Meka
(
arapski
:
???
Meka
, puni naziv
??? ????????
Mekka el-Mukerrema
) jeste grad u oblasti
Hid?az
[3]
i prijestolnica
istoimene provincije
u
Saudijskoj Arabiji
. Grad se nalazi oko 70 km u unutra?njosti od
D?ide
u uskoj dolini na nadmorskoj visini od 277 metara. U 2012. imala je oko 2 miliona stanovnika, mada se svake godine njeno stanovni?tvo utrostru?i tokom perioda
had?d?a
koji se odr?ava u dvanaestom mjesecu islamskog kalendara, zu-l-hid?d?e.
Kao mjesto rođenja poslanika
Muhammeda
(a.s.) i mjesto prve objave
Kur'anskih
ajeta Muhammedu (ta?nije, u pe?ini Hira 3 km od Mekke),
[4]
[5]
ona se smatra najsvetijim gradom u
islamu
[6]
i mjesto hodo?a??a poznatog kao
had?d?
,
obaveznog
za sve
muslimane
koji su u mogu?nosti tamo do?i. U Mekki se nalazi i
Kaba
, po mnogima najsvetije mjesto za sve muslimane u svijetu, jer se prema njoj okre?u svi muslimani (
kibla
) tokom molitve (
namaza
).
Mekkom su dugo vremena vladali potomci i nasljednici Muhammeda (a.s.), takozvani
?erifi
, bilo da su vladali kao nezavisni vladari ili kao vazali ve?ih vlastodr?aca. Nju je osvojio
Ibn Saud
1925. godine. U moderna vremena, Mekka se naglo pro?irila veli?inom i kvalitetom infrastrukture, a u njoj su izgrađene zgrade poput
Abrad? al-Bejta
, poznate kao
kraljevski hotel "sahat-kula"
, tre?a najvi?a zgrada na svijetu i zgrada sa najve?om povr?inom prostora u njoj. Tokom ovog perioda izgradnje, Mekka je izgubila i neke historijske građevine i arheolo?ka nalazi?ta poput tvrđave Ad?jad (
???? ?????
?).
[7]
Danas, Mekku godi?nje posjeti vi?e od 15 miliona muslimana, uklju?uju?i nekoliko miliona tokom par dana had?d?a.
[8]
Kao rezultat toga, Mekka je danas postala jedan od najraznolikiji, kosmopolitskih gradova u islamskom svijetu,
[9]
i pored ?injenice da je nemuslimanima zabranjen ulazak u grad.
[10]
[11]
Mekka
(ranije
Meka
) je uobi?ajeni oblik
bosanske
transliteracije
arapskog imena grada, mada zvani?na transliteracija koju koristi vlada Saudijske Arabije glasi
Makkah
, ?to je donekle bli?e arapskom izgovoru.
[12]
[13]
Sama rije?
meka
u bosanskom i mnogim drugim jezicima ?esto se koristi pri opisivanju bilo kojeg mjesta koje "privla?i" veliki broj ljudi, ali mnogi muslimani takvo kori?tenje imena grada ne odobravaju te ga smatraju omalova?avaju?im i neprikladnim.
[12]
Vlada Saudijske Arabije usvojila je zvani?nu transliteraciju
Makkah
1980tih, ali takav na?in transliteracije nije međunarodno prihva?en niti kori?ten.
[12]
Puno zvani?no ime grada glasi
Makkah al-Mukarramah
(
arapski
:
??? ???????
,
Mekka el-Mukerrema
), ?to zna?i "?asna Mekka", ali se ponekad u slobodnom prijevodu koristi i izraz "Sveti grad Mekka".
[12]
Anti?ko i drevno ime dana?nje Mekke je
Bakkah
(koje se ?esto transliterira i kao Baka, Beka, Bakah, Bekka, Bakka i sl.).
[14]
[15]
[16]
U
arapskom jeziku
, ova rije? odnosno njena etimologija, kao i kod Mekke, je nejasna.
[17]
?iroko prihva?eno mi?ljenje je da je ona sinonim za Mekku, a navodi se da je to bilo konkretno prvobitno ime za dolinu koja se tu nalazi, dok islamski u?enjaci taj pojam op?enito koriste pri opisivanju svetog podru?ja u gradu u neposrednoj okolini Kabe, kao i samu
Kabu
.
[18]
Oblik
Bakkah
za Mekku spomenut je i u
Kur'anu
u
3. suri
u 96.
ajetu
, dok se oblik Mekka koristi u
48. suri
u 24. ajetu.
[17]
[19]
U starom ju?noarapskom, jeziku koji se koristio na jugu
Arapskog poluostrva
u doba
Muhammeda
(a.s.), glasovi
b
i
m
su se mogli međusobno zamjenjivati.
[19]
(Međutim, tu teoriju jo? treba prou?avati jer su u ju?noarapskom
b
i
m
razli?iti
fonemi
). Na drugim mjestima u Kur'anu (6. sura 92. ajet i 42. sura 5. ajet), Mekka se navodi pod imenom
Umm-ul Kura
, ?to na bosanskom zna?i "majka svih gradova".
[19]
Jedno od imena za Mekku je i
Tihamah
.
[20]
Mekka se nalazi na 277 metara
iznad nivoa mora
te oko 80 km udaljena od obale
Crvenog mora
.
[21]
Sredi?te grada nalazi se u uskom
koridoru
između planina, koji se ?esto naziva i Mekanska udolina (?upljina). Podru?je grada sadr?i i doline Al-Tanim, Bakkah i Abkar.
[22]
[23]
Njen planinski polo?aj u mnogim aspektima definira i njeno dana?nje ?irenje. Sredi?te grada se smatra podru?jem oko
Mesd?id-ul-Harama
, a ono je smje?teno na ne?to ni?oj nadmorskoj visini od ostatka grada. Podru?je oko d?amije pripada starom gradu. Glavne gradske avenije su
El-Mudda'ah
i
S?k al-Lejl
sjeverno od d?amije, te
As-S?k Assagir
ju?no. Saudijci su znatno pro?irili Veliku d?amiju u centru grada, gdje su nekada bile stotine ku?a te ih zamijenili sa ?irokim ulicama i trgovima. Tradicionalne ku?e u Mekki građene su od lokalnog kamena i prete?no su dvospratne ili trospratne. Danas cjelokupno podru?je grada prostire se na preko 1200 km
2
.
[24]
U anti?koj i srednjevjekovnoj Mekki, grad se snabdijevao sa nekoliko glavnih izvora
vode
. Prvo su bili lokalni bunari, kao ?to je izvor
Zem-Zem
, a koji su ve?inom davali slankastu vodu. Drugi izvor vode je bilo vrelo Ajn Zubejda. Voda iz ovog vrela potjecala je iz planina D?ebel Sa'd i D?ebel Kabkab, koje se nalaze nekoliko kilometara isto?no od brda Arefata, odnosno oko 20 km jugoisto?no od Mekke. Voda se transportirala od vrela koriste?i podzemne kanale. Tre?i, ali sporadi?ni, na?in vodoopskrbe je ki?nica koju stanovnici ?uvaju u malim rezervoarima ili cisternama. Ki?nica, iako oskudna, također predstavlja rizik od
poplava
a od nje postoji opasnost jo? od davnih vremena. Prema Al-Kurdiju, do 1965. bilo je ukupno 89 ve?ih poplava, uklju?uju?i i nekoliko u Saudijskom periodu. U pro?lom vijeku, najte?a poplava desila se 1942. godine. Od tada, napravljene su brane kako bi se u budu?nosti taj problem otklonio.
[23]
U Mekki vlada ekstremno suha i vrela klima. Za razliku od drugih saudijskih gradova, u Mekki i zimi vladaju ekstremno visoke temperature, koje se kre?u od 18 °C no?u do 30 °C danju. Ljetne temperature su izuzetno visoke i gotovo svakodnevno prelaze preko 40 °C dok se no?ne ljetne temperature kre?u do vru?ih 30 °C.
Ki?a
u Mekki pada u vrlo malehnim koli?inama obi?no između novembra i
januara
.
Klimatolo?ki medijani za Meka
|
Mjesec
|
jan-sij
|
feb-velj
|
mar-o?u
|
apr-tra
|
maj-svi
|
jun-lip
|
jul-srp
|
aug-kol
|
sep-ruj
|
okt-lis
|
nov-stu
|
dec-pro
|
godina
|
Srednji maksimum (
°C
)
|
30,2
|
32,5
|
34,6
|
38,5
|
41,9
|
43,7
|
42,8
|
42,7
|
42,7
|
40,3
|
36,3
|
31,8
|
38,2
|
Srednji minimum (
°C
)
|
18,6
|
18,9
|
21,0
|
24,3
|
27,5
|
28,3
|
29,0
|
29,3
|
28,8
|
25,8
|
22,9
|
20,2
|
24,6
|
Precipitacija (
mm
)
|
20,6
|
1,4
|
6,2
|
11,6
|
0,6
|
0
|
1,5
|
5,6
|
5,3
|
14,2
|
21,7
|
21,4
|
1101
|
Izvor:
PME
|
Rana historija Mekke nije u potpunosti poznata. Sigurno je samo da se i u predislamsko vrijeme ovdje nalazilo sveti?te koje je bilo cilj hodo?a??a. Po islamskoj tradiciji, naseljavanje Mekke je po?elo kada je praotac
Ibrahim
(po kr??anskoj tradiciji Abraham) i njegova ?ena Had?era (Hagar) ovdje do?li zajedno sa svojim sinom Ismailom (Ismaelom). Po dolasku tamo, Ibrahim je molio Boga da opskrbi njegovu porodicu, dok je on odsutan. Kako se navodi u 14. Kur'anskoj suri "Ibrahim", kada im je ponestalo
vode
, njegova ?ena Had?era je po?ela tr?ati između dva brda (Saffa i Merva) ukupno sedam puta da bi prona?la vodu. Nakon ?to se vratila u svoj ?ator, pored svog sina Ismaila ugledala je izvor vode, koji postoji i danas, a poznat je kao
Zem-Zem
(staroarapski:
stani, stani
). Otprilike u isto vrijeme u Mekku su doselila dva plemena iz
Jemena
, D?urhum i Katura. Kasnije je Ismail o?enio jednu djevojku iz plemena D?urhum. Kada se Ibrahim vratio u Mekku, zajedno sa Ismailom je sagradio
Kabu
. Po islamskom vjerovanju, davno prije njega
Adem
je sagradio Kabu kao mjesto za molitvu, ali je tokom vremena propala i pala u zaborav sve dok je Ibrahim nije ponovno prona?ao. Kasnije je pleme D?urhum preuzelo kontrolu i odr?avanje Kabe.
Po?etkom 6. vijeka, kontrolu nad gradom Mekkom preuzima pleme
Kurej?
. Oni su se uspjeli u?vrstiti pomo?u uspje?ne trgovine, te su sa drugim arapskim plemenima uspjeli napraviti jedan sistem savezni?tva. Među najva?nijim vezama bila je ona sa plemenom Benu-Sulajm, koji su uglavnom naseljavali podru?je između Mekke i
Medine
.
[25]
Međutim, u unutra?njoj organizaciji plemena Kurej? postojali su mnogi rivaliteti između pojedinih porodica. U tom vremenu, Kaba je ve? zna?ajno vjersko sveti?te koje su redovno posje?ivala arapska plemena, u ?ast paganskog bo?anstva Hubala. U predislamskom periodu kult Kabe je pored slavljenja Allaha (d?.?.) uklju?ivalo i ?tovanje brojnih staroarapskih bo?anstava poput al-Lata, Manata i Uza. Politi?ko i dru?tveno sredi?te grada bila je Dar al-Nadva, vije?nica u kojoj je zasijedalo vije?e plemena Kurej? i gdje su se proslavljale najzna?ajnije proslave ili ustoli?enja.
Oko 610. poslanik
islama
Muhammed
(a.s.) po?eo je u Mekki otvoreno pozivati ljude u tada novu,
monoteisti?ku
religiju. Međutim, zbog vrlo sna?nog protivljenja mnogih pripadnika plemena Kurej? protiv njega i njegovog pozivanja, u ljeto 622. njegovi sljedbenici i on sele se u grad Jesrib (danas poznat kao
Medina
), gdje su ve? mnogi pripadnici plemena Evs i
Hazred?
prihvatili islam. Iz Medine, Muhammed (a.s.) i muslimani zapo?eli su borbu protiv neislamskih Mekkelija. Vojni sukobi između muslimana i vi?ebo?a?kih Mekkelija mogu se podijeliti u ?etiri faze:
[26]
- u prvoj fazi koja je trajala do 624. muslimanska vojska je presretala trgova?ke karavane iz Mekke. U tim akcijama nije u?estvovalo mnogo muslimanskih vojnika, a Mekkanski karavani bili su dobro za?ti?eni, tako da su prepadi bili relativno neuspje?ni.
[26]
- druga faza je po?ela u martu 624. kada su po?eli i otvoreni sukobi, a nakon zasjede na trgova?ki karavan koji je predvodio
Ebu Sufjan ibn Harb
. Mekkanska vojska veli?ine od 800 do 900 vojnika koja je po?urila da za?titi karavan pora?ena je kod mjesta Bedr (oko 130 km jugozapadno od Medine) od strane znatno manje muslimanske vojske. Mekkanska vojska navikla na pobjede, sa reputacijom jedne od najsna?nijih grupa u tada?njoj Arabiji, nakon
bitke na Bedru
do?la je u podređen polo?aj. Nakon tog poraza, vlasti u Mekki tra?ili su osvetu. U martu 625. na brdu Uhud sjeverozapadno od Medine do?lo je do
bitke na Uhudu
, u kojoj je Mekkanska vojska porazila muslimane. Mekka nakon toga odlu?uje sklopiti savez sa mnogim nomadskim plemenima kao i raznim jevrejima te sa 10 hiljada vojnika u martu 627. po?inju opsadu Medine. Međutim, muslimani tada primjenjuju novu taktiku napraviv?i rov oko grada, pa u
bici na Hendeku
Mekkanska vojska ne uspijeva u?i u Medinu. Pored toga iz Mekkanskog saveza istupaju neka plemena, a ostatak Mekkanske vojske se vra?a u Mekku.
[26]
- tre?a faza koja je trajala od marta 627. do kraja 629. bila je ne?to mirnija. U martu 628. obje zara?ene strane potpisuju
sporazum u el-Hudejbiji
o desetogodi?njem primirju.
[26]
- ?etvrta relativno kratka faza na kraju koje je Mekka kapitulirala po?ela je napadom jednog od plemena u savezu sa Mekkom na muslimane. Do?lo je do eskalacije sukoba a da bi se situacija smirila vođa Mekkanaca Ebu Sufjan ibn Harb, koji je od udaje njegove k?erke Ummu Habibe 627. godine sa Muhammedom (a.s.) bio u krvnom srodstvu, dolazi u Medinu kako bi obnovio mirovni sporazum sa muslimanima. Međutim, pregovori su bili bezuspje?ni. Kada je muslimanska vojska predvođena Muhammedom (a.s.) sa 10.000 vojnika krenula prema Mekki, Ebu Sufjan je ponovno poku?ao pregovorima da ih zaustavi. Zauzvrat ?to je pre?ao na islam, muslimani su dali garancije da niko od stanovnika Mekke ne?e biti ugro?en ko ne bude pru?ao otpor. Takvim pristupom, muslimanska vojska je bez otpora u?la u Mekku.
[26]
U periodu ranog islamskog doba, Mekka je postala, i do danas ostala, mjesto hodo?a??a i godi?njeg okupljanja miliona muslimana (
had?d?a
). Godine 638. do?lo je do obilnih ki?a koje su poplavile grad, pa je tada?nji halifa
Omer ibn el-Hattab
u gornjem dijelu grada naredio gradnju nove brane koja je ?titila d?amiju od poplava. Nakon toga Mesd?id-ul-Haram je nekoliko puta pro?irivan, naro?ito u periodu abasidskog halife Mehdija (775-785.) kada je na vlasti u Mekki bio njegov namjesnik D?afar ibn Sulejman.
[27]
Od 1517. Mekka postaje dijelom Osmanlijskog carstva, sve do 1916. kada vlast preuzima veliki ?erif Mekke Husein ibn Ali, kasnije on postaje kralj Hed?aza. Nedugo nakon toga, u oktobru 1924. sultan Abdul-Aziz ibn Saud preuzima Mekku, a kralj Husein bje?i. Od januara 1926. sultan Abdul-Aziz se progla?ava kraljem dana?nje Saudijske Arabije, te saziva svemuslimanski kongres u Mekki u ljeto 1926. na kojem su određeni uslovi i na?ini dolaska muslimana na had?d?.
Najsvetije mjesto u samoj Meki je
Mesd?id-ul-Haram
, sagrađen u sada?njem obliku godine 1570. (978. godine po islamskom kalendaru). ?etvorougaone je forme i okru?en kamenim zidovima. Najsvetije mjesto samog islama,
Kaba
, je u sredi?tu dvori?ta Mesd?id-ul-Harama.
Hira
je pe?ina u blizini Mekke, na brdu zvanom D?ebel el-Nur u podru?ju Tihame. Poznata je po tome ?to je u njoj Muhammed (a.s.) preko anđela (meleka)
D?ibrila
(Gabrijela) od
Allaha
(d?.?.) primio objavu prvih Kur'anskih ajeta (prvih pet ajeta 96. sure "
El-'Alek
").
[28]
Privreda Mekke u najve?oj mjeri zavisi od godi?njeg had?d?a pa je zasnovana na pru?anju usluga. Jedan akademik je izjavio:
da Mekkanci nemaju izvora zarade osim usluga koje pru?aju had?ijama
. Prihodi dobijeni tokom had?d?a, ne doprinose samo ekonomiji grada ve? u historijski gledano imali mnogo ?iri utjecaj na ekonomiju cjelokupnog Arapskog poluostrva. Prihod od had?d?a ostvaruje se na nekoliko na?ina. Jedan od njih je oporezivanje had?ija. Porezi i takse su naro?ito pove?ani tokom velike krize 1920tih i 1930tih, a mnoge od tih taksi postojale su sve do 1972. godine. Drugi na?ini zarade uklju?uju usluge had?ijama tokom njihovog boravka u Mekki. Naprimjer, saudijska nacionalna aviokompanija
Saudia
ostvaruje 12% svih prihoda tokom vremena had?d?a. Osim toga, prevoz koji pla?aju had?ije da bi doputovali u Mekku također jednim dijelom donosi prihode, a osim toga mnogo prihoda donose i hoteli.
[23]
Za organizaciju prihvata i smje?taja ha?dija, grad osigurava vi?e od 100 miliona ameri?kih dolara, dok saudijska vlada tro?i oko 50 miliona za usluge tokom had?d?a. U Mekki također postoje i neke industrijske firme, ali one ne igraju veliku ulogu u ekonomiji grada ni Saudijske Arabije, koja najve?e prihode ima od izvoza nafte.
[29]
Neke od manje zastupljenih proizvodnih firmi u Mekki uklju?uju fabrike tekstila, namje?taja i sli?no.
- ↑
Mecca Municipality
. Holymakkah.gov.sa. Retrieved 2013-02-03.
- ↑
?Population”
.
Statistical Yearbook 47 (2011)
. Central Department Of Statistics & Information. Arhivirano iz
originala
na datum 2013-12-01
. Pristupljeno 15 November 2013
.
- ↑
Merriam-Webster's Geographical Dictionary
. 2001. str. 724.
ISBN
0 87779 546 0
.
- ↑
Khan, A M (2003).
Historical Value Of The Qur An And The Hadith
. Global Vision Publishing Ho. str. 26?.
ISBN
978-81-87746-47-8
.
- ↑
Al-Laithy, Ahmed (2005).
What Everyone Should Know About the Qur'an
. Garant. str. 61?.
ISBN
978-90-441-1774-5
.
- ↑
Nasr, Seyyed Hossein
(2005).
Mecca, The Blessed, Medina, The Radiant: The Holiest Cities of Islam
. Aperture
ISBN
089381752X
- ↑
Taylor, Jerome (24.9.2011).
?Mecca for the rich: Islam's holiest site 'turning into Vegas'”
.
The Independent
.
?lanak na bosanskom
- ↑
A Saudi tower: Mecca versus Las Vegas: Taller, holier and even more popular than (almost) anywhere else
, The Economist (2010-06-24), Kairo.
- ↑
Fattah, Hassan M.:
Islamic Pilgrims Bring Cosmopolitan Air to Unlikely City
,
The New York Times
(20.1.2005).
- ↑
Peters, Francis E. (1994).
The Hajj: The Muslim Pilgrimage to Mecca and the Holy Places
. Princeton University Press. str.
206
.
ISBN
0-691-02619-X
.
- ↑
Esposito, John L. (2011).
What everyone needs to know about Islam
. Oxford University Press. str. 25.
ISBN
9780199794133
.
- ↑
12,0
12,1
12,2
12,3
Ham, Anthony; Brekhus Shams, Martha i Madden, Andrew (2004).
Saudi Arabia
(ilustrirano izd.). Lonely Planet.
ISBN
1-74059-667-6
.
- ↑
Long, David E. (2005).
Culture and Customs of Saudi Arabia
.
ISBN
978-0313320217
.
- ↑
Kipfer, Barbara Ann (2000).
Encyclopedic dictionary of archaeology
(ilustrirano izd.). Springer. str. 342.
ISBN
0-306-46158-7
.
- ↑
Glasse, Cyril i Smith, Huston (2003).
The new encyclopedia of Islam
(revidirano, ilustrirano izd.). Rowman Altamira. str. 302.
ISBN
0-7591-0190-6
.
- ↑
Phipps, William E. (1999).
Muhammad and Jesus: a comparison of the prophets and their teachings
. Continuum International Publishing Group. str. 85.
ISBN
0-8264-1207-6
.
- ↑
17,0
17,1
Versteegh, Kees (2008). C. H. M. Versteegh i Kees Versteegh. ur.
Encyclopedia of Arabic language and linguistics, Volume 4
. Brill. str. 513.
ISBN
90-04-14476-5
.
- ↑
Peterson, Daniel C. (2007).
Muhammad, prophet of God
. Wm. B. Eerdmans Publishing. str. 22?25.
ISBN
0-8028-0754-2
.
- ↑
19,0
19,1
19,2
Philip Khuri Hitti (1973).
Capital cities of Arab Islam
. University of Minnesota Press. str. 6.
ISBN
0-8166-0663-3
.
- ↑
Al-Sahib bn Abbad “?????? ?? ????” , Mu’jam Al-Muheet fi Al-Lughah “???????? ?????????? ??? ???????, Al-Meshkat islamska biblioteka, str. 303
- ↑
Islamic World
, str. 13
- ↑
"Makka ? The pre-Islamic and early Islamic periods",
Encyclopaedia of Islam
- ↑
23,0
23,1
23,2
"Makka ? The Modern City",
Encyclopaedia of Islam
- ↑
?Mecca Municipality”
. Pristupljeno 6.4.2010
.
- ↑
Michael Lecker:
The Ban? Sulaym. A Contribution to the Study of Early Islam.
Jerusalem 1989. str. 107?140.
- ↑
26,0
26,1
26,2
26,3
26,4
Elias Shoufany:
Al-Riddah and the Muslim Conquest of Arabia
. Toronto: University of Toronto Press 1973. str. 15?27.
- ↑
el-Bal?dhur?:
Kit?b Fut?? al-Buld?n.
ur. Michael Jan de Goeje. Brill, Leiden, 1866. str. 7.
- ↑
?In the Shade of the Message and Prophethood”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2008-02-15
. Pristupljeno 2015-07-03
.
.
- ↑
Mecca.
World Book Encyclopedia. 2003 izdanje. Volume M. str. 353
- urednici Time-Life Books. (1999).
What life was like in the lands of the prophet: Islamic world, AD 570 ? 1405
. Time-Life Books.
ISBN
0-7835-5465-6
.
- Rosenthal, Franz; Ibn Khaldun (1967).
The Muqaddimah: An Introduction to History
. Princeton University Press.
ISBN
0-691-09797-6
.
- Stefano Bianca (2000),
?Case Study 1: The Holy Cities of Islam ? The Impact of Mass Transportation and Rapid Urban Change”
,
Urban Form in the Arab World
, Zurich: ETH Zurich,
ISBN
3728119725
, 0500282056
- C. Edmund Bosworth, ur. (2007). ?Mecca”.
Historic Cities of the Islamic World
. Leiden: Koninklijke Brill.
- ?Quraysh”
.
Encyclopædia Britannica
. Britannica Concise Encyclopedia (online). 2007
. Pristupljeno 2007-02-19
.
- Michael R.T. Dumper; Bruce E. Stanley, ur. (2008), ?Makkah”,
Cities of the Middle East and North Africa
, Santa Barbara, USA: ABC-CLIO
- Watt, W. Montgomery. "Makka ? The pre-Islamic and early Islamic periods."
Encyclopaedia of Islam
. Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2008. Brill Online. June 6, 2008
- Winder, R.B. "Makka ? The Modern City."
Encyclopaedia of Islam
. Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2008. Brill Online. June 6, 2008
- the editors of Time-Life Books. (1999).
What life was like in the lands of the prophet: Islamic world, AD 570 ? 1405
. Time-Life Books.
ISBN
0-7835-5465-6
.
- Lapidus, Ira M. (1988).
A History of Islamic Societies
. Cambridge University Press.
ISBN
0-521-22552-3
.
- Richard Francis Burton:
Personlicher Bericht einer Pilgerreise nach Mekka und Medina.
Edition Erdmann, Lenningen 2005,
ISBN
3-86503-029-7
.
- Gerd Frank:
Nach Mekka! Verbotene Reisen in die Heilige Stadt.
Bad Honnef: Horlemann 1998.
ISBN
3-89502-075-3
(Sammlung von siebzehn Reiseberichten uber Besuche von Europaern in Mekka (1504?1955)).
- Al-Bal?dhur?:
Kit?b Fut?? al-Buld?n.
Hrsg. von Michael Jan de Goeje. Brill, Leiden 1866, S. 35-55. - Dt. Ubers. von Oskar Rescher:
El-Beladori's ?Kitab futuh el-buldan" (Buch der Eroberung der Lander)
. Leipzig 1917, S. 33-52.
Digitalisat
- Patricia Crone:
Meccan Trade And The Rise Of Islam.
Princeton University Press, Princeton NJ 1987,
ISBN
1-59333-102-9
.
- Walter Dostal: ?Mecca before the time of the prophet ? attempt of an anthropological Interpretation“ in
Der Islam
68/2 (1991) 193?231.
- Suraiya Faroqhi:
Herrscher uber Mekka. Die Geschichte der Pilgerfahrt
. Artemis & Winkler, Dusseldorf u. a. 2000,
ISBN
3-7608-1227-9
.
- Barbara Finster:
Mekka und Medina in fruhislamischer Zeit.
In:
Roads of Arabia ? Archaologische Schatze aus Saudi-Arabien.
[Ausstellungskatalog]. Hrsg.: Museum fur Islamische Kunst ? Staatliche Museen zu Berlin. Berlin 2011,
ISBN
978-3-88609-721-0
, S. 225?235.
- G.R. Hawting: ?Origins of the Muslim Sanctuary at Mecca“ in G.H.A. Juynboll (ed.):
Studies on the First Century of Islamic Society
. Carbondale/Edwardsville 1982. S. 23?40.
- John W. Jandora: "The Rise of Mecca. Geopolitical factors" in
Muslim World
85 (1995) 333-344. - Wiederabdruck in Abdullah Saeed (ed.):
Islamic Political Thought and Governance. Critical Concepts in Political Science
. 4 Bde. Routledge, London and New York, 2011. Bd. I, S. 41-51.
- Barbara Keller-Heinkele:
Die Heiligen Statten Mekka und Medina in osmanischer Zeit
. In:
Roads of Arabia ? Archaologische Schatze aus Saudi-Arabien.
[Ausstellungskatalog]. Hrsg.: Museum fur Islamische Kunst ? Staatliche Museen zu Berlin. Berlin 2011,
ISBN
978-3-88609-721-0
, S. 239?257.
- Ali Kazuyoshi Nomachi /
Seyyed Hossein Nasr
:
Mekka.
Frederking und Thaler, Munchen 1997,
ISBN
3-89405-369-0
- Christiaan Snouck Hurgronje:
Mekka
. Band I:
Die Stadt und ihre Herren
; Den Haag 1888. Band II:
Aus dem heutigen Leben
. Den Haag 1889.
- Ferdinand Wustenfeld:
Geschichte der Stadt Mekka, nach den arabischen Chroniken bearbeitet.
Leipzig 1861. Hier online einsehbar:
https://archive.org/stream/diechronikender01wsgoog#page/n6/mode/2up