. FIS je organizirao i posebno takmi?enje pod nazivom Ljetni Grand Prix , a odr?ava se na sljede?im skakaonicama:

FIS-kup i Kontinentalni kup također imaju ljetna takmi?enja, ?ak i vi?e nego Svjetski kup.

?enski skija?ki skokovi [ uredi | uredi izvor ]

FIS je 26. maja 2006. odlu?io dozvoliti ?enama da ska?u na SP 2009. u ?e?kom Liberecu , a da se zatim na idu?em SP-u odr?e ?enski ekipni skokovi. FIS je također odlu?io uputiti prijedlog MOK -u da dozvoli ?enama da se takmi?e na ZOI 2010. u Vancouveru . [2]

Izvr?ni odbor MOK-a 28. novembra 2006. odbio je taj prijedlog uz obrazlo?enje da nema dovoljnog broja takmi?arki, kao ni zemalja, te da se ?enski ski-skokovi tek moraju etablirati na međunarodnom nivou. [3] Jacques Rogge , tada?nji predsjednik MOK-a, rekao je da ?enski ski-skokovi ne?e biti u programu OI jer "ne ?elimo da medalje budu rastopljene i isprane vodom" (tj. da im vrijednost bude umanjena), aludiraju?i na relativno mali broj potencijalnih takmi?arki. [4]

Navedeno je da, iako broj ?ena u ski-skokovima nije bezna?ajan, kod njih postoji ve?i raspon u pogledu talenta nego kod mu?karaca budu?i da su najbolji skaka?i vrlo blizu jedni drugima po takmi?arskoj ja?ini, dok ?ene vi?e variraju, ?ak i u najja?im takmi?enjima. [5]

Grupa od 15 ski-skaka?ica podnijela je tu?bu protiv Organizacijskog komiteta Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Vancouveru ( VANOC -a) navode?i da bi odr?avanje mu?kih skokova na ZOI u Vancouveru bez ?enskog takmi?enja bilo direktno kr?enje 15. stavka Kanadske povelje o pravima i slobodama. [6] Argumenti povezani s ovom tu?bom predstavljeni su od 20. do 24. aprila 2009, a presuda je donesena 10. juna, protiv skaka?ica. Sudija je odredio da je ova stvar, iako se radi o slu?aju diskriminiranja ?ena [7] , odgovornost MOK-a te stoga nije obuhva?ena Poveljom. Dalje je određeno da se Povelja ne odnosi na VANOC. [8] Trojica sudija iz Britanske Kolumbije jednoglasno su odbili ?albu 13. novembra. Ameri?ka glumica i producentica dokumentarnih filmova , Virginia Madsen , zabilje?ila je napore kanadskog tima u filmu iz 2009. pod nazivom Fighting Gravity ( U borbi protiv gravitacije ). [9]

MOK je 6. aprila 2011. slu?beno prihvatio ?enske ski-skokove u program ZOI 2014. u ruskom So?iju . [10]

Godine 2013, u periodu od nekoliko mjeseci , pet skaka?ica iz samog svjetskog vrha zadobilo je ozbiljne povrede koljena i morale su se povu?i na dugoro?ni oporavak, dovode?i u opasnost njihove ?anse za dobar uspjeh u So?iju. Daniela Iraschko , svjetska prvakinja iz 2011, pala je u Hinterzartenu 12. januara i povukla se [11] ; 17. marta te?e se povrijedila Anja Tepe? na Holmenkollenu u Oslu [12] ; pobjednica Cup de Francea , Espiau, povrijedila je koljeno u junu [13] ; 12. augusta Alexandra Pretorius , dvostruka pobjednica ?enskog Grand Prixa , zadobila je sli?nu povredu u Courchevelu [14] ; kona?no, 21. augusta u Oberstdorfu je ligamente koljena povrijedila i Sarah Hendrickson , svjetska prvakinja iz 2013. [15] Skaka?icama je potreban du?i zalet nego skaka?ima kako bi nadoknadile manju te?inu i postigle potrebnu brzinu. Zbog njihove manje te?ine skaka?ice posti?u du?ine koje nisu ispod onih koje posti?u njihove mu?ke kolege. U medijskim izvje?tajima navodi se da bi ovo moglo preopteretiti koljena skaka?ica, s fiziolo?kog aspekta.

Mje?oviti timovi [ uredi | uredi izvor ]

U Ljubljani je 16. juna 2012. odr?ano historijsko, premijerno takmi?enje u mje?ovitim ski-skokovima, gdje svaku ekipu sa?injavaju dva mu?karca i dvije ?ene, koji ska?u naizmjeni?no. [16] Takmi?enje je nazvano Borba rodova ili Duel rodova , a odr?ano je u okviru 42. međunarodnih revijalnih ski-skokova na skakaonicama u Areni Triglav Mostec, kompleksu smje?tenom u ljubljanskom distriktu ?i?ka . [17] Na ?etiri skakaonice (HS 14, HS 23, HS 38 i HS 62) mje?oviti timovi (ovog puta samo parovi) takmi?ili su se prvi put po sistemu eliminacije. Prvi pobjednici u historiji postali su doma?i takmi?ari Maja Vti? i Toma? Nagli? . [18]

Na skakaonici Le Praz (HS 96) u francuskom Courchevelu 14. augusta odr?ano je prvo potpuno mje?ovito takmi?enje (2 + 2), prvo takvo takmi?enje u Ljetnom Grand Prixu i prvo na vje?ta?koj podlozi, a prvi pobjednik bila je ekipa Japana.

23. novembra odr?ano je i prvo ovakvo takmi?enje u okviru Svjetskog kupa, i to u Lillehammeru , na olimpijskoj skakaonici Lysgardsbakken (HS 100). Prvi pobjednik postala je ekipa Norve?ke.

Najposje?enija takmi?enja [ uredi | uredi izvor ]

(Pojedina?na takmi?enja s posjetom ve?om od 50.000 ljudi. Spisak nije potpun.)

Plasman Broj gledalaca Mjesto Datum Skakaonica Takmi?enje
1. 143.000 Norveška Holmenkollen ( Oslo ) 14. 2. 1952. Holmenkollen ZOI 1952.
2. 130.000 Nacistička Njemačka Garmisch-Partenkirchen 16. 2. 1936. Velika olimpijska skakaonica ZOI 1936.
3. 120.000 Poljska Zakopane 18. 2. 1962. Wielka Krokiew SP 1962.
4. 111.000 Slovenija Planica 20. 3. 2016. Letalnica Finale Svjetskog kupa 2015/16.
5. 106.000 Norveška Holmenkollen ( Oslo ) mart 1946. Holmenkollen Skija?ki festival Holmenkollen
6. 100.000 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Planica 16. 3. 1985. Letalnica SP u ski-letovima 1985.
7. 70.000 Slovenija Planica 22. 3. 1997. Letalnica Finale Svjetskog kupa 1996/97.
70.000 Norveška Holmenkollen ( Oslo ) 3. 3. 2011. Holmenkollen SP 2011.
8. 57.000 Austrija Tauplitz 17. 1. 2016. Kulm SP u ski-letovima 2016.
9. 55.000 Slovenija Planica 20. 3. 2010. Letalnica SP u ski-letovima 2010.
10. 50.000 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Planica 14. 3. 1987. Letalnica Finale Svjetskog kupa 1986/87.
50.000 Japan Hakuba ( Nagano ) 17. 2. 1998. Hakuba ZOI 1998.

Rekordi [ uredi | uredi izvor ]

Uklju?ena su sva takmi?enja prije Svjetskog kupa, Olimpijske igre, svjetska prvenstva i Svjetski kup (podaci do 24. 3. 2019).

Kategorija Skaka? Rekord
Olimpijske igre ( 1924 ? 2018 )
Pojedina?ne pobjede Simon Ammann 4
Osvojene medalje (pojedina?no + ekipno) Matti Nykanen 5
Ekipne pobjede Finska, Njema?ka, Austrija 2
Ekipne medalje Austrija 5
Najmlađi pojedina?ni pobjednik ( Albertville '92 ) Toni Nieminen 16 godina i 261 dan
Najstariji pojedina?ni pobjednik ( Pyeongchang 2018 ) Kamil Stoch 30 godina i 268 dana
Broj u?e??a na ZOI Noriaki Kasai 8
Svjetska prvenstva ( 1925 ? 2019 )
Najvi?e pojedina?nih pobjeda Adam Małysz 4
Najvi?e pojedina?nih medalja Adam Małysz 6
Osvojene medalje (pojedina?no + ekipno) Gregor Schlierenzauer 12
Najvi?e ekipnih pobjeda Austrija 9
Najvi?e ekipnih medalja Austrija 20
Najmlađi pojedina?ni pobjednik ( Thunder Bay '95 ) Tommy Ingebrigtsen 17 godina i 222 dana
Najstariji pojedina?ni pobjednik ( Val di Fiemme '13 ) Anders Bardal 30 godina i 183 dana
Broj u?e??a na Svjetskim prvenstvima Noriaki Kasai 13
Svjetsko prvenstvo u skija?kim letovima ( 1972 ? 2018 )
Najvi?e pojedina?nih pobjeda Walter Steiner , Sven Hannawald , Roar Ljøkelsøy 2
Najvi?e pojedina?nih medalja Matti Nykanen 5
Osvojene medalje (pojedina?no + ekipno) Janne Ahonen 7
Najvi?e ekipnih pobjeda Austrija 3
Najvi?e ekipnih medalja Norve?ka 5
Najmlađi pojedina?ni pobjednik ( Oberstdorf '08 ) Gregor Schlierenzauer 18 godina i 47 dana
Najstariji pojedina?ni pobjednik ( Vikersund '12 ) Robert Kranjec 30 godina i 224 dana
Broj u?e??a na Svjetskim prvenstvima Noriaki Kasai 11
Turneja 4 skakaonice ( 1952 ? 2019 )
Najvi?e ukupnih pobjeda Janne Ahonen 5
Najvi?e pojedina?nih pobjeda Jens Weißflog 10
Najmlađi pojedina?ni pobjednik ( Oberstdorf '91 ) Toni Nieminen 16 godina i 212 dana
Najstariji pojedina?ni pobjednik ( Bischofshofen '96 ) Jens Weißflog 31 godina i 169 dana
Najmlađi ukupni pobjednik Toni Nieminen 16 godina i 220 dana
Najstariji ukupni pobjednik Jens Weißflog 31 godina i 169 dana
Najvi?e nastupa Noriaki Kasai 28
Svjetski kup ( 1979 ? 2019 )
Najvi?e ukupnih pobjeda Matti Nykanen , Adam Małysz 4
Najvi?e pojedina?nih pobjeda Gregor Schlierenzauer 53
Najvi?e pojedina?nih postolja Janne Ahonen 108
Najvi?e pojedina?nih plasmana među top 10 Janne Ahonen 248
Najvi?e ekipnih pobjeda Austrija 29
Najvi?e ekipnih postolja Austrija 75
Najvi?e pojedina?nih nastupa Noriaki Kasai 566
Najvi?e ekipnih nastupa Noriaki Kasai 71
Ukupan broj nastupa (pojedina?no + ekipno) Noriaki Kasai 637
Najvi?e sezona Noriaki Kasai 30
Najvi?e pojedina?nih pobjeda u letovima Gregor Schlierenzauer 14
Najmlađi pojedina?ni pobjednik (Lahti '90) Steve Collins 15 godina i 362 dana
Najstariji pojedina?ni pobjednik (Kuusamo '14) Noriaki Kasai 42 godina i 176 dana
Najmlađi ukupni pobjednik ( 1991/92 ) Toni Nieminen 16 godina i 303 dana
Najstariji ukupni pobjednik ( 2017/18 ) Kamil Stoch 30 godina i 304 dana
Najstariji u?esnik u Svjetskom kupu Noriaki Kasai 45 godina i 292 dana
Najstariji skaka? na postolju pojedina?no Noriaki Kasai 44 godine i 293 dana
Najstariji skaka? među top 10 pojedina?no Noriaki Kasai 45 godina i 285 dana
Najvi?e pojedina?nih pobjeda u sezoni Peter Prevc 15
Najvi?e bodova u sezoni Peter Prevc 2303
Najvi?e puta među osvaja?ima bodova Noriaki Kasai 462 puta
Ostali rekordi
Prvi skok ikad preko 100 m ? pad ( Ponte di Legno , 1935) Olav Ulland 103,5 m
Prvi slu?beni skok preko 100 m ( Planica , 1936) Sepp Bradl 101,5 m
Prvi skok ikad preko 200 m ? pad ( Planica , 1994 ) Andreas Goldberger 202 m
Prvi slu?beni skok preko 200 m ( Planica , 1994 ) Toni Nieminen 203 m
Najvi?e letova preko 200 m Robert Kranjec 206
Svjetski rekorder ( Vikersund '17 ) Stefan Kraft 253,5 m
Svjetski rekorder s kamerom na kacigi (Planica '15) Jurij Tepe? 237,5 m
Svjetski rekorder (30+ godina) (Vikersund '12) Robert Kranjec 244 m
Svjetski rekorder (40+ godina) (Vikersund '17) Noriaki Kasai 241,5 m
Juniorski svjetski rekorder (Planica '10) Gregor Schlierenzauer 232,5 m
Prvo pojedina?no takmi?enje u Svjetskom kupu Cortina d'Ampezzo 1979.
Prvo ekipno takmi?enje u Svjetskom kupu Lahti 1990.
Prvo mje?ovito takmi?enje ikad ? 2 ?lana Mostec ( Ljubljana ) 2012.
Prvo mje?ovito takmi?enje ikad ? 4 ?lana Courchevel 2012.
Prvo mje?ovito takmi?enje u Svjetskom kupu Lillehammer 2012.
Prvi tandemski skok ikad i svjetski rekord
( Planica HS 45 , 2016) 		Rok Urbanc i Jaka Rus 35 m

Bodovanje [ uredi | uredi izvor ]

Pobjednik se odlu?uje po sistemu bodovanja zasnovanom na du?ini skoka, stilu, du?ini zaleta i smjeru vjetra.

Svaka skakaonica ima cilj koji se zove obra?unska ta?ka (ili K-ta?ka ili "kriti?na ta?ka", termin popularan na prostoru biv?e Jugoslavije). Ova ta?ka ozna?ena je K-linijom u zoni doskoka, a predstavlja ta?ku u kojoj dosko?na padina po?inje prelaziti u ravan (mjereno od kraja zaleta). Kod takmi?enja na 90-metarskoj, odnosno 120-metarskoj skakaonici K-linija nalazi se na 90, odnosno 120 m. Za skok ta?no na obra?unsku ta?ku skaka? dobija 60 bodova. Za svaki metar manje/vi?e dodaje se ili oduzima 1,8 bodova po m (kod letova to iznosi 1,2 boda). [19] Stoga je mogu?e da takmi?ar ostvari negativan rezultat ako je njegov skok veoma kra?i od kriti?ne ta?ke, uz lo?e ocjene za stil (ovo je tipi?no u slu?aju pada).

Iako je cilj takmi?enja u skija?kim skokovima presko?iti ?to ve?u udaljenost, ocjenjuje se i stil skaka?a, pa je za pobjedu, osim dugog skoka, potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi izra?unavaju se po ostvarenoj du?ini skoka te zbiru srednje 3 ocjene petorice sudija (najve?a i najmanja ocjena se bri?u), od kojih svaki mo?e za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Sudije se nalaze u posebnom tornju, obi?no s lijeve strane o?ekivane ta?ke doskoka. Bodovi za du?inu skoka dodjeljuju se prema odnosu du?ine skoka i polo?aja obra?unske ta?ke pojedine skakaonice.

U januaru 2010. uveden je novi sistem bodovanja koji obuhvata vremenske uvjete. Aerodinamika i brzina na mostu va?ne su varijable koje određuju vrijednost skoka, a ako se vremenski uslovi mijenjaju u toku takmi?enja, uslovi ne?e biti jednaki za sve, ?to nije fer. Skaka?u se po novom sistemu dodaju ili oduzimaju bodovi ako se zaleti?te ("kapija") povisuje ili sni?ava. Naprednija kalkulacija određuje i plus/minus bodove za uslove vjetra u vrijeme skoka. Ovi se bodovi dodaju ili odbijaju od ukupnog broja bodova za skok.

U pojedina?nim takmi?enjima sabiraju se vrijednosti dvaju takmi?arskih skokova kako bi se odredio pobjednik, dok se u ekipnim takmi?enjima sabiraju rezultati svih skokova ?lanova ekipe (4 x 2 skoka). U slu?aju lo?ih vremenskih uslova, tj. kad nije mogu?e odr?ati zadani broj serija, takmi?enje se prekida (budu?i da je sigurnost skaka?a glavni prioritet), a za slu?bene rezultate uzimaju se oni nakon posljednje kompletirane serije.

Pravila [ uredi | uredi izvor ]

Skaka?i koji su lak?i od donje te?inske granice ka?njavaju se kra?om maksimalnom du?inom skija, ?to smanjuje aerodinami?ki uzgon koji mogu posti?i. Ova se pravila pripisuju tendenciji spre?avanja najozbiljnijih slu?ajeva niske mase skaka?a, ali neki i dalje gube te?inu kako bi pove?ali du?inu koju mogu presko?iti. [20]

Tehnika [ uredi | uredi izvor ]

Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz historiju, tehnika doskoka uglavnom je ona prema tehnici "telemark". Preovladavaju?a tehnika polo?aja tijela tokom leta je tzv. V-tehnika , prilikom koje skaka? dr?i skije u V-polo?aju, s repovima skija skupljenim, a vrhovima odvojenim.

Moderni V-stil rezultat je stila koji je prvi primijenio Jan Boklov u ?vedskoj 1985. kako bi se produ?ile du?ine leta za oko 10% u odnosu na raniji stil paralelnih skija, kakav pamtimo s Nykanenom . U modernim skokovima aerodinamika je postala jak faktor i ti?e se dizajna skija?kih kombinezona. Prva tehnika bila je kongsber?ka , koju je razvio Jacob Tullin Thams u norve?kom gradu Kongsbergu , a sastojala se u stavu ?u?nja s rukama pored tijela na zaleti?tu, a onda se uspravno izleti s rukama paralelnim ispred tijela. Du?ine ovih skokova bile su od 45 do 100 m. Tek su 1950. Andreas Dascher i Erich Windisch iz Njema?ke razvili tehniku nazvanu "riblja" jer su ruke bile uz tijelo i to je podsje?alo na riblje peraje . Ova tehnika bila je standard do 1985, a skije su bile paralelne. Onda je Boklov razvio V-stil, koji je danas apsolutno preovladao kod skaka?a u Svjetskom kupu . Zavr?etak skoka je u telemark-stilu, kad se tlo dodiruje jednom nogom u polu?u?nju ispred druge noge, dok je doskok na dvije noge stilski nekorektan (ocjene se smanjuju), ali ispravan.

Do sredine 1970-ih skaka?i su tokom zaleta dr?ali ruke ispred sebe. To se promijenilo kad je isto?nonjema?ki skaka? Jochen Danneberg uveo novu tehniku zaleta s rukama usmjerenim unazad, ?to je bio aerodinami?niji polo?aj.

Popularnost [ uredi | uredi izvor ]

Skija?ki skokovi nastali su u skandinavskim zemljama, pa su i danas tamo najpopularniji među gledaocima i TV -publikom. Najbolji takmi?ari redovno dolaze iz skandinavskih zemalja, prije svih Norve?ke i Finske , a jo? jedan jak region u tom sportu jeste Srednja Evropa , naro?ito Njema?ka , Austrija , Slovenija , Poljska , ?e?ka i ?vicarska . Jedina zemlja izvan Evrope koja ima dugu tradiciju u ovom sportu i koja je dala dosta uspje?nih takmi?ara jest Japan . Naravno, ovaj sport postoji i u drugim zemljama, ali njihovi takmi?ari rijetko ostvaruju zapa?enije rezultate (tokom 1980-ih izvjestan uspjeh imali su, npr., kanadski skaka?i). Među najpopularnija takmi?enja svakako spada novogodi?nja Turneja 4 skakaonice (dvije u Njema?koj i dvije u Austriji).

Bilo je poku?aja da se popularnost ski-skokova pro?iri pronala?enjem na?ina za lak?u izgradnju i odr?avanje skakaonica za treninge i takmi?enja. To uklju?uje plasti?ni snijeg koji bi osigurao klizavu podlogu za skije ?ak i u ljetnim mjesecima i na lokacijama gdje su snje?ne padavine rijetka pojava.

Historijski skokovi [ uredi | uredi izvor ]

Mu?karci [ uredi | uredi izvor ]

Prvi skok Datum Skaka? Skakaonica Mjesto Du?ina (m)
U historiji novembar 1808. Norveška Olaf Rye Crkva u Eidsbergu Norveška Eidsberg 9,5
Preko 50 m 16. 2. 1913. Sjedinjene Američke Države Ragnar Omtvedt Wolverine Sjedinjene Američke Države Ironwood 51,5
Preko 100 m 15. 3. 1936. Austrija Josef Bradl Bloudekova velikanka Kraljevina Jugoslavija Planica 101,5
Preko 150 m 11. 2. 1967. Norveška Lars Grini "Heini Klopfer" Zapadna Njemačka Oberstdorf 150
Preko 200 m 17. 3. 1994. Finska Toni Nieminen Letalnica Slovenija Planica 203
Preko 250 m 14. 2. 2015. Slovenija Peter Prevc Vikersundbakken Norveška Vikersund 250

?ene [ uredi | uredi izvor ]

Prvi skok Datum Skaka?ica Skakaonica Mjesto Du?ina (m)
U historiji 1897. Norveška Ragna Pettersen Nydalsbakken Norveška Aker 12
Preko 50 m 1932. Norveška Johanne Kolstad Grakallbakken Norveška Trondheim 62
Preko 100 m 29. 3. 1981. Finska Tiina Lehtola Rukatunturi Finska Kuusamo 110
Preko 150 m 5. 2. 1994. Austrija Eva Ganster Kulm Austrija Tauplitz / Bad Mitterndorf 161
Preko 200 m 29. 1. 2003. Austrija Daniela Iraschko Kulm Austrija Tauplitz / Bad Mitterndorf 200

Tandem [ uredi | uredi izvor ]

Prvi skok Datum Skaka?i Skakaonica Mjesto Du?ina (m)
U historiji 18. 2. 2016 [21] Slovenija Rok Urbanc
Slovenija Jaka Rus 		Planica HS 45 Slovenija Planica 35

Skija?ki letovi [ uredi | uredi izvor ]

Skija?ki skokovi potje?u iz Norve?ke, ali domovina skija?kih letova jeste Slovenija, u kojoj je 1930-ih Stanko Bloudek konstruirao prvu letaonicu na svijetu, koja je po njemu nazvana Bloudekova velikanka . Kasnije je konstruktorsku tradiciju nastavio Janez Gori?ek , građevinski in?enjer , sportist i entuzijasti?ni sportski promotor, koji je 1969. konstruirao novu letaonicu na Planici, kao i jo? nekoliko letaonica i skakaonica ?irom svijeta. Godine 1936. FIS je po?eo regulirati izgradnju skakaonica i odredio međunarodne standarde. U to vrijeme bilo je zabranjeno graditi skakaonice na kojima su bilo mogu?i skokovi du?i od 80 m. Ipak, sagrađena je spomenuta letaonica na Planici (Bloudekova), ali proteklo je nekoliko godina dok FIS nije odobrio odr?avanje takmi?enja na njoj.

Letovi su ekstremna vrsta skija?kih skokova. Iste su forme kao i skokovi, samo ?to se takmi?enja odr?avaju na velikim skakaonicama, tj. letaonicama, na kojima je kriti?na ta?ka najmanje 185 m. Kod letova je naglasak vi?e na sposobnosti jedrenja zrakom nego na samim skaka?kim sposobnostima. Trenutno ima pet takvih skakaonica u svijetu: Vikersundbakken u Vikersundu ( Norve?ka ), "Heini Klopfer" u Oberstdorfu ( Njema?ka ), Kulm u Tauplitzu / Bad Mitterndorfu ( Austrija ), Letalnica u Planici ( Slovenija ) i ?ertak u Harrachovu ( ?e?ka ). ?esta letaonica, Copper Peak u Michiganu ( SAD ), trenutno se ne koristi jer ne odgovara FIS -ovim standardima, iako postoje planovi za rekonstrukciju. Također postoje planovi za izgradnju jo? letaonica, ?ak i za dvoransku u finskom mjestu Ylitornio . [22]

Na ovim skakaonicama posti?u se najve?e du?ine i na svakoj je mogu?e pre?i 200 m. Trenutni svjetski rekord iznosi 253,5 m, a postavio ga je Austrijanac Stefan Kraft na Vikersundbakkenu 2017. Od 1972 . svake druge godine odr?ava se Svjetsko prvenstvo u skija?kim letovima , s tim da je bilo preba?eno iz parnih u neparne godine, pa je opet vra?eno na parne. Takmi?enje se odvija u dva dana, odnosno ?etiri serije, ?iji se rezultati sabiru. Na SP 1992 , 1994 , 1996. i 1998. pojedina?ne dnevne pobjede (nakon dvije serije) također su se ra?unale i kao pobjede u Svjetskom kupu.

Ve?ina najboljih takmi?ara u "obi?nim" ski-skokovima ?esto su među najboljima i u letovima. Ipak, neki skaka?i, kao ?to su Austrijanac Martin Koch , Johan Remen Evensen ili Slovenac Robert Kranjec , smatraju se specijalistima za letove.

Spisak letaonica [ uredi | uredi izvor ]

Ime Lokacija Otvorena K-ta?ka Veli?ina Rekord
Norveška Vikersundbakken Vikersund 1936. K-200 HS 240 Svjetski rekord 253,5 m
Slovenija Letalnica Planica 1969. K-200 HS 240 252 m
Austrija Kulm Tauplitz 1950. K-200 HS 225 244 m
Njemačka "Heini Klopfer" Oberstdorf 1950. K-200 HS 225 238,5 m
Češka ?ertak Harrachov 1979. K-185 HS 205 214,5 m
Sjedinjene Američke Države Copper Peak Ironwood 1970. K-170 HS 180 158 m

Skija?ki letovi i padobranstvo [ uredi | uredi izvor ]

Skija?i-leta?i oslanjaju se na iste aerodinami?ke polo?aje tijela kao i padobranci (tzv. tracking [23] i delta-formacije). Budu?i da su se tehnologija opreme i tehnike leta pobolj?ale tokom 1970-ih, izgleda da su oba sporta razvila ove aerodinami?ki stabilne polo?aje tijela. U zavisnosti od opreme koja se koristi, odnos "klizanja" po zraku za tracking i delta-polo?aj u oba sporta mo?e biti do 2:1, ?to zna?i da skija?-leta? ili padobranac za svaki metar visine koji izgube mogu dobiti 2 m horizontalne putanje. Op?enito, padobranci "lete" zrakom dvostruko br?e od ski-leta?a. U?esnici u oba sporta sebe nazivaju "skaka?ima".

Broj slu?benih letova preko 200 m [ uredi | uredi izvor ]

  • Do 25. 3. 2018.
Plasman Skaka? #
1. Slovenija Robert Kranjec 206
2. Švicarska Simon Ammann 166
3. Austrija Gregor Schlierenzauer 147
4. Austrija Martin Koch 138
Poljska Kamil Stoch 138
6. Slovenija Peter Prevc 132
7. Japan Noriaki Kasai 126
8. Slovenija Jurij Tepe? 119
9. Poljska Adam Małysz 112
10. Njemačka Richard Freitag 110

Savr?eni skokovi [ uredi | uredi izvor ]

"Savr?en skok" jest slu?aj kad skaka? dobije maksimalnu ocjenu za stil (20) od svih pet sudija. Dosad je to po?lo za rukom sedmorici skaka?a:

Br. Datum Skaka? Plasman Skakaonica Veli?ina Mjesto Serija Takmi?enje Du?ina (m) Video
1. 7. 3. 1976. Austrija Toni Innauer 1. "Heini Klopfer" K-175 L Njemačka Oberstdorf ? KOP Međunarodna sedmica ski-letova 176 [1]
2. 24. 1. 1998. Japan Kazuyoshi Funaki 2. "Heini Klopfer" K-185 L Njemačka Oberstdorf druga Svjetski kup / SP u letovima 187,5 [2]
3. 25. 1. 1998. Japan Kazuyoshi Funaki 1. "Heini Klopfer" K-185 L Njemačka Oberstdorf druga Svjetski kup / SP u letovima 205,5 [3]
4. 15. 2. 1998. Japan Kazuyoshi Funaki 1. Hakuba K-120 V Japan Nagano druga Olimpijske igre 132,5 [4]
5. 17. 1. 1999. Japan Kazuyoshi Funaki 2. Wielka Krokiew K-116 V Poljska Zakopane prva Svjetski kup 119 [5]
6. 8. 2. 2003. Njemačka Sven Hannawald 1. Muhlenkopf K-130 V Njemačka Willingen prva Svjetski kup 142 [6]
7. 8. 2. 2003. Japan Hideharu Miyahira 6. Muhlenkopf K-130 V Njemačka Willingen druga Svjetski kup 135,5
8. 6. 1. 2009. Austrija Wolfgang Loitzl 1. "Paul Ausserleitner" HS 140 (no?ni) V Austrija Bischofshofen prva Novogodi?nja turneja 142,5 [7]
9. 20. 3. 2015. Slovenija Peter Prevc 1. Letalnica HS 225 L Slovenija Planica druga Svjetski kup 233 [8]
10. 22. 3. 2015. Slovenija Jurij Tepe? 1. Letalnica HS 225 L Slovenija Planica druga Svjetski kup 244 [9]

Hannawaldu i Loitzlu za njihov drugi skok tog dana sudije su dodijelile po jo? ?etiri 20-ice (+ dodatnih 19,5), tako da su dobili devet 20-ica u okviru jednog takmi?enja.

Ostali poznati skaka?i mogu se prona?i na sljede?im spiskovima:

Najpoznatiji skaka?i [ uredi | uredi izvor ]

kako bi bili uvr?teni na ovaj spisak, mu?karci moraju imati ili najmanje 20 pobjeda u Svjetskom kupu, 400 nastupa u Svjetskom kupu ili tri olimpijske medalje. [24] [25] ?ene moraju imati najmanje deset pobjeda u Svjetskom kupu ili jednu olimpijsku medalju. [26] [27]

Neuspje?ni

Va?na odredi?ta [ uredi | uredi izvor ]

Letalnica u Planici

Nacionalni rekordi [ uredi | uredi izvor ]

Rang Dr?ava Rekorder Du?ina Lokacija Godina Izvor
1. Austrija Stefan Kraft 253,5 m Vikersund 2017. [28]
2. Norve?ka Robert Johansson 252 m Vikersund 2017. [29]
Japan Ry?y? Kobayashi Planica 2019. [30]
4. Poljska Kamil Stoch 251,5 m Planica 2017. [31] [32]
5. Slovenija Peter Prevc 250 m Vikersund 2015. [33]
6. Njema?ka Markus Eisenbichler 248 m Planica 2017 / 2019. [31] [34]
7. SAD Kevin Bickner 244,5 m Vikersund 2017. [35]
8. Finska Janne Happonen 240 m Vikersund 2011. [36]
9. ?vicarska Simon Ammann 239,5 m Planica 2017. [37]
10. ?e?ka Antonin Hajek 236 m Planica 2010. [38]
11. Rusija Dmitrij Vasiljev 233,5 m Vikersund 2015. [39]
12. Italija Alex Insam 232,5 m Planica 2017. [40]
13. Francuska Vincent Descombes Sevoie 230,5 m Vikersund 2016. [41]
14. Estonija Artti Aigro 228 m Planica 2019. [37]
15. Kanada Mackenzie Boyd-Clowes 224 m Planica 2016. [42]
16. Bugarska Vladimir Zografski 214 m Planica 2019. [43]
17. ?vedska Isak Grimholm 207,5 m Planica 2007. [44]
Ju?na Koreja Choi Heung-Chul Planica 2008. [45]
19. Kazahstan Sergej Tka?enko 199,5 m Planica 2019. [46]
20. Bjelorusija Pjotr ?adajev 197,5 m Kulm 2006. [47]
21. Slova?ka Martin Mesik 195,5 m Kulm 2006. [47]
22. Ukrajina Vitalij ?umbarec 189,5 m Planica 2009. [48]
23. Gr?ka Nico Polychronidis 186 m Oberstdorf 2013. [49] [50]
24. Holandija Boy van Baarle 180 m Oberstdorf ? [51] [52]
25. Turska Munir Gungen 145 m Kuusamo 2016. [53]
26. Gruzija Koba Cakadze 142 m Vikersund 1967. [54]
27. ?panija Bernat Sola 141 m Kulm 1986. [49]
28. Mađarska Gabor Geller 139 m Harrachov 1980. [55]
29. Danska Andreas Bjelke Nygaard 137 m Lillehammer 2000-e [56]
30. Velika Britanija Sam Bolton 134,5 m Whistler 2019. [57]
31. Rumunija Eduard Torok 128 m Engelberg 2013. [58]
32. Kirgistan Dmitrij ?vikov 124 m Innsbruck 2002. [59]
33. Latvija Kristaps Ne?borts 123 m Val di Fiemme 2013. [60]
34. Kina Tian Zhandong 121,5 m Bischofshofen 2004. [61]
35. Hrvatska Josip ?porer 102 m Planica 1940-e [62]
36. Island Anton Øyvindsson 92 m Lillehammer 2018. [63]
37. Litvanija Zbigniew Kiwert 86 m Ni?nji Novgorod 1960. [64]
38. Andora Tomas Cano 64,5 m La Molina 1992. [65] [66] [67]
39. Sjeverna Makedonija Goga Popov 62 m Planica 1952. [68]
40. Srbija Nikola Stevanovi? 60 m Planica 2018. [69]
41. Australija Bruce Neville 57,5 m Westby 1997. [70]
42. Lihten?tajn Norbert Frick 54,5 m Riezlern 1981. [71]
43. Uganda Dunstan Odeke 50 m Oslo 1990-e [55]
44. Crna Gora Bo?o ?vorovi? 46 m ?abljak 1960-e [72]
45. Grenland Hans Holm 45 m Oslo 1956. [73]
46. Bosna i Hercegovina D?emo Zahirovi? 36 m Jahorina 1949. [74]
47. Belgija Rembert Notten 35 m Ruckershausen 2012. [75] [76] [77]
48. Novi Zeland Brian MacMillan 18,6 m Mount Cook 1937. [78]

Skija?ki skokovi na vodi [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte: Skijanje na vodi

Skok se izvodi na dvjema duga?kim skijama, sli?nim onima koje koriste po?etnici, sa specijalnim repnim stabilizatorom, koji je ne?to kra?i i dosta ?iri (tako da nosi te?inu skija?a kad je na rampi za skok). Skija?i koje vu?e ?amac fiksiranom brzinom izvode manevre kako bi postigli maksimalnu brzinu kada dolaze na rampu koja pluta na vodi i lansiraju se u zrak s ciljem da pređu ?to ve?u du?inu dok ponovo ne dodirnu vodu. Profesionalci mogu posti?i du?ine 70 m. Skija? mora uspje?no dokso?iti i zadr?ati kontrolu nad u?etom kako bi mu se daljina priznala.

Ekstremnu verziju ovog sporta, nazvanu (također) "ski-letovi", u kojoj su pove?ane i brzina ?amca i visina rampi promovirali su Scot Ellis i Jim Cara.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Arhiva ski-skakaonica: Norve?ka , skisprungschanzen.com .
  2. ^ "Decisions of the 45th International Ski Congress in Vilamoura/Algarve" . fis-ski.com. 26. 5. 2006. Arhivirano s originala , 23. 1. 2013 . Pristupljeno 9. 3. 2013 .
  3. ^ Nathaniel Vinton (22. 1. 2007). "Olympics Are Still a Dream for Some Female Athletes" . The New York Times .
  4. ^ "Rogge: Women jumpers would dilute Olympics medals" . CTV News. 28. 2. 2008.
  5. ^ Christa Case Bryant (9. 11. 2009). "Why women can't ski jump in the Winter Olympics" . Christian Science Monitor.
  6. ^ Cindy Chan (29. 4. 2009). "Female Ski Jumpers Seem Olympic Inclusion" . Epoch Times . Pristupljeno 14. 11. 2009 . [ mrtav link ]
  7. ^ Rod Mickelburgh (10. 7. 2009). "No female flight in 2010: B.C. court rejects ski jump bid" . CTV Olympics . Pristupljeno 14. 11. 2009 .
  8. ^ CBC News (10. 7. 2009). "Female ski jumpers lose Olympic battle" . CBC News. Arhivirano s originala , 14. 7. 2009 . Pristupljeno 14. 11. 2009 .
  9. ^ Tatiana Siegel (8. 4. 2009). "Virginia Madsen to defy 'Gravity ' " . Variety . Arhivirano s originala , 4. 1. 2010 . Pristupljeno 9. 3. 2013 .
  10. ^ "Women's ski jumping will make its debut in Innsbruck and Sochi" . Olympic.org. 6. 4. 2011.
  11. ^ Pogledajte vijest o njenoj operaciji Arhivirano 2. 1. 2014. na Wayback Machine
  12. ^ Pogledajte ovaj link .
  13. ^ Pogledajte ovdje Arhivirano 3. 12. 2013. na Wayback Machine .
  14. ^ Pogledajte ovu vijest [ mrtav link ] .
  15. ^ Pogledajte ovaj link Arhivirano 23. 8. 2013. na Wayback Machine .
  16. ^ "Prvi? v zgodovini smu?arskih skokov ? tekma me?anih parov" (jezik: slovenski). Sportski savez Ljubljane. 16. 6. 2012.
  17. ^ Skakaonice u Mostecu , skisprungschanzen.com
  18. ^ "Video" . tvslo.si. 16. 6. 2012.
  19. ^ Ovo je naj?e??a bodovna vrijednost 1 metra, no ona mo?e biti i manja ili ve?a, zavisno od veli?ine same skakaonice.
  20. ^ "For Ski Jumpers, a Sliding Scale of Weight, Distance and Health" . New York Times. 12. 2. 2010.
  21. ^ Marko Filej (22. 2. 2016). "Ne boste verjeli: Slovenca prva na svetu s smu?mi sko?ila v tandemu! (video)" (jezik: slovenski) . Pristupljeno 7. 4. 2016 .
  22. ^ "Projekt skakaonice u Ylitorniju" (jezik: engleski). skisprungschanzen.com.
  23. ^ Zauzimanje polo?aja tijela koji padobrancu omogu?ava da se pomjera horizontalno tokom slobodnog pada .
  24. ^ "Competitors having more than one victory ? World Cup (male)" . FIS. Arhivirano s originala , 15. 3. 2017 . Pristupljeno 14. 3. 2017 .
  25. ^ "Competitors having at least one podium ? Olympic Winter Games (male)" . FIS. Arhivirano s originala , 15. 3. 2017 . Pristupljeno 14. 3. 2017 .
  26. ^ "Competitors having at least one victory ? World Cup (female)" . FIS. Arhivirano s originala , 15. 3. 2017 . Pristupljeno 14. 3. 2017 .
  27. ^ "Competitors having at least one podium ? Olympic Winter Games (female)" . FIS. Arhivirano s originala , 15. 3. 2017 . Pristupljeno 14. 3. 2017 .
  28. ^ Andrzej Mysiak (19. 3. 2017). "Sobota w Vikersund: Dwa rekordy ?wiata, trzy rekordy krajow, czternastu skoczkow z ?yciowkami" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 21. 3. 2017 . (pl)
  29. ^ Andrzej Mysiak (19. 3. 2017). "Sobota w Vikersund: Dwa rekordy ?wiata, trzy rekordy krajow, czternastu skoczkow z ?yciowkami" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 12. 4. 2019 . (pl)
  30. ^ Andrzej Mysiak (24. 3. 2019). "P? Planica: Kobayashi stawia kropk? nad i, ?yła czwarty" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 24. 3. 2019 .
  31. ^ a b Andrzej Mysiak (25. 3. 2017). "Sobota w Planicy: Był rekord czy nie?" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 12. 4. 2019 . (pl)
  32. ^ Andrzej Mysiak (24. 3. 2018). "Sobota w Planicy: Pi?? rekordow ?yciowych, drugi najdalszy skok Stocha" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 24. 3. 2018 . (pl)
  33. ^ Andrzej Mysiak (14. 2. 2015). "P? Vikersund: Rekord ?wiata, wygrany konkurs i prowadzenie w P? dla Prevca!" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 14. 2. 2015 . (pl)
  34. ^ Andrzej Mysiak (21. 3. 2019). "Czwartek w Planicy: Rekordy ?yciowe, rekordy krajow i zwi?zane z nimi niejasno?ci" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 22. 3. 2019 . (pl)
  35. ^ Adam Buholz (19. 3. 2017). "Raw Air w Vikersund: Seria probna dla Tepesa" . skijumping.pl . Pristupljeno 19. 3. 2017 . (pl)
  36. ^ Andrzej Mysiak (13. 2. 2011). "P? Vikersund: Zwyci?stwo Schlierenzauera, Morgenstern z Pucharem ?wiata, Małysz z rekordem Polski" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 6. 4. 2012 . (pl)
  37. ^ a b Andrzej Mysiak (22. 3. 2019). "Pi?tek w Planicy: Rekord Estonii, sze?? nowych ?yciowek i... dwie cofni?te" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 12. 4. 2019 . (pl)
  38. ^ "FIS Ski Flying World Championships 2010 ? Planica (SLO) ? Flying Hill Individual - Official Results Final Round" (PDF) . fis-ski.com. 20. 3. 2010. Arhivirano s originala (PDF) , 30. 3. 2010 . Pristupljeno 8. 4. 2012 .
  39. ^ Dominik Formela (14. 2. 2015). "P? w Vikersund: Dalekie loty w serii probnej!" . skijumping.pl . Pristupljeno 14. 2. 2015 . (pl)
  40. ^ Paweł Stawowczyk (24. 3. 2017). "P? Planica: Domen Prevc wygrywa seri? probn?" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 24. 3. 2017 . (pl)
  41. ^ Adam Bucholz (14. 2. 2016). "P? w Vikersund: Peter Prevc zwyci?zc? festiwalu dalekich lotow" . skijumping.pl. Arhivirano s originala , 4. 4. 2016 . Pristupljeno 14. 2. 2016 . (pl)
  42. ^ Paweł Stawowczyk (17. 3. 2016). "P? Planica: Peter Prevc deklasuje na treningu" . skijumping.pl . Pristupljeno 17. 3. 2016 . (pl)
  43. ^ Andrzej Mysiak (24. 3. 2019). "P? Planica: Kobayashi stawia kropk? nad i, ?yła czwarty" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 12. 4. 2019 . (pl)
  44. ^ " " e.on Ruhrgas" FIS World Cup Ski Jumping, 30th World Cup Competition Planica (SLO), Flying Hill Individual, Results ? Training" (PDF) . FIS . Pristupljeno 8. 4. 2012 .
  45. ^ " " e.on Ruhrgas" FIS World Cup Ski Jumping ? 30th World Cup Competition ? Planica (SLO) ? Flying Hill Individual ? Results Trial Round" (PDF) . fis-ski.com. 14. 3. 2008 . Pristupljeno 8. 4. 2012 .
  46. ^ Andrzej Mysiak (15. 3. 2019). "P? Vikersund: Kobayashi przed Kraftem w kwalifikacjach, Kubacki szosty" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 12. 4. 2019 . (pl)
  47. ^ a b "FIS Ski-Flying World Championships ? 2006 ? Tauplitz/Bad Mitterndorf (AUT) ? Flying Hill Individual ? Results Training" (PDF) . fis-ski.com. 12. 1. 2006 . Pristupljeno 8. 4. 2012 .
  48. ^ "FIS World Cup Ski Jumping ? 32nd World Cup Competition ? Planica (SLO) ? Flying Hill Individual ? Results Qualification" (PDF) . fis-ski.com. 19. 3. 2009. Arhivirano s originala (PDF) , 7. 4. 2009 . Pristupljeno 8. 4. 2012 .
  49. ^ a b "Rekordy i statystyki: Loty narciarskie" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 7. 4. 2012 . (pl)
  50. ^ Dominika Babiarczyk (15. 2. 2013). "P? w Oberstdorfie: Treningi dla Schlierenzauera i Freitaga, nowy rekord Grecji" . nicesport.pl. Arhivirano s originala , 4. 3. 2016 . Pristupljeno 28. 5. 2013 . (pl)
  51. ^ "Boy van Baarle" . home.arcor.de/schreierlis. Arhivirano s originala , 18. 10. 2016 . Pristupljeno 14. 8. 2013 . (de)
  52. ^ "Geschiedenis van het skispringen in Nederland ? Deel 1: Skispringen, schansspringen en de noordse combinatie in Nederland" . skispringers.nl. Arhivirano s originala , 26. 7. 2010 . Pristupljeno 14. 8. 2013 . (nl)
  53. ^ "Munir Gungen'den En Uzun Atlama Rekoru" . tkf.org.tr. Arhivirano s originala , 22. 12. 2016 . Pristupljeno 21. 12. 2016 . (tr)
  54. ^ "Skifliegen: Zwei Weltrekorde" . Arbeiter-Zeitung : 10. 1967. Arhivirano s originala , 12. 12. 2019 . Pristupljeno 12. 2. 2013 . (de)
  55. ^ a b Adrian Dworakowski (19. 6. 2009). "Egzotyczne skoki narciarskie" . skijumping.pl . Pristupljeno 7. 4. 2012 . (pl)
  56. ^ Rasmus Bech (29. 12. 2004). "Dansk skihopper opgiver karrieren" . politiken.dk . Pristupljeno 8. 4. 2012 . (da)
  57. ^ "NorAm Whistler 17.03.2019 Ski Jumping Canada Whistler Ski Jumping Results" (PDF) . usanordic.org . Pristupljeno 18. 3. 2019 .
  58. ^ Paweł Stawowczyk (27. 12. 2013). "CoC: Fettner znow najlepszy na treningu, rekord Rumunii" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 3. 2. 2014 . (pl)
  59. ^ "Results Training 1 Innsbruck, THU 3 JAN 2002" (PDF) . fis-ski.com . Arhivirano s originala (PDF) , 14. 5. 2003 . Pristupljeno 12. 2. 2013 .
  60. ^ "Ogres trampl?nlec?jiem sp?do?i pan?kumi pasaules ar?n?" . fakti.lv. 3. 10. 2013 . Pristupljeno 29. 3. 2014 . (lv)
  61. ^ "FIS Continental Cup Ski-Jumping 12th COC Competition Bischofshofen Ski-Jumping Individual K125 Official Results" (PDF) . fis-ski.com . Arhivirano s originala (PDF) , 8. 8. 2004 . Pristupljeno 12. 2. 2013 .
  62. ^ M. Kobus + P. Stawowczyk (1. 3. 2006). "Skoki w Chorwacji ? reaktywacja" . skokinarciarskie.pl . Pristupljeno 7. 4. 2012 . (pl)
  63. ^ Paweł Borkowski (29. 3. 2018). "Anton Oeyvindsson: Jestem bardzo dumny z tego, ?e mog? reprezentowa? Islandi?" . skijumping.pl . Pristupljeno 5. 4. 2018 . (pl)
  64. ^ Henryk Ma?ul (1. 5. 2006). "Ptaki w locie na?laduj?c" . tygodnik.lt . Arhivirano s originala , 3. 12. 2013 . Pristupljeno 12. 2. 2013 . (pl)
  65. ^ "Bernat Sola, campio nacional" . El Mundo Deportivo : 46. 22. 1. 1992. (es)
  66. ^ "Fis-Ski - biographie - CANO Thomas" . fis-ski.com . Pristupljeno 4. 5. 2013 .
  67. ^ "Copa del Rey en La Molina" . El Mundo Deportivo. 24. 1. 1992: 34. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) (es)
  68. ^ "Пред "Четирите скокалници" имаше четирикатна скокалница на Шапка" . novamakedonija.com.mk . Arhivirano s originala , 26. 1. 2012 . Pristupljeno 12. 2. 2013 . (mk)
  69. ^ Paweł Borkowski (28. 11. 2018). "Serbski jedynak, czyli jak syn realizuje marzenia ojca" . skijumping.pl . Pristupljeno 28. 11. 2018 . (pl)
  70. ^ Adam Kwieci?ski. "NEVILLE Bruce" . wyniki-skoki.hostingasp.pl . Pristupljeno 10. 3. 2014 . (pl)
  71. ^ Adam Kwieci?ski. "FRICK Norbert" . wyniki-skoki.hostingasp.pl . Pristupljeno 13. 7. 2015 . (pl)
  72. ^ "?abljak" . skisprungschanzen.com . Pristupljeno 12. 2. 2013 .
  73. ^ A. Lars Svendsen (31. 1. 1957). "Grønlandsk ungdom for første gang med i Olympiade" . Atuagagdliutit : 19. (da)
  74. ^ "ISTORIJA SKIJANJA NA JAHORINI I BIH" . ssk.co.ba. Arhivirano s originala , 26. 1. 2011 . Pristupljeno 27. 12. 2012 .
  75. ^ "Neerpeltenaar kroont zich tot Belgisch kampioen schansspringen" . Het Belang van Limburg. 13. 6. 2012 . Pristupljeno 14. 6. 2012 . (nl)
  76. ^ Broekx, Jesse (11. 6. 2012). "Tom Waes niet langer beste Belgische schansspringer" . sport.be.msn.com. Arhivirano s originala , 15. 9. 2019 . Pristupljeno 14. 6. 2012 . (nl)
  77. ^ Van Horne, Kizzy (14. 6. 2012). "Twintiger snoept Belgisch record schansspringen van Tom Waes af" . Het Nieuwsblad . Pristupljeno 14. 6. 2012 . (nl)
  78. ^ "Ski-ing. Americans at Mount Cook. Durrance wins two events" . Auckland Star : 15. 27. 7. 1937 . Pristupljeno 12. 2. 2013 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]


Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Skija?ki_skokovi&oldid=3604938 "