Somaliland
(
somalijski
:
Soomaaliland
) je
de facto
nezavisna republika
koja se nalazi na
Afri?kom rogu
unutar međunarodno priznate
Somalije
.
18. svibnja
1991
. somalilandski narod proglasio je nezavisnost od Somalije, koju ni jedna dr?ava niti međunarodna organizacija nisu priznali. Republika Somaliland se sastoji od ?est upravnih regija, a na ?elu svake nalazi se guverner. Podru?je dr?ave obuhva?a cijeli teritorij biv?eg protektorata zvanog
Britanski Somaliland
, koji je pet dana bio nezavisna dr?ava
1960
. godine. Somaliland grani?i s
Etiopijom
na jugu i zapada,
D?ibutijem
na sjeverozapadu,
Adenskim zaljevom
na sjeveru i autonomnom somalijskom regijom
Puntland
na istoku.
Podrijetlo
Somalijaca
i njihovo prisustvo na prostoru dana?njeg Somalilanda bilo je predmet mnogih rasprava. Dok mnogi Somalci tvrde da su potomci
Arapa
koji su se naselilu uz obalu prije tisu?u godina, geneti?ka istra?ivanja pokazuju da su Somalci najve?im dijelom izvorni ?itelji
Afri?kog roga
(
Ku?iti
). Kada su krajem 19. stolje?a definirane granice Somalije, mnogi Somalijaci na?li su se izvan teritorija Somalije, u isto?noj
Etiopiji
i sjevernoj
Keniji
.
Prethistorijski Somaliland
[
uredi
|
uredi kod
]
Crte?i u pe?ini Laas Geel.
Remekdjelom stare civilizacije koja je naseljavala dana?nji Somaliland smatraju se pe?inski crte?i iz
neoliti?kog
razdoblja u pe?inama
Laas Geel
, koji se smatraju va?nim kulturnim bogatstvom Afri?kog roga, te
Afrike
uop?e. Ove pe?ine nalaze se ne?to izvan glavnog grada Hargeise. Crte?i koji su prakti?ki nedavno otkriveni, ostali su netaknuti skoro 10 000 godina. Crte?i prikazuju domoroce koji ?tuju stoku, a postoje i crte?i
?irafa
,
pasa
i
antilopa
. Pe?ine je otkrio francuska arheolo?ka skupina između studenog i prosinca 2002. godine. Od tad su pe?ine Laas Geel postale nacionalno blago i velika turisti?ka atrakcija.
Aksumitsko carstvo
prostiralo se na prostoru dana?nje sjeverne
Etiopije
,
D?ibutija
,
Jemena
i zapadnog Somalilanda u razdoblju od 3. do 6. ili 7. stolje?a. Malo se zna o kulturnoj va?nosti i utjecaju ovog carstva na Somaliland, jer nikad nisu provedena arheolo?ka istra?ivanja u regijama
Awdal
i
Wooqoyi Galbeed
gdje bi se mogla dokazati prisutnost trgovaca i naseljenika u zapadnim regijama Somalilanda.
Rane islamske dr?ave u zapadnom Somalilandu
[
uredi
|
uredi kod
]
Dolaskom
islama
u 10. stolje?u u podru?jima
Eritreje
i
D?ibutija
koja su sad naseljena
Afarima
, po?inje se razvijati politi?ka neovisnost regije o Etiopiji. U okolnom podru?ju osnovana su tri islamska sultanata koja su u po?etku slu?ila etiopijskom
negusu
. To su bili
?oa
(u isto?noj Etiopiji),
Ifat
(također u isto?noj Etiopiji, dana?nja isto?na ?oa) i
Adal
i Mora koja je bila pod Adalom i koja je obuhva?ala i dana?nje somalilandske regije
Saaxil
i
Woqooyi Galbeed
.
S vremenom su se tri sultanata ujedinila pod Adalom, te su nakon pobuna protiv Etiopije u 14. i 15. stolje?u, stvorili jaku islamsku dr?avu koja je stekla potpunu nezavisnost od Etiopije u 16. stolje?u. Sredinom 16. stolje?a, Adal je krenuo na veliko osvajanje Etiopije iz
Harara
.
Osmanska zastava
Osvajanje je zajedno s Adalom propalo, te su podru?ja zapadnog Somalilanda koja su se nalazila oko
Saylaca
postali dio osmanske pokrajine
Habe?
.
1546
. godine,
Osmansko Carstvo
zauzelo je zapadne krajeve Somalilanda i u?inio
Saylac
glavnim gradom regije, zbog strate?ke va?nosti na
Crvenom moru
. Okupirano podru?je postalo je pokrajina
Habe?
unutar Carstva. Od
1630
. do
1830
. otomanskim Somalilandom upravljali su ?erifi iz Meke. Između
1830
. i
1874
. Turci su vladali Somalilandom preko naslijednih guvernera. Zemlju je
7. rujna
1847
. okupirao
Egipat
, također pod osmanskom vlasti. Iz ovog razdoblja ostalo je mnogo zgrada u urbanim sredinama.
Kolonijalni Somaliland
[
uredi
|
uredi kod
]
Zastava Britanskog Somalilanda
U kolonijalno vrijeme, Egipatski Somaliland su zauzeli
Britanci
, kao dio britanske okupacije Egipta. Somalilandsko podru?je biva aneksirano i slu?beno postaje protektorat imena
Britanski Somaliland
ili Britanska Somalija. Ovaj protektorat stekao je nezavisnost
26. lipnja
1960
. godine pod imenom Dr?ava Somaliland.
Talijanska Somalija
svoju je nezavisnost stekla ?etiri dana poslije, nakon ?ega su se dva entiteta odmah spojile
1. srpnja
1960
. u
Somalijsku Republiku
.
Druga somalilandska dr?ava
[
uredi
|
uredi kod
]
1991
. godine, nakon pada sredi?nje vlasti u Somaliji, ovaj teritorij je proglasio svoju nezavisnost kao Republika Somaliland. Smatrala se nasljednicom biv?e kratko nezavisne Dr?ave Somaliland, ali nije dobila nikakvo međunarodno priznanje.
Gospodarska i vojna infrastruktura koju je ostavila Somalija ve?inom je uni?tena tijekom rata. Narod Somalilanda pobunio se protiv diktature
Siada Barrea
iz Mogadi?ua, ?to je potaknulo ?estoku reakciju vlade.
Abdirahman Ahmed Ali Tuur bio je prvi predsjednik Somalilanda.
Ibrahim Egal
progla?en je njegovim nasljednikom
1993
. u
Boorami
, ponovno je izabran
1998
., te je ostao na vlasti sve do smrti
3. svibnja
2002
. Potpredsjednik
Dahir Rayale Kahin
progla?en je predsjednikom nakon njegove smrti, a
2003
. postao je prvi demokratski izabran predsjednik Somalilanda.
Rat u Somaliji
2006
. godine, između
Unije islamskih sudova
i snaga Etiopije i
somalijske prijelazne vlade
, nisu izravno utjecali Somaliland.
Somaliland se nalazi na istoku
Afri?kog roga
između 08°00' - 11°30' paralele sjeverno od ekvatora i između 42°30' - 49°00' meridijana isto?no od Greenwicha. Somaliland ima 740
km
obale, ve?inom uz
Crveno more
.
U Somalilandu se mije?a vla?na i suha
klima
. Sjeverni dio zemlje je brdovit i u mnogim podru?jima visina dose?e između 900 i 2 100 metara. Regije
Awdal
,
Saaxil
i
Wooqoyi Galbeed
su brdovite i plodne, dok je u
Togdheeru
polupustinjsko podru?je s manje zelenila. U regiju
Awdal
spadaju mnogi otoci i
koraljni grebeni
.
Deset kilometara sjeverno od
Erigava
su ostaci ?ume smreka, uzdu? ruba strmine iznad
Adenskog zaljeva
. Strmina se nalazi na oko 2 000 metara nadmorske visine, na mjestu gdje se cesta iz Erigava spu?ta na obalu. Dva kilometra zapadnije nalazi se najvi?a to?ka u Somalilandu i Somaliji, 2 416 metara visok
Shimbiris
, tzv. ?prebivali?te ptica”.
Zbog zelenila u nekim dijelovima Somalilanda, divlje ?ivotinje (npr.
zebre
) dolaze u ta podru?ja radi ispa?e ili parenja. U Somalilandu se između ostalih divljih ?ivotinja mogu na?i i
kudui
,
divlje svinje
,
somalijski divlji magarac
,
bradavi?asta svinja
,
antilope
,
somalijska ovca
, divlje
koze
i
deve
. Također se u ovom podru?ju mogu na?i i mnoge vrste ptica i riba.
Karta somalilandskih regija
Ve?i gradovi Somalilanda
?est somalilandskih regija su:
- Awdal
- Saaxil
- Sanaag
- Sool
- Togdheer
- Woqooyi Galbeed
Ve?i gradovi u Somalilandu su:
U Somalilandu je stvoren mje?ani sustav tradicionalnih i zapadnja?kih institucija. U međuklanskim sastancima, zavr?no sa sastankom u Boorami
1993
. godine, stvoren je
beel
(klan ili zajednica) sustav vladanja, koji se sastoji od izvr?ne vlasti (predsjednik, potpredsjednik i vije?e ministara), dvodomske zakonodavne vlasti, te nezavisne sudbene vlasti. Tradicionalno somalijsko vije?e starje?ina (
guurti
) ?ini gornji dom parlamenta, te je odgovorno za odabir predsjednika kao i za rje?avanje internih sukoba. Vlast su prakti?ki ?inili pripadnici najva?nijih klanova i u gornjem i u donjem domu, kojima su zastupni?ka mjesta dodjeljena prema unaprijed utvrđenoj formuli.
2002
. godine, uveden je vi?estrana?ki sustav na lokalnim izborima, ?to određuje i koje ?e se stranke smjeti izabirati na parlamentarnim izborima.
2005
. godine, Somaliland se predru?io
UNPO
-u, međunarodnoj organizaciji koja promi?e pravo na samoopredjeljenje. Stajali?te
UN
-a je da Somaliland treba jo? dosta toga u?initi kako bi stekao međunarodno priznanje.
Zra?na luka u Hargeisi.
Somalilandsko gospodarstvo je u stanju razvoja.
Somalilandski ?iling
, iako stabilan, nije međunarodno priznata
valuta
, te za njega ne postoji slu?beni
devizni te?aj
. Njega izdaje
Somalilandska Banka
(
Baanka Somaliland
),
sredi?nja banka
koja je ustavno osnovana
1994
. godine.
Glavni somalilandski izvoz je stoka, ?iji se broj procjenjuje na 24 milijuna. Samo 1996. godine, 3 milijuna grla izvezeno je na
Bliski istok
. Na izvoz je negativno utjecala zabrana uvoza govedine u
Saudijsku Arabiju
koja je uvedena u velja?i
1998
. Zabrana je ukinuta u prosincu 2006. ?to je dopustilo oporavak ove gospodarske grane. Drugi va?ni izvozni proizvodi su ko?e, tamjan i izmirna.
Perspektivna industrija u zemlji je
poljoprivreda
, pogotovo proizvodnja
?itarica
i
hortikultura
. Postoje određeni potencijali i za
rudarstvo
, koje je trenutno ograni?eno samo na
kamenolome
. U zemlji postoje depoziti razli?itih vrsta minerala
[1]
.
Nedavna istra?ivanja u Somalilandu pokazala su da zemlja ima velike rezerve nafte i zemnog plina. Zadnjih nekoliko godina nekoliko je bu?otina izbu?eno, ali zbog nepriznatog statusa zemlje stranim poduze?ima nije omogu?eno njihovo izrabljivanje.
Od
eritrejsko-etiopskog rata
, Somaliland je postao velika izvozna luka za Etiopiju. Dvije zemlje su potpisale dogovor, iz kojeg proizlazi da se lu?kim gradom
Berbera
vr?i izvoz i uvoz dobara za Etiopiju, koje ona pla?a.
Planine oko Boorame
Somalilandskim odvajanjem od Somalije po?eo se razvijati turizam. Osim najposje?enijih pe?ina Laas Geel, turisti?ki atraktivni su Slavoluk slobode u Hargeisiji i ratni spomenik u sredi?tu grada. Od prirodnih atrakcija zanimljiva su brda Naasa Hablood, koja se smatraju prirodnim obilje?jem dr?ave.
Ministarstvo turizma poti?e turiste da posjete povijesne gradove u Somalilandu. U povijesnom gradu Sheikhu blizu Berbere nalaze se o?uvane britanske kolonijalne zgrade. U Berberi i Saylacu se nalaze ku?e i arhitektonski zanimljive zgrade iz otomanskog razdoblja. Nomadska kultura Somalilanda također je atraktivna turistima, pogotovo u
savani
Salahley
gdje ?ive nomadi i gdje ?esto dolaze divlje ?ivotinje. Iako postoji volja za razvijanjem turizma, taj razvitak je ograni?en zbog nepriznatosti dr?ave.
Ve?ina stanovni?tva u Somalilandu govori
somalijski
i
arapski
, koji su slu?beni jezici. ?lanak 6 ustava iz
2001
. godine nagla?ava da je slu?beni jezik Somalilanda somalijski, dok je u?enje arapskog obvezno u ?kolama i d?amijama.
Engleski
se također u?i u ?kolama.
Gotovo svi stanovnici u Somalilandu su
sunitski
muslimani
, a islam je i dr?avna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilandu, islam predstavlja va?an dio somalijskog nacionalnog identiteta. U zemlji jsu prije djelovali i katoli?ki misionari. U kolonijalno vrijeme u Britanskoj Somaliji djelovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali
kapucini
.
Somalilandsko dru?tvo koje broji oko 3,5 milijuna pripadnika organizirano je u
klanske
skupine, ?ija veli?ina se?e obi?no od 5 000 do 50 000 pripadnika. Najve?i klan u Somalilandu je
Isaaq
, a drugi po veli?ini je
Dir
koji uklju?uje podklanove
Issa
i
Gadabursi
. Drugi ve?i klanovi su
Warsangeli
i
Dulbahante
(podskupina klana
Darod
). Warsangeli i Dhulbahante ?ive ve?inom u regijama
Sool
,
Sanaag
, i
Togdheer
, dok klan Isaaq ?ivi ve?inom u regijama
Wooqoyi Galbeed
,
Togdheer
, okrug
Gebiley
i u nekim djelovima regija
Sool
i
Sanaag
. Klan Gadabursi ve?inom prebiva na zapadu zemlje, u regiji
Awdal
.
Klanske skupine podijeljene su u grupe prema porijeklu, koje obi?no sadr?e između 2 500 i 10 000 ?lanova. Klanska diskriminacija strogo je zabranjena, te vlada smatra svaki klan jednakim.
Tradicionalno je glavno jelo dana ru?ak, dok se za doru?ak obi?no jede lagana hrana, kao tanki kruh laxoox, tost, ?itarice i sl. Za ru?ak se obi?no objeduje ri?a ili tjestenina s mesom i umakom. Talijani su za vrijeme svoje vladavine donijeli u Somaliju svoju kuhinju koje su Somalci prihvatili. Tijekom ru?ka se također ponekad objeduje i juha zvana
maraq
. Kasnije tijekom dana se obi?no opet ne?to laganije objeduje, kao
ful medames
, grah, muffo,
humus
, salate i sl.
Manji broj Somalaca pije tursku kavu, te je popularniji turski ?aj, kao i u cijeloj regiji. ?aj se obi?no pije s
kardamonom
(
Somali Xawaash
} i
cimetom
(
Somali Qoronfil
).
Stubovi somalijske umjetnosti su
islam
i
poezija
. Proslave se ve?inom odnose na vjerska slavlja, od kojih su najva?niji
kurban-bajram
i
ramazanski bajram
. Drugi va?ni blagdani su
26. lipnja
i
18. svibnja
, kad se slave somalilandska nezavisnost od Britanije i Somalije.
Tradicionalni somalijski ples
Ceeyar Somaali
vrlo je popularan u Somalilandu. Vrlo va?ni oblik umjetnosti je bojanje tijela (henna) kojeg su u pro?losti pro?irili arapski trgovci. Za posebne prilike somalijske ?ene ?esto bojaju tijelo, posebno ruke i stopala. Tradicionalno se ovo smatra ?enskom umjetnosti, te je nikad ne vr?e mu?karci. Henna se također upotrebljava i za bojanje kose.