한국   대만   중국   일본 
Pokret za građanska prava ? Википеди?а Пре?и на садржа?

Pokret za građanska prava

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е
(преусмерено са Afroameri?ki pokret za građanska prava )
Glavne li?nosti pokreta za građanska prava: Vilijam Edvard Bergart , Malkolm Iks , Roza Parks , Martin Luter King

Pokret za građanska prava ( engl. Civil rights movement ) je izraz kojim se u kontekstu istorije SAD ozna?avaju nastojanja da se propagandom, agitacijom, demonstracijama, politi?kim lobiranjem i brojnim drugim, u pravilu nenasilnim akcijama kao ?to su demonstracije i bojkoti , izbore građanska prava za pripadnike crne , odnosno afroameri?ke zajednice u SAD, te ukine dotada institucionalna rasna segregacija i diskriminacija , te afroameri?ki dr?avljani SAD izjedna?e u svojim pravima sa ve?inskim belcima .

U u?em smislu se pod tim podrazumeva kampanja koja se od sredine 1950-ih do kraja 1960-ih vodila, prete?no u dr?avama ameri?kog Juga , sa ciljem da se ukinu tzv. zakoni D?ima Kroua koji su na razne, naj?e??e posredne na?ine, crnom stanovni?tvu spre?avali politi?ki anga?man, propisivala de jure rasna segracija, a crna?ko stanovni?tvo de facto stavljalo u neravnopravan i podređen socioekonomski polo?aj. Ona je pod vodstvom crnog baptisti?kog sve?enika Martina Lutera Kinga , uprkos izrazitog neprijateljstva Demokratske stranke koja je dominirala ameri?kim Jugom, a u nekim slu?ajevima i nasilnih i teroristi?kih akcija od strane lokalnih rasista, [1] s vremenom uspela ste?i ?iroku podr?ku te sredinom 1960-ih podstaknuti D?onsonovu federalnu administraciju i Kongres da donesu niz dalekose?nih zakona kojima su zakoni D?ima Kroua ukinuti. [2] Tako je afroameri?ko stanovni?tvo u SAD u formalnom smislu potpuno izjedna?eno s belim, ali su Kingova kasnija nastojanja da se polo?aj crnaca pobolj?a u ekonomskom pogledu do?ivela neuspeh, [3] odnosno koincidirala s nizom krvavih rasnih nereda i radikalizacijom unutar same crna?ke zajednice koja ?e dodatno eskalirati nakon Kingovog ubistva 1968. godine. Uprkos tome, uspeh tog pokreta ?esto se uspoređuje s dostignu?ima ranijeg pokreta za indijsku nezavisnost , odnosno dokazom kako se i najradikalnija dru?tvena promena mo?e posti?i mirnim putem, pa su brojni sli?ni pokreti uzimali njega kao uzor, a za ?to je najnoviji primer pokret za LGBT prava .

Pokret za građanska prava u SAD se ?esto sme?ta u ?iri kontekst globalnog pokreta za građanska prava koji od sredine 20. veka postoji u gotovo svim zemljama sveta. Mnoge popularne reprezentacije pokreta usredsređene su na harizmati?no vođstvo i filozofiju Martina Lutera Kinga mlađeg, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir 1964. godine za ulogu u nenasilnom moralnom vođstvu. Međutim, neki nau?nici prime?uju da je pokret bio previ?e raznolik da bi se mogao pripisati bilo kojoj osobi, organizaciji ili strategiji. [4]

Vidi jo? [ уреди | уреди извор ]

Reference [ уреди | уреди извор ]

  1. ^ II, Vann R. Newkirk. ?How 'The Blood of Emmett Till' Still Stains America Today” . The Atlantic . Архивирано из оригинала 28. 7. 2017. г . Приступ?ено 3. 7. 2017 .  
  2. ^ ?Civil Rights Act of 1964 ? CRA ? Title VII ? Equal Employment Opportunities ? 42 US Code Chapter 21 ? findUSlaw” . Архивирано из оригинала 29. 12. 2011. г . Приступ?ено 29. 7. 2016 .  
  3. ^ Haines, Herbert H. (1995). Black Radicals and the Civil Rights Mainstream, 1954?1970 (на ?езику: енглески). University of Tennessee Press. стр. 98?118. ISBN   978-1-57233-260-7 .  
  4. ^ Timothy B. Tyson, "Robert F. Williams, 'Black Power,' and the Roots of the African American Freedom Struggle," Journal of American History 85, No. 2 (September 1998): 540?570

Literatura [ уреди | уреди извор ]

Spolja?nje veze [ уреди | уреди извор ]