Rainer Weiss
Rođenje	29. rujna 1932. Berlin , Njema?ka
Narodnost	Nijemac , Amerikanac
Polje	Fizika
Institucija	Massachussettski tehnolo?ki institut u Cambridgeu
Alma mater	Massachussettski tehnolo?ki institut u Cambridgeu
Poznat po	Gravitacijski valovi
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (2017.)

Rainer Weiss ( Berlin , 29. rujna 1932.), ameri?ki fizi?ar njema?koga podrijetla . Doktorirao (1962.) na Massachussettskom tehnolo?kom institutu u Cambridgeu , gdje je i zaposlen od 1964. Bavi se astrofizikom , istra?ivanjem kozmi?koga pozadinskoga zra?enja i gravitacijskom fizikom . Izumio je interferometrijski detektor gravitacijskih valova . ?lan je Ameri?ke akademije umjetnosti i znanosti (od 1998.) i Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 2000.). Za va?an doprinos uporabi detektora LIGO ( eng . Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory ) i prvo izravno bilje?enje gravitacijskih valova s B. C. Barishem i K. S. Thorneom dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (2017.). ^[1]

Gravitacijski valovi [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zra?enje je poreme?aj gravitacijskog polja , ?iri se poput valova . Javlja se kod ubrzanja masa : eksplozija supernovih , obila?enja zvijezda u bliskome dvojnom sustavu i sli?no. Kod nekih dvojnih zvijezda utvrđeno je da smanjenje ukupne orbitalne energije odgovara energiji koju odnose valovi. ^[2]

Od ?etiriju poznatih osnovnih sila u prirodi , gravitacija je najslabija pa je u podru?ju atoma i molekula potpuno zanemariva prema elektromagnetskim i nuklearnim silama . U svemirskim veli?inama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, međuzvjezdani plinovi , zvijezde , galaktike , gravitacija igra va?nu ulogu. Astronomska otkri?a pulsara i kvazara i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao ?to su pitanje stalnosti gravitacijske konstante tijekom vremena , mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadja?aju sile tlaka elektromagnetskog zra?enja i zvijezda se sve vi?e komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veli?ine, zvijezda postane za promatra?a nevidljiva ( crna rupa ), jer kvanti zra?enja vi?e ne mogu napustiti zvijezdu. Za obja?njenje tih pojava mo?e se pokazati nu?nim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ( kvantna mehanika ). Energija gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i ?irila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. Kvant gravitacijskoga polja zove se graviton .

Otkri?e gravitacijskih valova [ uredi | uredi kod ]

Dne 11. velja?e 2016. znanstvenci okupljeni oko projekta LIGO ( eng . The Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory ) objavili su da su otkrili su do danas neotkrivene gravitacijske valove. ^[3] Prvo su zapazili 14. rujna 2015. par crnih rupa udaljenih 1,3 milijarde svjetlosnih godina , od koji je jedna imala masu veli?ine 29 Sun?evih masa ( Sunce ima masu oko 2 ? 10 ³⁰ kilograma ), a druga 36 Sun?evih masa, raspoređenih na malenoj povr?ini od nekoliko desetaka kilometara . One su prvo kru?ile jedna oko druge da bi se kona?no stopile u jednu (zna?i ukupna masa je bila 65 Sun?evih masa). To je ujedno i prvi put da je potvrđeno postojanje dvojnog sustava crnih rupa. Energija koja se stvorila tim spajanjem bila oko 50 puta ve?a od energija svih zvijezda koje se nalaze u vidljivom dijelu svemira. ^[4] Signal se rasprostirao na frekvenciji od 35 do 250 Hz . Masa novostvorene crne rupe je oko 62 Sun?eve mase, a energija od 3 Sun?eve mase se rasprostirala svemirom u obliku gravitacijskih valova. ^[5] Signal je bio viđen s LIGO detektorima u Livingstonu ( Louisiana ) i Hanfordu ( Washington ), koji su udaljeni oko 3 000 kilometara , s razlikom od 0,007 sekundi zbog razli?itih kuteva između detektora i izvora. Signal je do?ao iz ju?ne strane nebeske sfere , otprilike iz smjera Magellanovih oblaka (dvije galaktike , Veliki Magellanov oblak i Mali Magellanov oblak). ^[6] Razina pouzdanosti da su viđeni signali gravitacijski valovi je 99,99994 %.

Izvori [ uredi | uredi kod ]