Coordinates : 44°54′00″N 20°40′00″E  /  44.9°N 20.666667°E  / 44.9; 20.666667

Pan?evo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pan?evo
Znamenitosti Pančeva
Znamenitosti Pan?eva
Zastava za grad Pančevo
Zvaničan grb za grad Pančevo
Pančevo na mapi Srbije
Pančevo
Pan?evo
Koordinate: 44°54′00″N 20°40′00″E  /  44.9°N 20.666667°E  / 44.9; 20.666667
Dr?ava   Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Ju?nobanatski okrug
Povr?ina
 ? Grad 148,8 km²
 ? Metro
759 km²
Nadmorska visina
77 m
Stanovni?tvo
 ? Grad 76.203
 ? Gustina 512/km²
 ?  Metro 123.414
 ? Gustina stanovni?tva
uklju?uju?i metropolitansku sredinu
163/km²
Vremenska zona UTC+1 ( CET )
 ? Ljeti ( DST ) UTC+2 ( CEST )
Po?tanski broj
26101
26103
26104
26105
26106
26107
26108
26109
26110
26112
Pozivni broj 013
Registarska oznaka PA
Sajt www.pancevo.rs

Pan?evo ( mađarski : Pancsova , njema?ki : Pantschowa , rumunski : Panciova ) je mesto u Banatu , na Tami?u . Teritorijalno gledano, Pan?evo je sedi?te istoimene op?tine kao i Ju?no-Banatskog okruga ( Vojvodina , Srbija ). U samom gradu ?ivi 76.654 ljudi, na podru?ju op?tine 130.280. Zajedno sa prigradskim naseljem Star?evo grad Pan?evo po poslednjem popisu iz 2002. godine broji 84.729 stanovnika.

Istorija

[ uredi | uredi kod ]

Najstariji naziv naselja koje se nalazilo na mestu dana?njeg Pan?eva, na u??u Tami?a u Dunav , jeste Panuka. Zbog ?estih promena gospodara ( Rimljani , Kelti , Huni , Avari , Sloveni , Mađari , Tatari , Turci , Nemci ) ?esto se menja i naziv ovog strategijsko va?nog mesta. Od Panuke postaje Panucea ili Panu?a u 10. veku, Bansif u 12. veku, u 15. veku Pan?al i Pensej, u 17. veku Paj?ova ili Panziova i Ban?ova ?ak i u ranom 18. veku kao ?omva. Prvi put se u istoriji pominje kao grad, trgova?ka varo?, 1153 . godine koju između ostalih naseljavaju i Grci , naravno zbog trgovine. U 15. veku ga zauzimaju Turci mira i oslobođenja od Turaka ( 1716 .) godine, ceo Banat ulazi u sastav Austro-Ugarske monarhije kao autonomna oblast pod nazivom Tami?ki Banat . Tada po?inje naglo naseljavanje ovih krajeva. Veliki broj srpskih porodica doseljava se u Pan?evo iz Temi?vara i okoline, a doseljavaju se i Nemci iz Frana?ke. Od 1716 . do 1764 . Pan?evo je bilo komorsko, a od 1764 . do 1794 . vojno-grani?arsko trgovi?te.

Pan?evo , grad u Banatu

1848 / 49 Pan?evo je mnogo stradalo tokom revolucije. 1873 . postalo je municipalni grad. U drugoj polovini tog veka po?inje u Pan?evu u ve?oj meri naseljavanje Mađara. 8.11. 1918 . u?la je u Pan?evo srpska vojska.

31.1. 1921 . godine imao je 19.362 stanovnika od kojih je bilo; Srba 9.422, Mađara 887, Nemaca 7.237, ?idova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelista 2.500.

Privreda

[ uredi | uredi kod ]

Privreda do 1919 . godine

[ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo Pan?eva bavi se prete?no ratarstvom , ali je vrlo zastupljen zanat i trgovina, naro?ito stokom i hranom. Industrija je takođe znatna, naro?ito svilarska. U Pan?evu postoje 2 pravoslavne crkve; starija ( Vaznesenska ) sa templom, koju je radio Konstantin Danil , i nova ( Uspenska ) u vizantijskom stilu, sa Imagerskim i ornamentalnim radovima Uro?a Predi?a , St. Aleksi?a i Markovi?a. U Pan?evu postoje gimnazija, trgova?ka akademija, mu?ka i ?enska građanska ?kola i aerodrom internacionalnog dru?tva za vazdu?ni saobra?aj.

Privreda od 1920 . do 1991 . godine

[ uredi | uredi kod ]

Nakon Prvog svetskog rata, pan?eva?ka industrija do?ivljava svoju drugu mladost i postaje jedan od industrijskih giganata biv?ih Jugoslavija . Otvaraju se mnogobrojne fabrike koje zapo?ljavaju na desetine hiljada radnika iz Pan?eva, Beograda i okolnih mesta iz skoro celog ju?nog Banata. Neke od najva?nijih su:

  • Rafinerija nafte ?(RNP) - Po?ela da radi 1928 .
  • Azotara ? Fabrika za proizvodnju ve?ta?kog đubriva. Po?ela da radi 1962 .
  • Petrohemija ? Fabrika za preradu sirovog benzina i proizvodnju plasti?nih masa. Po?ela da radi 1977 .
  • Utva ? Fabrika za proizvodnju lakih aviona, kamiona i prikolica za kamione, delova za motorna vozila i servisiranje i opravka motornih vozila. Osnovana 1937 . godine
  • Pivara - Osnovana 1722 godine koja se 2005 zapalila.
  • ISP Staklara ? fabrika za proizvodnju svih vrsta stakla, osnovana 1932godine koja vise ne radi.
  • Tesla ? Fabrika sijalica, osnovana 1931 godine koja vise ne radi

.

  • Fabrika građevinske stolarije ? osnovana 1934 . godine
  • Fabrika skroba ? osnovana 1937 . godine
  • Fabrika obu?e ? osnovana 1955 godine koja je ((1999)) za tokom nato argesije bombadovana i srusena

.

  • TRO Trgoprodukt ? Bavila se poslovima u oblasti trgovine na veliko i malo me?ovitom robom
  • Pekara idustrija Pancevo ? Snabdevala celo Pan?evo i okolna mesta
  • Tehnogas ? Proizvodila i snabdevala industriju ?irokim asortimanom gasova
  • Plinara ? Proizvodila i snabdevala pan?eva?ka doma?instva lo? uljem, propan?butanom, benzinom
  • Svilara ? Proizvodnja svile, odmotavanje svilenih ?aura
  • Krznara ? Prerada ko?e, osnovana 1953.
  • Kudeljara ? Prerada kudelje
  • Gaj ? Industrija name?taja
  • JRB Brodoremont ? Bavilo se popravkom brodova, ?lepova i svime ?to plovi po vodi
  • Luka Dunav ? Osnovan 1947 . godine
  • PIK Tami? ? Poljoprivredni kombinat sa ?irokim asortimanom proizvoda za prehranu
  • ATP ? Preduze?e za prevoz putnika
  • Privredna Banka Pan?evo ? Osnovana 1869 -((2011))godine kad utkupio banka postaska stedeonica
  • Po?ta ? Bavila se uslugama građana od pisama, telegrama, telefona, preko naplate raznih da?bina, do bankarskih usluga
  • GIK Konstruktor ? Građevinsko preduze?e
  • Trudbenik ? Predionica prediva
  • Bana?anka ? Proizvodnja ode?e
  • ?IK ? Prerada drveta
  • Elektrodistribucija i
  • Minel
  • RO Standard ? Komunalni poslovi
  • Na desetine zanatsko?uslu?nih radnji, privatnih radionica,PEKAR, obu?ara, sajd?ija, zlatara, ?najdera.
  • Takođe postoje dva hotela, Sloboda (Truba?) i Tami?, i veliki broj ugostiteljskih radnji
  • Infrastrukturne organizacije kao ?to su op?tina, sud, banke, bolnica i zdravstvene ambulante, policija, vatrogasci, robne ku?e, biblioteke, muzeji, galerija, bioskopi i pozori?te, dom kulture, razna dru?tva kao ?to su ribolova?ko, strelja?ko (1813), izviđa?i, Crveni krst.

Telefonski pozivni broj za Pan?evo je 013, a po?tanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA" (prva dva slova imena grada pisano latinicom).

Kultura i obrazovanje

[ uredi | uredi kod ]
Gimnazija Uro? Predi?

Pan?evo ima nekoliko osnovnih ?kola i to su O? đura Jak?i? , O? Branko Radi?evi?, O? Sveti Sava, O? Miroslav Anti?-Mika, O? Jovan Jovanovi? Zmaj, O? Stevica Jovanovi? , O? Olga Petrov. Pored osnovnih ?kola postoje i gimnazija Uro? Predi? , srednjo hemijska HTT?, srednja ma?inska i elektrotehni?ka ?kola, ekonomska, poljoprivredna, zanatska, ?kola u?enika u privredi ?UP, Radni?ki univerzitet.

Od prole?a 2005 . Pan?evo je dobilo Pravni Fakultet i Fakultet humanisti?kih nauka, koji su u sastavu Univerziteta u Novom Pazaru . Pan?evo je tako postalo jedini grad na Balkanu u kojem su locirane studije hebrejskog (jevrejskog) jezika i knji?evnosti.

Pan?eva?ki obrazovni sistem od 2011. godine upotpunjuju i slede?i fakulteti: Fakultet za Menađ?ment, Fakultet za informatiku, Fakultet za poslovnu-civilnu bezbednost, Fakultet za Saobra?ajno in?enjerstvo, Fakultet za poslovne komunikacije, U?iteljski fakultet, Pravni fakultet koji su u sastavu Internacionalnog univerziteta Br?ko ?ije studiranje na daljinu omogu?ava Edukativni centar Akademija Oxford Pan?evo.

Mapa Pan?eva

[ uredi | uredi kod ]

Nazivi pan?eva?kih naselja: Centar , Margita , Vojlovica , Topola , Streli?te , Tesla , Misa Vinogradi , Kote? 1 i 2, Utvina kolonija , Kudeljarski Nasip , Pepeljara, Sodara , Mladost , Stari Tami?.

Mesne zajednice Pan?eva

Populacija i brojnije etni?ke grupe u Pan?evu

[ uredi | uredi kod ]
Godina Ukupno Srbi (nemci i mađari) Jugosloveni Mađari Slovaci Makedonci Crnogorci Hrvati Ostali
1910. 20,808 41.88% 35.89% 0.00% 16.17% 1.17% 0.00% 0.00% 0.65% 4.24%
1991. 72,793 72.57% n.p 8.75% 5.56% 2.20% 2.40% 1.88% 1.35% 5.29%
2002. 77,087 79.08% n.p 2.35% 4.25% 1.82% 1.55% 1.03% 0.92% 9.00%

Ostali

[ uredi | uredi kod ]

Pored navedenih u Pan?evu jo? ?ive i ?esi , Bo?njaci , Bugari , Bunjevci , Vlasi , Goranci , Muslimani , Nemci , Romi , Rumuni , Rusi , Rusini , Slovenci , Ukrajinci , Albanci , Kinezi.

Galerija

[ uredi | uredi kod ]

Povezano

[ uredi | uredi kod ]

Literatura

[ uredi | uredi kod ]
  • Narodna enciklopedija ( 1927 g.), ?lanak D. Popovi?a;
  • N. Milutinovi?, Na?e varo?i, l ( 1922 );
  • B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pan?eva ( 1925 ).

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]