Teorija zavjere

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ubistvo Lee Harvey Oswalda je jedno od naj?e??ih tema konspirativnih teorija

Konspirativna teorija ili teorija zavjere je poku?aj da se objasni krajnji razlog nekog događaja (obi?no politi?kog, socijalnog ili historijskog događaja) kao tajan i obi?no zavaravaju?i plan tajnog udru?enja mo?nih osoba (?esto opisanih kao "mo?na elita") te negira da je događaj rezultat direktne aktivnosti ili pak prirodi događaj.

Iako u historiji nerijetko postoje kriminalna djela koja su po?inili grupe ljudi ( konspiratori ) izraz "konspirativna teorija" se obi?no koristi u akademskim krugovima i u popularnoj kulturi da se opi?u vrsta folklora sli?nim urbanim legendama . Konspirativne teorije imaju određene ispravne oblike u svojoj naraciji ali su obi?no iste nastale kroz naivne metodolo?ke gre?ke. Termin se također koristi u negativnim konotacijama kad se ?eli objasniti i odbaciti neispravan, paranoi?an i nevjerovatan tra? . Ve?ina ljudi koji nazivaju svoje teorije konspiratornim obi?no odbijaju da se teorija mo?e svrstati u takvu vrstu negativnih konotacija.

Elementi [ uredi | uredi izvor ]

Prema Danijelu Pajpsu ( Daniel Pipes ) teorija zavjere ima sljede?e elemente: [1]

  • Kontradiktornost - Odbacivanje kontraditornih (protivrije?nih) indicija i dokaza.
  • Obskurnost - Ukoliko nauka ne nudi obja?njenje isto se tra?i u okultnoj i nekoj drugoj egzoti?noj praksi.
  • Tajnovitost - Obi?no doti?ne osobe ne navode svoj izvor informacija.
  • Falsifikat - Upotreba falsifikata konstantan se element teorija zavjere. Kao historijski slu?aj poznat je dokumenat Staraca iz Ciona.
  • Preplavljenje faktama - Velika koli?ina i preplavljenost informacija treba da opravda postojanje zavjere.
  • Zavjera u zavjeri - Nedostatak dokaza obja?njava se time da su oni ve? uklonjeni.
  • Lakovjernost - Autori doti?nih knjiga suvi?e lakovjerno objavljuju nepotvrđene informacije.
  • Isklju?enje faktora slu?ajnosti - Ne postoji slu?ajnost sve je unaprijed isplanirano.
  • Cui bono (kome to koristi) - Uvijek postoji mo?na grupa koja je naizgled profiter neke zavjere.

Teme ?esto izlo?ene konspirativnim teorijama [ uredi | uredi izvor ]

Razno [ uredi | uredi izvor ]

  • Njema?ki forenzi?ar Mark Bennecke ?e u intervjuu za Radio eins obrazlo?iti da ne postoji pozitivna teorija zavjere ve? da su one isklju?ivo negativne odnosno zlonamjerne. [6]
  • Prema emisiji Quarks uns Co . njema?ke tv stanice WDR teorije zavjere bile su u 18. i 19. vijeku popularne u ameri?kim elitnim krugovima, ?tavi?e da su predsjednici bili njima podlo?ni. [7]
  • Prema profesoru amerikanistike Mihaelu Buteru (Michael Butter) teorije zavjere mogu nanijeti veliku ?tetu ukoliko se okre?u protiv manjina. [8]
  • Briitanski nau?nik David Grimes razvio je matemati?k i model teorije zavjere. Ovisno o broju u?esnika neka tajna mo?e se ?uvati određeno vrijeme. Primjera radi ako broj ?uvara tajne iznosi 250 onda se ona statisti?ki ?uva oko 50 godina. Ako se taj broj smanji na 125 onda se tajna mo?e ?uvati i do 100 godina. [9]

Adaptacija [ uredi | uredi izvor ]

Serije [ uredi | uredi izvor ]

Film [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte, [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Harder, Bernd (2000). "So erkennt man eine Verschworungstheorie" (jezik: njema?ki). GWUP e.V. Gesellschaft zur wissenschaftlichen Untersuchung von Parawissenschaften e. V . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  2. ^ a b c d e f g h i j Harder, Bernd (2000). "Die 10 popularsten Verschworungen" (jezik: njema?ki). GWUP - Gesellschaft zur wissenschaftlichen Untersuchung von Parawissenschaften . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  3. ^ "History's greatest conspiracy theories" . 30. 8. 2018 . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  4. ^ Milutinovi?, Radi?a (6. 10. 2015). "Markale Market Attack A Conspiracy, Says Mladic Defense Witness" . Justice Report (jezik: engleski). BIRN BiH. Arhivirano s originala , 3. 6. 2020 . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  5. ^ Srowig, Meike (16. 5. 2020). "Interview mit Armin Nassehi - Soziologe: "Corona-Pegida" kann entstehen" (jezik: njema?ki). Zweites deutsches fernsehen . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  6. ^ Intervju za Radio eins, 14. 2. 2016
  7. ^ "Quarks and Co" (jezik: njema?ki). Westdeutsches Rundfunk. 2016.
  8. ^ Klockner, Marcus (1. 2. 2015). " " Verschworungstheorien waren lange Zeit eine legitime Form des Wissens " " (jezik: njema?ki). Heise Verlag . Telepolis . Pristupljeno 3. 6. 2020 .
  9. ^ Matting, Matthias (29. 1. 2016). "FAQ fur Verschworer: Wie viele Mitwisser darf ich einweihen?" (jezik: njema?ki). Heise Verlag . Telepolis . Pristupljeno 3. 6. 2020 .