Jack Trbosjek

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Izdanje Puck od 21. septembra 1889 koje prikazuje karikaturu Toma Merrya koja opisuje neidentificiranog Whitechapelskog ubicu Jacka Trbosjeka

Jack Trbosijek ( engleski : Jack the Ripper ) jest pseudonim dan serijskom ubici (ili ubicama) koji je svoje ?rtve ubijao u drugoj polovini 1888. Ime je do?lo iz pisma poslanog Central News Agencyu od osobe koja je tvrdila da je ubica. Iako su mnoge teorije napredovale, identitet Jacka Trbosjeka jo? uvijek nije i vjerovatno ne?e nikada biti otkriven.

Legende koje okru?uju Trbosjekova ubistva su postale kompleksni nered istinskih historijskih istra?ivanja, slobodnoumnih teorija zavjere i dubioznog folklora . Nedostatak potvđenog identiteta ubice dopustio je raznim knji?evnicima, histori?arima i detektivima amaterima ? poznati kao Ripperolozi ? da upiru prst u mnoge kandidate. Novine, ?ije je kru?enje bilo zapanjuju?e u to doba, smjestili su ra?irenu i trajnu ?uvenost ubici zbog okrutnosti ubistava i nesposobnosti policije da ga uhvati.

?rtve su bile osobe koje su radile kao prostitutke . Tipi?na Trbosjekova ubistva događala su se ili na javnim ili polu javnim mjestima; njihov grkljan je prerezan, a potom je ?rtva bila izlo?ena saka?anju trbuha i drugh dijelova tijela. Mongi danas misle da su ?rtve prvo zadavljene da bi se u?utkale. Zbog prirode rana na nekim Trbosjekovim ?rtvama, kojima su u nekim ubistvima izvađeni i organi, misli se da je Jack Trbosjek bio ljekar , hirurg ili mesar . Neki autori biografija britanskih monarha navode da je, zbog njegove upitne prisebnosti, mogu?e da je Jack Trbosjek zapravo bio princ Albert Viktor , tada unuk kraljice Viktorije . Ni ova teorija, kao i sve druge teorije, nikada nije potvrđena.

?rtve [ uredi | uredi izvor ]

Broj i imena ?rtava Jacka Trbosjeka je tema mnogih diskusija, ali mo?da najta?nija lista (nazvana "kanoni?na petorka") jest lista koju ?ine sljede?ih pet prostitutki (ili navodnih prositutki u slu?aju Catherine Eddowes ):

  • Mary Ann Nichols (djevoja?ko prezime: Walker, nadimak "Polly"), rođena 26. augusta 1845, a ubijena u petak 31. augusta 1888.
  • Annie Chapman (djevoja?ko ime i prezime: Eliza Ann Smith, nadimak "Dark Annie" ? "Tamna Annie"), rođena u septembru 1841, a ubijena u subotu 8. septembra 1888.
  • Elizabeth Stride (djevoja?ko prezime: Gustafsdotter, nadimak "Long Liz" ? "Duga Liz"), rođena u ?vedskoj 7. novembra 1843, a ubijena u nedjelju 30. septembra 1888.
  • Catherine Eddowes (koristila pseudonime "Kate Conway" i "Mary Ann Kelly", po prezimenima njenih supruga Thomasa Conwaya i Johna Kellyja), rođena 14. aprila 1842, a ubijena u nedjelju 30. septembra 1888.
  • Mary Jane Kelly (sama se nazivala "Marie Jeanette Kelly" nakon putovanja za Pariz , nadimak "Ginger"), rođena u gradu Limerick ili u istoimenoj pokrajini, Munster , Irska ca. 1863, a ubijena u petak 9. novembra 1888.

Ovaj spisak, koji je napravio Sir Melville Macnaghten , ?lan kriminolo?kog odjela Metropolitanske policije, trebao bi se gledati sa oprezno??u. Njegov spisak se temelji na mnogim li?nim "mi?ljenjima" kao i privatnim bilje?kama iz 1894. godine. Ti papiri u javnost su pu?teni tek 1959. Macnaghtenovi papiri iznose samo njegovo vlastito mi?ljenje i ne moraju se popudarati sa mi?ljenjima drugih inspektora kao ?to je Frederick Abberline . Macnaghten se pridru?io policiji tek godinu poslije ubistava, i njegov memorendum je imao mnoge gre?ke o ?injenicama o mogu?im osumnji?enima za ubistva. Zato neki Ripperolozi preferiraju maknuti jedno ili vi?e imena sa liste "kanoni?ne petorke": pogotovo Elizabeth Stride koja nije imala nikakvih drugih znakova saka?enja osim prerezenaog grkljana i bila napadnuta javno, kako je tvrdio svjedok Israel Schwartz . Isto va?i i za Mary Jane Kelly , koja je bila puno mlađa od ostalih ?rtava a koja je ubijena u zatvorenom prostoru sa saka?enjima koji su bili mnogo te?i nego kod drugih ?rtava. Neki vole i pro?iriti listu tako da dodaju Marthu Tabram i druge kao navodne ?rtve Jacka Trbosjeka. Uporedo s ovim, neki nau?nici misle da su ubistva djela vi?e ubica, koji su djelovali nezavisno jedan od drugoga.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]