Avignon
Papinska pala?a u Avignonu
Grb
Osnovni podaci
Dr?ava	Francuska
Gradona?elnik	Cecile Helle ( PS )
Region	Provence-Alpes-Cote d'Azur
Departman	Vaucluse
Okrug	Avignon
Stanovni?tvo
Stanovni?tvo (2011-01-01)	90,194 [1]
Gustina stanovni?tva	1392,31 st./km²
Geografija
Koordinate	43°57′N 4°49′E  /  43.95°N 4.81°E  / 43.95; 4.81
Vremenska zona	UTC+1, l j eti UTC+2
Nadmorska visina	10-122 m
Povr?ina	64.78 km²
Avignon Avignon (Francuske)
Ostali podaci
Po?tanski kod	84000
INSEE kod	84007

Avignon ( klasi?ni provansalski okcitanski : Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski : Avenio ) je grad u Provansi u ju?noj Francuskoj , najve?i grad i prefektura departmana Vaucluse .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Anti?ko doba [ uredi | uredi kod ]

Podru?je gdje se nalazi dana?nji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u dana?njem sjevernom dijelu grada ( le Rocher les Doms ), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pne. iz marseljske kolonije ( Massilia ), na podru?ju jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji ( Gallia Narbonensis ).

Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Moliere.

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Grad je bio te?ko o?te?en u 5. stolje?u, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima , kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima , te na kraju 612 . godine, Francima pod vodstvom Teodorika I. , merovin?kog vladara Austrazije . 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima , te su ga 737 . razorili Franci pod vodstvom Karla Martela , zbog udru?ivanja s Arapima .

Nakon podjele carstva Karla Velikog , Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga dr?ali grofovi Provanse i Forcalquiera , pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika sa konzularnom vladom od 1135 . do 1146 .

Krajem 12. stolje?a, progla?ena je nezavisnost, koja je sru?ena 1226 . u albi?anskom pohodu , nakon ?to su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.

7. svibnja 1251 . godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa ( Alphonse de Poitiers ) i Karlu An?uvincu ( Charles d’Anjou ), bra?i kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom . Tako je grad potpao pod francusku krunu.

Razdoblje pap? [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Avinjonsko papinstvo

Avignon je poznat kao staro sjedi?te poglavara Rimokatoli?ke Crkve .

1309 . godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin , koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemi?ke dinastije An?uvinci ( Anjou ). 9. o?ujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska , kraljica Napulja i grofica Provanse , prodala Klementu ?estom za 80 000 forinti.

Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791 . godine, kada je u Revoluciji , vra?en u sastav Francuske .

Ukupno su devet pap? vladali iz Avignona, od toga dvoje antipap? . Grad je, umjesto Rima , bio papinsko sredi?te do 13. sije?nja 1377 .

Pape koji su vladali iz Avignona:

• 1309 . ? 1316 . Klement V.
• 1316 . ? 1334 . Ivan XXII.
• 1334 . ? 1342 . Benedikt XII.
• 1342 . ? 1352 . Klement VI.
• 1352 . ? 1362 . Inocent VI.
• 1362 . ? 1370 . bla?eni Urban V.
• 1370 . ? 1378 . Grgur XI.
• 1378 . ? 1394 . protupapa Klement VII.
• 1394 . ? 1423 . protupapa Benedikt XIII.

Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i ?babilonsko progonstvo” u usporedbi sa biblijskim progonstvom Izraelaca . Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedi?te natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat . Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola ( 1379 . ? 1411 .). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomo?, od 1542 . godine, vicelegata. 1691 . godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.

U razdoblju od 1335 . do 1364 . je građena papinska pala?a " Palais des Papes " koja je slu?ila i u svrhu obrane pap?, budu?i da gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u goti?kom stilu, sa vrlo debelim zidovima. Bila je kori?tena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.

Poslije odlaska pap? [ uredi | uredi kod ]

Avignon je pre?ivio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-les-Avignonu . Francuski su kraljevi silno nastojali priklju?iti grad svojoj kruni. 1476 . godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon ?to je njegov izabranik progla?en kardinalom . 1536 . godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tada?njeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V. . 1583 . godine, Henrik III. Valois je poku?ao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.

1663 . godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu . Nakon isprike kardinala Chigija, idu?e godine je grad vra?en. Jo? jedan poku?aj okupacije grada se dogodio i 1688 . godine.

Kralj Luj XV. , je nezadovoljan postupcima Klementa XIII. , okupirao Papinske Dr?ave od 1768 . do 1774 ., sa odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacierea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priklju?enja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814 . godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspje?no poku?ao vratiti grad Svetoj Stolici na Be?kom kongresu 1815 . godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartisti?ki mar?al Guillaume Marie Anne Brune , koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhone , te nedaleko od Durance . Avignon je na podru?ju koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izlo?en ?estokim vjetrovima, najvi?e maestralu .

Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nimesa (jugozapadno), Arlesa (ju?no), i Salon de Provence (jugoisto?no).

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Razvoj stanovni?tva

1962	1968	1975	1982	1990	1999
72.717	86.096	90.786	89.132	86.939	85.929
Razvoj od 1962 . godine

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse , okruga Avignon i ?etiri kantona  :

• kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uklju?uju?i Montfavet) i op?ine Morieres-les-Avignon (32 228 stanovnika)
• kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i op?ine Pontet (33 028 stanovnika)
• kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika)
• kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)

Nadalje, Avignon je sjedi?te aglomerizacijske zajednice ( communaute d’agglomeration ) Grand Avignon.

Popis gradona?elnika

Razdoblje Osoba Stranka 1995 ? 2008 Marie-Josee Roig UMP 1989 ? 1995 Guy Ravier PS 1983 ? 1989 Jean-Pierre Roux RPR 1958 ? 1983 Henri Duffaut PS 1953 ? 1958 Edouard Daladier Radikalna soc. partija 1950 ? 1953 Noel Hermitte bez stranke 1948 ? 1950 Henri Mazo RPF 1947 ? 1948 Paul Rouvier SFIO 1945 ? 1947 Georges Pons PCF 1944 ? 1945 Louis Gros SFIO 1942 ? 1944 Edmond Pailheret 1940 ? 1942 Jean Gauget 1929 ? 1940 Louis Gros SFIO 1928 ? 1928 Marius Jacquet 1925 ? 1928 Louis Nouveau 1925 Louis Gros SFIO 1919 ? 1925 Ferdinand Bec 1910 ? 1919 Louis Valayer 1904 ? 1910 Henri Guigou 1903 ? 1904 Alexandre Dibon 1888 ? 1903 Gaston Pourquery de Boisserin 1884 ? 1888 Paul Poncet 1881 ? 1884 Charles Deville 1881 Eugene Millo 1878 ? 1881 Paul Poncet 1874 ? 1878 Roger du Demaine 1871 ? 1874 Paul Poncet 1870 ? 1871 Paul Bourges 1865 - 1870 Paul Poncet 1853 ? 1865 Paul Pamard 1852 ? 1853 Eugene Poncet 1850 ? 1852 Martial Bosse

Razdoblje Osoba Stranka 1848 ? 1850 Gabriel Vinay 1848 Frederic Granier 1848 Alphonse Gent 1847 ? 1848 Hyancinthe Chauffard 1843 ? 1847 Eugene Poncet 1841 ? 1843 Albert d’Olivier de Pezet 1837 ? 1841 Dominique Geoffroy 1834 ? 1837 Hippolyte Roque de Saint-Pregnan 1832 ? 1833 Balthazar Delorme 1830 ? 1832 Francois Jullian 1826 ? 1830 Louis Pertuis de Montfaucon 1820 ? 1826 Charles Soullier 1819 ? 1820 Louis Duplessis de Pouzilhac 1815 ? 1819 Charles de Camis-Lezan 1815 Hippolyte Roque de Saint-Pregnan 1811 ? 1815 Guillaume Puy 1806 ? 1811 Agricol Joseph Xavier Bertrand 1800 ? 1806 Guillaume Puy 1799 ? 1800 Cadet Garrigan 1798 ? 1799 Cadet Garrigan 1797 ? 1798 Pere Minvielle 1796 ? 1797 Faulcon 1796 Pere Minvielle 1795 ? 1796 Alexis Bruny 1795 Guillaume Puy 1793 ? 1795 Jean-Francois Rochetin 1793 Jean-Andre Cartoux 1792 ? 1793 Jean-Etienne Duprat 1791 ? 1792 Levieux-Laverne 1790 ? 1791 Antoine Agricol Richard 1790 Jean-Baptiste d’Armand

Sveu?ili?te [ uredi | uredi kod ]

Avinjonsko sveu?ili?te je osnovano 1303 . godine, bulom pape Bonifacija VIII. , te sudjelovanjem Karla II. , napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveu?ili?te je napravljeno od ve? postoje?ih ?kola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveu?ili?te je ukinuto za vrijeme Revolucije , 15. rujna 1793 . Dana?nji naslijednik ovog sveu?ili?ta je "Universite d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.

Spomenici, muzeji i turisti?ka mjesta [ uredi | uredi kod ]

Stara jezgra Avignona s Papinskom pala?om, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Registriran:	1995. (19. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, ii, iv
Ugro?enost :	no
Referenca:	UNESCO

Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske ba?tine ( Popis mjesta svjetske ba?tine u Europi ) od 1995. godine. On uklju?uje Papinsku pala?u iz 14. stolje?a i Pont Saint-Benezet iz 7. stolje?a. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti ( Ville d’Art et d’Histoire ). Grad je okru?en bedemima unutar kojih se nalazi mno?tvo starih ku?a.

Muzeji u Avignonu :

• Collection Lambert
• Maison Jean Vilar
• Musee Angladon
• Musee Calvet
• Musee de l’Œuvre
• Musee du Mont-de-piete
• Musee du Petit Palais
• Musee lapidaire
• Musee Louis-Vouland
• Musee Requien
• Palais du Roure

U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mre?e Utopia.

Festivali [ uredi | uredi kod ]

Avignon je poznat po svom kazali?nom festivalu , a u gradu se odr?avaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:

Sije?anj

• Cheval Passion

Velja?a

• Salon antikvara
• Les Hivernales d’Avignon , festival modernog plesa
• Les Oleades , maslinarska manifestacija

O?ujak

• Salon Auto-moto retro

Travanj

• Proljetni sajam

Svibanj

• "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" ( Alterarosa, ru?e kakve nikad niste vidjeli ). Vrtna manifestacija u suradnji sa Francuskim dru?tvom za ru?e: (vi?e informacija na: [1] Arhivirano 2006-05-08 na Wayback Machine-u ).

Lipanj

• Lon?arski sajam
• Avignon/New York & Avignon Film Festivals , euroameri?ki festival nezavisnih filmova
• Festival du Cor
• Ljetna izlo?ba u pala?i papa
• Fete du Rhone
• Glazbeni festival
• Triathlon du Pont d’Avignon

Srpanj

• Festival d’Avignon
  Svake godine od 1947 .
• Provansalski festival, kazali?ne predstave i glazba na provansalskom jeziku
• Obrtni?ki sajam za vrijeme festivala
• Avignon-Jazz Festival

Kolovoz

• Fete des Foins et des associations

Rujan

• Sajam rabljene robe
• Ban des vendanges
• Journees du patrimoine, ( Dani ba?tine ) nacionalna manifestacija

Listopad

• Festival stare glazbe
• Animal notre ami , ?ivotinjski salon
• Model Show , salon maketa

Studeni

• Festival des jeux de l’esprit
• Fete des Cotes du Rhone
• Les Automnales de l’orgue

Prosinac

• Bo?i?ni sajam

Zbratimljeni gradovi [ uredi | uredi kod ]

• Colchester ( Ujedinjeno Kraljevstvo )
• Diourbel , ( Senegal )
• Guanajuato , ( Meksiko )
• New Haven (Connecticut) , ( SAD )
• Siena , ( Italija )
• Tarragona , ( ?panjolska )
• Tortosa , ( ?panjolska )
• Wetzlar , ( Njema?ka )

Slavni stanovnici [ uredi | uredi kod ]

Joseph Agricol Viala Armand de Pontmartin (grof), knji?evnik Jacques Pierre Agricol Mainvielle Jean Alesi Theodore Aubanel Daniel Auteuil , rođen u Al?iru, ali je proveo djetinjstvo Avignon Constant Bails Yves Berger Henri Bosco Pierre Boulle Jean Brunet Cedric Carrasso Emma Daumas Alexandre de Rhodes Jean Etienne Benoit Duprat Marie-Justine-Benoite Duronceray

Paul Giera Rene Girard Edouard-Auguste Imer Gil Jouanard Bernard Kouchner Mireille Mathieu Olivier Messiaen Andre Michel Mazarine Pingeot-Mitterrand Esprit Requien Antoine Roussin Jean-Marc Rouviere Philippe Toussaint Joseph Bordone Joseph Vernet Jean Vilar , osniva? Avinjonskog festivala

Demografija [ uredi | uredi kod ]

Demografija

1962.	1968.	1975.	1982.	1990.	1999.	2006.	2011.
72.717	86.096	90.786	89.132	86.939	85.935	92.454	90.194

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bena stranica grada Arhivirano 2007-01-15 na Wayback Machine-u
• Slu?bena stranica turisti?kog ureda
• Avignon i Provansa
• Avignon/New York & Avignon filmski festivali Arhivirano 2007-10-23 na Wayback Machine-u
• les Hivernales d’Avignon
• Fotografije Avignona
• Avignon kazali?ni festival
• Avignon/New York & Avignon film festivals website Arhivirano 2007-10-23 na Wayback Machine-u
• Sveu?ili?te u Avignonu
• 91 fotografija Avignona Arhivirano 2007-02-08 na Wayback Machine-u
• Spomen ?rtvama u Avignonu
• Pala?a pap?