Joseph Roth

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Joseph Roth

Joseph Roth ( Brody , 2.9. 1894 - Pariz , 27.5. 1939 .) bio je austrijski romanopisac, najpoznatiji po svojoj porodi?noj sagi Radetzkymarsch ( 1932 ), kao i romanu o ?ivotu ?idova, Hiob ( Job ) ( 1930 ).

Roth je odrastao u Brodyju , u blizini Lavovau u Galiciji , na krajnjem istoku Habsbur?kog imperija . Na njegovo odrastanje je sna?an utjecaj imala ?idovska kultura u gradu.

Roth je studirao na univerzitetu, ali je studije napustio kako bi se godine 1916 . kao dobrovoljac priklju?io austro-ugarskoj vojsci. Ratna iskustva su na njega ostavila sna?an dojam, a jo? sna?niji dojam raspad imperija, zbog kojeg ?e se ostatak ?ivota osje?ati besku?nikom .

Godine 1920 . preselio se u Berlin , gdje je postao uspje?an novinar za Neue Berliner Zeitung , a od 1921 . godine pisao za Berliner Borsen-Courier . Kasnije je postao dopisnik liberalnog lista Frankfurter Zeitung , te ?esto putovao Evropom . Godine 1925 . je du?e vrijeme boravio u Francuskoj koja ?e mu kasnije postati trajnim domom. Kasnih 1920-ih supruga Friederike je oboljela od shizofrenije , zbog ?ega ?e Roth do kraja ?ivota trpiti emocionalne i financijske probleme.

Prvi zna?ajnuiji knjui?evni uspjeh je Roth imao 1923 . godine s Paukovom mre?om , romanom posve?enim tada?njoj burnoj politi?koj sceni Njema?ke, a koji je u nastavcima izlazio u austrijskim novinama. Kasnije je pisao romane o ?ivotu u poratnoj Evropi. Međutim tek su mu Job i Radetzkymarsch donijeli priznanje od strane suvremene kritike.

Od 1930 . godine Rothovo djelo se sve manje bavi suvremenom Evropom, koja je razo?arala Rotha zbog bujanja sve ekstremnijeg nacionalizma , koji je svoj ekstremni oblik dobila u nacionalsocijalizmu . Nakon Hitlerovog dolaska na vlast, Roth je bio prisiljen napustiti Njema?ku i trajno se nastaniti u Parizu .

Roth je sve vi?e po?eo pisati romane u kojima s dosta nostalgije opisuje jedinstveni kulturni i politi?ki prostor Centralne Evrope prije prvog svjetskog rata, kao i ?idove i druge građane nekada?nje Monarhije koji su izgubili svoj jedini Heimat ili domovinu. Roth je u svojim djelima sugerirao kako bi se Austro-Ugarska trebala na ovaj ili onaj na?in obnoviti, jer je bila daleko prosvije?enija i tolerantnija od etni?ki ?istih i militantnih dr?ava koje su nastale na njenim ru?evinama.

Bibliografija

[ uredi | uredi kod ]
  • Der Vorzugsschuler . Erzahlung.
    • Gekurzte Fassung in: Osterreichs Illustrierte Zeitung 10. September 1916, Wien
    • Erstausgabe in: Joseph Roth. Die Erzahlungen. Mit einem Nachwort von Hermann Kesten. Kiepenheuer & Witsch, Koln 1973
    • Undatiertes Manuskript im Leo Baeck Institute, New York
  • Barbara . Erzahlung. In: Osterreichs Illustrierte Zeitung 14. April 1918, Wien
  • Das Spinnennetz . Roman.
    • Erstdruck in: Arbeiterzeitung. Wien 7. Oktober - 6. November 1923.
    • Erstausgabe postum mit einem Nachwort von P. W. Jansen. Kiepenheuer & Witsch, Koln 1967
  • Hotel Savoy . Ein Roman. Die Schmiede, Berlin 1924
  • Die Rebellion . Roman. Die Schmiede, Berlin 1924
  • April . Die Geschichte einer Liebe. J. H. W. Dietz Nachf., Berlin 1925
  • Der blinde Spiegel . Ein kleiner Roman. J. H. W. Dietz Nachf., Berlin 1925
  • Juden auf Wanderschaft. Essay. Die Schmiede, Berlin 1927
  • Die Flucht ohne Ende . Ein Bericht. Roman. Kurt Wolff, Munchen 1927
  • Zipper und sein Vater . Roman. Kurt Wolff, Munchen 1928
  • Rechts und links . Roman. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1929
  • Der stumme Prophet .
    • Fragment: Ein Kapitel Revolution. In: 24 neue deutsche Erzahler. hrsg. von Hermann Kesten. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1929.
    • Fragment: Der stumme Prophet. In: Die neue Rundschau. Berlin 1929.
    • Erstausgabe postum mit einem Nachwort von Walter Lenning. Kiepenheuer & Witsch, Koln 1966.
  • Briefe aus Deutschland. In: Fazit. Ein Querschnitt durch die deutsche Publizistik. Hrsg. von Ernst Glaeser. Gebruder Enoch, Hamburg 1929
  • Hiob. Roman eines einfachen Mannes. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1930
  • Panoptikum. Gestalten und Kulissen. Knorr & Hirth, Munchen 1930
  • Radetzkymarsch. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1932
  • Stationschef Fallmerayer . In: Novellen deutscher Dichter der Gegenwart. Hrsg. von Hermann Kesten. Allert de Lange, Amsterdam 1933
  • Tarabas , ein Gast auf dieser Erde. Querido, Amsterdam 1934
  • Triumph der Schonheit . Novelle. Erschienen in franzosischer Ubersetzung von Blanche Gidon ( La triomphe de la beaute ) in: Nouvelles litteraires. September 1934, Paris
  • Die Buste des Kaisers . Novelle. Erschienen in franzosischer Ubersetzung von Blanche Gidon ( La buste de l'empereur ) in: Nouvelles litteraires. Dezember 1934, Paris
  • Der Antichrist. Essay. Allert de Lange, Amsterdam 1934
  • Der Leviathan. Novelle. Querido, Amsterdam 1940
    • Teildruck: Der Korallenhandler. In: Das neue Tage-Buch 22. Dezember 1934, Paris
  • Die hundert Tage . Roman. Allert de Lange, Amsterdam 1935
  • Beichte eines Morders, erzahlt in einer Nacht . Roman. Allert de Lange, Amsterdam 1936
  • Das falsche Gewicht. Die Geschichte eines Eichmeisters . Querido, Amsterdam 1937
  • Die Kapuzinergruft . Roman. De Gemeenschap, Bilthoven 1938
  • Die Geschichte von der 1002. Nacht . Roman. De Gemeenschap, Bilthoven 1939
  • Die Legende vom heiligen Trinker . Novelle. Allert de Lange, Amsterdam 1939
    • Teildruck: Das Ende der Legende vom heiligen Trinker. In: Das neue Tage-Buch 10. Juni 1939, Paris

Eksterni linkovi

[ uredi | uredi kod ]