Genocid

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Genocid (lat. genus = narod, occidere = ubiti) je najekstremniji ? po ?estini najdrasti?niji, po metodima ?esto najbrutalniji, a po posljedicama najpogubniji ? vid " rasne" diskriminacije . Ovo "narodomorstvo" (tj. "zlo?in genocida") je, dakle, najte?a krajnost "zlo?ina protiv ?ovje?nosti" ? usmjerena na istrebljenje i uni?tavanje cijelih "rasnih", etni?kih, nacionalnih, religijskih i drugih skupina. Uporedo sa biolo?kim iskorjenjivanjem grupne ?rtve, bri?u se i prepoznatljivi tragovi njene materijalne i duhovne kulture (" kulturocid "), tj. uni?tava se njeno sveukupno bioantropolo?ko i socioantropolo?ko bi?e. [1]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

U bli?oj historiji ?rtve genocida su naj?e??e bili narodi ?ije su postojbine zaposjedali kolonijalni osvaja?i ili drugi agresivni pretendenti na tuđe teritorije. Tragi?nu genocidnu kulminaciju rasizma ostvaruje nacisti?ka Njema?ka , krajem tridesetih i po?etkom ?etrdesetih godina XX vijeka. Ta zvani?na dr?avna ideologija "teorijski" je opravdavana tezom o globalnoj historijskoj misiji (biolo?ki superiorne i predodređene) " arijevske rase " ("nadljudi", uporedi: "nebeski narod"). Prema nacisti?kom zakonodavstvu, svi nearijevski pojedinci i skupine su manje vrijedni i apriorno nesposobni za obavljanje kulturnih, umjetni?kih, prosvjetnih, tehni?kih i ostalih javnih i mnogih drugih "elitnih" funkcija i poslova. Ta nehumana hajka na "ne?istu krv" rezultirala je masovnim genocidom nad Jevrejima, Romima , slavenskim i drugim pripadnicima "ni?ih rasa", u kojem su uni?teni ?ivoti miliona nevinih ljudi.

Temeljni međunarodni dokumenti u borbi za uklanjanje svih oblika rasizma i genocida [2] [3] [4]

[5]

Dokument Godina Najbitnije odrednice
Deklaracija o ljudskim pravima 1929. "Svaka dr?ava je međunarodno obavezna da prizna jednako pravo svakog pojedinca na ?ivot, slobodu i svojinu, kao i da na svojoj teritoriji pru?i punu i ukupnu za?titu prava bez razlikovanja s obzirom na dr?avljanstvo, spol, rasu, jezik i vjeroispovijest"
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1942. "Sva ljudska bi?a se rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima"
Povelja UN 1945. Obaveza UN je unapređivanje ?univerzalnog po?tovanja i uva?avanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeroispovijest"
Konvencija o spre?avanju i ka?njavanju zlo?ina genocida * 1948. "Genocid je uskra?ivanje prava na opstanak ?itavim ljudskim grupama, kao ?to je homicid uskra?ivanje prava na opstanak pojedinim ljudskim bi?ima ? takvo uskra?ivanje prava na opstanak potresa ljudsku savjest, nanosi velike gubitke ?ovje?anstvu koje je usljed toga li?eno kulturnih i drugih doprinosa ovih ljudskih grupa, i protivi se moralnim zakonima kao i duhu ciljeva UN."*
Deklaracija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 1963. Rasna diskriminacija je ?svako razlikovanje na osnovu rase, boje ko?e, predaka, nacionalnog ili etni?kog porijekla". (Proces usvajanja nastavljen 1966. ).
Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 1966. , stupila na snagu 1969. Rasna diskriminacija je ?svako razlikovanje na osnovu rase, boje ko?e, predaka, nacionalnog ili etni?kog porijekla".
Napomene * Prema Konvenciji (?lan II), genocidnim se smatraju ..."slijede?i akti, izvr?eni sa namjerom da se uni?ti, u cjelosti ili djelimi?no, neka nacionalna, etni?ka, rasna ili vjerska grupa kao takva:
  • ubijanje ?lanova grupe;
  • nano?enje te?kih tjelesnih i mentalnih povreda ?lanovima grupe;
  • svjesno stavljanje grupe u uvjete ?ivota koji treba da dovedu do njenog uni?tenja, u cjelosti ili djelimi?no;
  • primjena mjera usmjerenih na spre?avanje rađanja unutar grupe;
  • prinudno prebacivanje djece iz jedne grupe u drugu."
* Konvencija ne obuhvata poznate asimilatorske oblike genocida u kojima se pravo na postojanje određenih ljudskih grupa mo?e uskratiti i bez biolo?kog uni?tenja, prinudnim li?avanjem grupe njenog kulturnog identiteta (kulturocid), tj. zatiranjem kulturnih posebnosti po kojima je prepoznatljiva u ?iroj zajednici. Nametanjem tuđe kulture, vjere, jezika, obi?aja (itd.), realizira se najprije kulturolo?ka, a zatim (postepeno) i biolo?ka asimilacija ?rtve genocida.

Rije? genocid je 1943. prvi put upotrijebio Raphael Lemkin (Rafael Lemkin) (1900?1959), Poljak i ?idovski u?enjak u polju pravnih pitanja. U ishodu Holokausta , Lemkin je uspje?no proveo kampanju za univerzalno prihvatanje međunarodnih prava , definiraju?i i zabranjuju?i genocid. Konvencija o prevenciji i kaznama za krivi?no djelo genocida , koja je usvojena od strane Generalne Skup?tine UN-a je postigla ovaj cilj 1948, stupaju?i na snagu 1951. godine.

Stepeni u razvoju genocida [ uredi | uredi izvor ]

Prema Gregoryju Stentonu , predsjedniku Genocide Watch , genocid se razvija u osam etapa:

  1. Razvrstavanje (klasifikacija): ljudi se dijele na "mi" i "oni". "Glavna preventiva u ovom ranom stadijumu jeste razvijanje univerzalnih institucija koje prevazilaze... podjele."
  2. Ozna?avanje (simbolizacija): "Skupa sa mr?njom, ?lanovima proka?enih grupa (parija) mogu protivno njihovoj volji biti nametnuta obilje?ja (simboli)... U cilju borbe protiv obilje?avanja, simboli mr?nje mogu biti zakonski zabranjeni... kao i govor mr?nje."
  3. Obe??ovje?avanje (dehumanizacija): "Obe??ovje?avanjem se prevazilazi normalna ljudska odbojnost prema ubistvu."
  4. Organizovanje: "Genocid je uvek organizovan... Posebne vojne, paravojne ili policijske jedinice se ?esto obu?avaju i naoru?avaju... Kako bi se suprotstavili ovom stadijumu, ?lanstvo u ovakvim policijama mora biti zabranjeno zakonom."
  5. Polarizovanje: "Grupe koje stoje iza mr?nje emituju polarizuju?u propagandu... Preventiva mo?e zna?iti za?titu bezbednosti umjerenih vođa ili pomo? grupama za ljudska prava..."
  6. Identifikovanje: "?rtve se identifukuju i izdvajaju zbog svoje etni?ke ili vjerske pripadnosti... Na ovom stupnju, mora se jasno pozvati na uzbunu protiv genocida..."
  7. Istrebljivanje: "Na ovom stupnju, samo hitna, brza i nadmo?na oru?ana intervencija mo?e zaustaviti genocid. Moraju biti uspostavljene stvarne sigurne zone ili koridori za evakuaciju izbjeglica sa te?ko naoru?anom međunarodnom za?titom."
  8. Poricanje: "Po?inioci... pori?u da su po?inili ikakav zlo?in... Odgovor na poricanje jeste kazna izre?ena pred međunarodnim tribunalom ili dr?avnim sudovima."

U aprilu 2012., javljeno je da ?e Stanton uskoro dodati dva nova stadija: diskriminaciju i proganjanje, svojoj originalnoj teoriji. [6]

Priznati genocidi [ uredi | uredi izvor ]

  • Pobuna naroda Herero i Nama (1904?1908): Kolonijalni rat između njema?kih trupa i naroda Herero i Nama u Njema?koj jugozapadnoj Africi , koji je zavr?io genocidom afri?kih naroda od strane njema?kih trupa.
  • Događaji u vezi sa raspadom Osmanskog carstva (1915.), kao ?to je genocid nad Armenima i na Pontos-Grcima i nad Aramejcima; ovi događaji su pra?eni protjerivanjem i uni?tavanjem tih naroda sve do 1923.
  • Holokaust (1939?1945): Genocid nad Jevrejima i Romima u vrijeme nacionalsocializma.
  • Genocid u Burundiju (1965. i 1972.): Genocid koji su narod Tutsi po?inili nad narodom Hutu (100.000 do 300.000 mrtvih).
  • Genocid u Ruandi (1994.): U skoro 100 dana pripadnici Hutua ubili su 800.000 pripadnika Tutsija, ?to predstavlja skoro 75 % tog naroda iz Ruande, kao i pripadnike sopstvenog naroda koji se nije priklju?io genocidu ili se aktivno suprotstavio istom.
  • Jedan poseban slu?aj predstavljaju događaji za vrijeme vladavine Crvenih Kmera u Kambod?i od 1975. do 1979, po?to su ovi bili ustremljeni protiv sopstvenog naroda, i za njih je u upotrebi pojam "autogenocid". Međutim, kod postupaka Crvenih Kmera prema drugim narodima ili grupama, recimo prema muslimanskom Chamu se opet upotijebljava pojam "genocid".
  • Genocid u Srebrenici , gdje je preko 8.000 mu?kih bo?nja?kih ?rtava ubijeno. Ova ubistva su odr?ana s po?etkom 11. jula 1995. nakon ?to su snage bosanskih Srba stekli kontrolu tzv. "za?ti?ene enklave" od holandskih mirovnih snaga. Dana 26. februara 2007. MKSJ u Den Hagu, glavni pravni organ u okviru Ujedinjenih nacija , potvrđuje da je zlo?in u Srebrenici u julu 1995. genocid.    

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Pele? A. (1977): Rasna diskriminacija i međunarodno pravo. Svjetlost, Sarajevo.
  2. ^ Glendon M. A. (2002): A world made new: Eleanor Roosevelt and the Universal Declaration of Human Rights. Random House, Harvard, ISBN 978-0-375-76046-4 .
  3. ^ http://books.google.com/books?id=2-vaZkbca2sC
  4. ^ Williams P, coauthors - United Nations General Assembly (1981): The international bill of human rights. Entwhistle Books, ISBN 978-0-934558-07-5 .
  5. ^ Morsink J. (1999): The Universal Declaration of Human Rights: origins, drafting, and intent. University of Pennsylvania Press, ISBN 978-0-8122-1747-6 .
  6. ^ http://aipr.wordpress.com/2012/04/19/genprev-in-the-news-19-april-2012/
Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Genocid&oldid=3538612 "