S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konspirativna teorija
ili
teorija zavjere
je poku?aj da se objasni krajnji razlog nekog događaja (obi?no politi?kog, socijalnog ili historijskog događaja) kao tajan i obi?no zavaravaju?i plan tajnog udru?enja mo?nih osoba (?esto opisanih kao "mo?na elita") te negira da je događaj rezultat direktne aktivnosti ili pak prirodi događaj.
Iako u historiji nerijetko postoje kriminalna djela koja su po?inili grupe ljudi (
konspiratori
) izraz "konspirativna teorija" se obi?no koristi u akademskim krugovima i u
popularnoj kulturi
da se opi?u vrsta
folklora
sli?nim
urbanim legendama
. Konspirativne teorije imaju određene ispravne oblike u svojoj naraciji ali su obi?no iste nastale kroz naivne metodolo?ke gre?ke. Termin se također koristi u negativnim konotacijama kad se ?eli objasniti i odbaciti neispravan, paranoi?an i nevjerovatan
tra?
. Ve?ina ljudi koji nazivaju svoje teorije konspiratornim obi?no odbijaju da se teorija mo?e svrstati u takvu vrstu negativnih konotacija.
Prema Danijelu Pajpsu (
Daniel Pipes
) teorija zavjere ima sljede?e elemente:
[1]
- Kontradiktornost - Odbacivanje kontraditornih (protivrije?nih) indicija i dokaza.
- Obskurnost - Ukoliko nauka ne nudi obja?njenje isto se tra?i u okultnoj i nekoj drugoj egzoti?noj praksi.
- Tajnovitost - Obi?no doti?ne osobe ne navode svoj izvor informacija.
- Falsifikat - Upotreba falsifikata konstantan se element teorija zavjere. Kao historijski slu?aj poznat je dokumenat
Staraca iz Ciona.
- Preplavljenje faktama - Velika koli?ina i preplavljenost informacija treba da opravda postojanje zavjere.
- Zavjera u zavjeri - Nedostatak dokaza obja?njava se time da su oni ve? uklonjeni.
- Lakovjernost - Autori doti?nih knjiga suvi?e lakovjerno objavljuju nepotvrđene informacije.
- Isklju?enje faktora slu?ajnosti - Ne postoji slu?ajnost sve je unaprijed isplanirano.
- Cui bono (kome to koristi) - Uvijek postoji mo?na grupa koja je naizgled profiter neke zavjere.
Teme ?esto izlo?ene konspirativnim teorijama
[
uredi
|
uredi izvor
]
- Njema?ki forenzi?ar Mark Bennecke ?e u intervjuu za
Radio eins
obrazlo?iti da ne postoji
pozitivna teorija zavjere
ve? da su one isklju?ivo negativne odnosno zlonamjerne.
[6]
- Prema emisiji
Quarks uns Co
. njema?ke tv stanice
WDR
teorije zavjere bile su u 18. i 19. vijeku popularne u ameri?kim elitnim krugovima, ?tavi?e da su predsjednici bili njima podlo?ni.
[7]
- Prema profesoru amerikanistike Mihaelu Buteru (Michael Butter) teorije zavjere mogu nanijeti veliku ?tetu ukoliko se okre?u protiv manjina.
[8]
- Briitanski nau?nik David Grimes razvio je
matemati?k
i model teorije zavjere. Ovisno o broju u?esnika neka tajna mo?e se ?uvati određeno vrijeme. Primjera radi ako broj ?uvara tajne iznosi 250 onda se ona
statisti?ki
?uva oko 50 godina. Ako se taj broj smanji na 125 onda se tajna mo?e ?uvati i do 100 godina.
[9]