Vidi takođe: Sirija (historijska regija)

Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politi?ki pojam. U zemljopisnom smislu, rije? je o sjevernom dijelu Mezopotamije , ?ijim se sredi?tem obi?no ozna?ava trokut ?to ga ?ine Kurdsko gorje na sjeveru, rijeka Tigris na zapadu, te gornji tok rijeke Zab s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, ?ine?i tako najju?niji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi va?ni gradovi toga kraja: A?ur , Niniva , Arbela i Kalah . Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom podru?ju uspjeli su pro?iriti svoj utjecaj na ?itavo ?ire podru?je Asirije, ?iji ju?ni kraj ozna?uje to?ka gdje se Eufrat i Tigris najvi?e pribli?uju, otprilike u visini dana?njeg Bagdada . Isto?nu su granicu ozna?avale padine brda Zagros, sjevernu granicu Kurdsko gorje, a zapadnu Sirijska pustinja. U dana?njem politi?kom smislu ?itav sredi?nji dio Asirije nalazi se unutar Iraka , dok se ?ira Asirija protezala u dana?nju ju?nu Tursku i isto?nu Siriju.

Glavni ?lanak: Zemljopis Asirije

Krajolik Asirije ozna?en je visokim gorjima - Kurdskim gorjem i planinom Zagros, koje dosti?u visinu od 3.600 m. Sredi?nja je Asirija blago bre?uljkasta, a zapadno od Tigrisa nalazi se polupustinjsko podru?je. Tigris je glavna rijeka s nekoliko pritoka, a sve su rijeke brze i nepogodne za plovidbu. Skele i ?amci mogu se koristiti na Tigrisu tek ju?no nizvodno od Mosula .

Klima je izuzetno ugodna s toplim ljetima i svje?im zimama, dok su prolje?a i ljeta duga i umjerena. Padaline su redovite i dostatne za odr?avanje bogate vegetacije, tek ju?nije od grada A?ura postaju rjeđe. Pretpostavlja se da su u 2. tisu?lje?u pne. na podru?ju Asirije jo? uvijek postojale prostrane ?ume bogate vegetacijom i faunom , te da je tlo bilo plodnije no danas. Armin I1

Među bogatstva Asirije valja ubrojiti ponajprije zemlju i vodu, ?to omogu?uje razvoj poljoprivrede i sto?arstva . Usto, rijeke su bile bogate ribom, dok su na bre?uljcima uspijevali vinogradi. Od materijala, koristila se glina za izradu opeka, te mosulski mramor . U polupustnjskom dijelu postoje zalihe soli .Teritorija koju nazivamo Stari Istok prostire se od Male Azije preko Levanta i obuhvata oblasti Izrajela,Mesopotamije i deo Irana.

Glavni ?lanak: Kronologija Asirije

Kronologija ?itave Mezopotamije uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a ?itava kronologija Bliskog istoka , uklju?uju?i Anatoliju , Siriju i Palestinu , te drevni Egipat prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum ?to ga imamo za asirsku povijest, zahvaljuju?i tamo?njem astronomskim promatranjima. Taj datum je jutro 15. lipnja 763. pne., kad je do?lo do pomr?ine sunca . Ovaj je događaj zabilje?en u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomo? toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisu?lje?e pne. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju popisi eponima i Popis asirskih kraljeva .

Po?eci Asirije se?u do 3. tisu?elje?a pne. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u sredi?njoj Asiriji, dok Asirija kao politi?ka stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisu?lje?a. Oko 2500. pne. najutjecajniji gradovi-dr?ave su A?ur , Niniva i mo?da Arbela. Osim A?ura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni arheolo?ka iskapanja, budu?i da se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod dana?njeg Mosula , mnogo je puta istra?ivana, no arheolozi jo? nisu do?li do zna?ajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, ?ini se da je bila jednako stara i podjednako zna?ajna kao i A?ur.

Mnogo se vi?e zna o A?uru u drugoj polovici 3. tisu?lje?a pne. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je akadski kralj Mani?tu?u (oko 2300. pne.), budu?i da je u A?uru nađen natpis koji spominje ≫slugu Mani?tu?uova≪, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. ?ini se da je sve do tada A?ur bio politi?ki neovisan, a u kasnijim ?e razdobljima biti pod gotovo stalnom vla??u ju?nih vladara. Takav je slu?aj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 1046.-1038. pne.), budu?i da i o ovom vladaru postoji natpis u A?uru. Negdje nakon toga razdoblja A?ur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i po?eo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilu?uma, napao je podru?je Babilonije , opsjedaju?i zna?ajne gradove poput Ura i Nipura . No, to je bio tek plja?ka?ki pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredoto?ili su se na izgradnju i ja?anje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana hramu boga A?ura . Bilo je to razdoblje politi?ke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgova?ke kolonije cvale u Kapadociji .

Glavni ?lanak: Staroasirsko razdoblje

Vidi takođe: Staroasirsko carstvo

Zahvaljuju?i sasvim slu?ajnom otkri?u velikog arhiva spisa pisanih klinopisom u Anatoliji , do nas su stigle zna?ajne informacije o gospodarstvu grada-dr?ave A?ura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih kolonija u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je A?ur po?etkom 2. tisu?lje?a imao veliko međunarodno trgovinsko zna?enje, a osobito je va?na bila trgovina kositrom . Kolonija Kani?u bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. pne.), a njezini su trgovci bili punopravni građani A?ura. Od vladara A?ura u to se doba spominje Sargon I.

Gospodarski napredak ranih gradova sredi?nje Asirije prekinula je amorejska najezda. Amorejci su bili semitski narod iz pustinje Sirije i Arabije koji su po?etkom 2. tisu?lje?a pne. provalili u Mezopotamiju . Bili su podijeljeni u vi?e plemea , koja su predvodili mo?ni plemenski starje?ine. Među najmo?nije ubraja se ?am?i-Adad I. (oko 1813.-1781. pne.), koji ?e postati vladar A?ura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamo?njih vladara. Zagospodarit ?e ?itavim podru?jem sjeverno od dana?njeg Bagdada , zapadno od gornjeg toka Tigrisa , isto?no od srednjeg toka Eufrata , te na zapad do sredi?nje Sirije. Dotad na tom podru?ju nije bilo tako velike sile. Nakon ?am?i Adadove smrti, oko 1781. pne., iz Babilonije je provalio Hamurabi nakon ?ega je malo poznato o asirskoj povijesti.

Od 18. do 14. stolje?a pne. vrlo je malo poznato o podru?ju Asirije i o gradovima-dr?avama poput A?ura i Ninive . Razlog je tome pomutnja ?to su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj Mezopotamiji . Među ovim narodima isti?e se onaj koji je utemeljio kraljevstvo Mitani sa sredi?tem uz rijeku Habur, koje se za svoga najve?eg uspona prostiralo sve do Taurusa na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etni?ka elementa: indoeuropljana i Horijaca , koji su na to podru?je do?li preko Kavkaza . Zna?ajka ovog dvostrukog naroda bila je vje?tina uzgoja i kori?tenja konja i to je njihov najve?i doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije.

Uspon Asirije kao dr?ave toga imena po?eo je nakon dugog razdoblja koje se obi?no naziva ≫mra?nim dobom≪ (oko 1741.-1364. pne.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest Popis asirskih kraljeva . Dugotrajna vladavina A?ur-ubalita I. (oko 1363.-1328. pne.) ozna?uje ujedno i prvu pojavu Asirije kao politi?ke stvarnosti, te po?etak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najve?e sile drevnog Bliskog istoka . Ovo se razdoblje obi?no naziva razdobljem Amarne , a A?ur-ubalit igrao je, uz Hetite , drevni Egipat , Kraljevstvo Mitani i Babiloniju , vode?u ulogu u Plodnom polumjesecu . A?ur-ubalitova k?i udala se za babilonskoga kralja, pa je A?ur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u ?emu mu je pomogao sam A?ur-ubalit I. Stabilnost ?to ju je u Asiriji uspostavio A?ur-ubalit I. postat ?e temelj na kojem ?e njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se ?iri prema zapadu, na podru?je koje je dotada pripadalo kraljevstvu Mitani , ?to je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje.

Glavni ?lanak: Srednjoasirsko carstvo

Na taj je na?in nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obi?no naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronolo?ki mo?e podijeliti u dva razdoblja.

?almanaser I. (oko 1273.-1244. pne.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru ?ime je zaklju?io osvajanje isto?nog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom na?inu vođenja bitki, po ?emu ?e ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uklju?ivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeni?tvo.

Sli?ne je pohode vodio i Tukulti-Ninurta I. (oko 1243.-1207. pne.), no on se upravio i protiv Babilonije , te dodao i to podru?je svome kraljevstvu. Babilon je oplja?kan i razoren, dok je kip boga Marduka odnijet u Asiriju. Va?ni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio Hetite , od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, ?to postaje ustaljena praksa.

Oba ova kralja dodatno su izgradili A?ur i Ninivu , a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od A?ura, sa suprotne strane Tigrisa . U ovom je razdoblju, zahvaljuju?i pripojenju Babilonije, do?lo i do zna?ajnog kulturnog utjecaja toga podru?ja na asirsku civilizaciju, a posebice na knji?evnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta mo?i Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali Aramejci .

Krajem 2. tisu?lje?a pne. uporaba ?eljeza u izradi oru?ja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sli?nog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom po?etkom 2. tisu?lje?a pne.

U to vrijeme na vlast dolazi Tiglat-Pileser I. (oko 1114.-1076. pne.), jedan od najzna?ajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vla??u Asirija pro?irila u svim smjerovima, od Sredozemnog mora na zapadu, do Babilona na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca ( Mu?uku u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje ?e se uklju?iti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti ?itavu Siriju i ju?nu Anatoliju, do gorja Taurus . Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uklju?uju?i Babilon i Sipar. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetni?ka i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignu?ima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije.

Glavni ?lanak: Novoasirsko carstvo

Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo po?etkom prvog tisu?lje?a kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vra?anje izgubljenih teritorija. A?ur-Dan II. (935.-912. pne.), prvi je, nakon vi?e od jednog stolje?a, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena podru?ja na zapadu. Tada je do?lo i do obnove grada A?ura , a osobito njegovih gradskih zidina. Adad-nirari II. (911.-891. pne.) poveo je i pohode protiv Babilonije na jugu i zemlje Nairi na istoku. U sredi?tu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno ?ak osam uspje?nih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladi?ta s namirnicama za vojsku na strate?kim mjestima novoosvojenih prostora. Tukulti-Ninurta II. (891.-884. pne.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u A?uru i u Ninivi .

Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je A?ur-nasir-pal II. (884.-859. pne.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad Kalah , te je doveo Asiriju do dotad neviđene mo?i i bogatstva. Povjesni?arima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovni?tvo kao roblje u Kalah. Poveo je također vi?e pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opse?ne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz ?itavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do Sredozemnog mora . U ovom je razdoblju zapo?ela podjela carstva na provincije s upraviteljem na ?elu, iz kojih je redovito morao stizati porez. ?almanasar III. (858.-824. pne.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suo?io sa sjevernijim protuasirskim savezom oko Karkemi?a s kojim se lako obra?unao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je ve?e borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uni?ten, a ?almanasar sti?e sve do brda Karmel . Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom Urartu , odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je Kalah , a uz taj grad izgradio je i utvrdu ≫?almanasar≪ koji je bio najve?a vojna konstrukcija u zapadnoj Aziji . Obnovio je zidine A?ura i tamo?nje hramove, a gradio je i u Ninivi .

Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti ?almanasara III., povijest Asirije obilje?ena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo sna?nije i od same Asirije. Privremeni uspon ozna?io je Adad-nirari III. (811.-783. pne.), uz kojega je kao namjesnica, barem na po?etku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao Semiramida . Asirija je tada osvojila Damask, a Kraljevstvo Izrael pla?alo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda ?almanasar, Niniva), za ovo je razdoblje zna?ajan i sna?an utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. pne. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne dr?avice, a ja?anjem kraljevstva Urartu, Asirija se na?la pred nestankom.

Kad je Tiglat-Pileser III. (745.-727. pne.) do?ao na vlast, na?ao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspje?ne pohode na sjever i osvojio podru?je kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. pne. kre?e prema zapadu, prolazi kroz Siriju , Feniciju i Judu , te osvaja grad Gazu , koja je bila va?na radi uspostavljanja izravne trgovine s Egiptom . Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uklju?uje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser vi?e ?e se puta uplitati i u stvari Babilonije , dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, ?to ?e dovesti do pobune Merodah-Baladana . U ovom je razdoblju provedeno opse?no preustrojstvo dr?avne uprave, a mno?tvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve.

Njegov nasljednik ?almanasar V. gotovo je sigurno osvojio Samariju i kraljevstvo Izrael oko 722. pne., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator Sargon II. koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u bitci kod Karkara Sargon pora?ava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno sti?e do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj pro?irio i na Cipar . Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio posti?i mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur ?arukin (Utvrda Sargon) - ne?to sjevernije od Ninive . Njegov sin, Sanherib (705.-681. pne.), postavlja prijestolnicu u Ninivu u kojoj izvodi velike građevinske radove, ba? kao i u A?uru . Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad Judejskim kraljevstvom koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspje?nog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povla?i. U Babiloniji je uspio skr?iti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam Babilon . Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog Marduk imao biti podlo?an asirskome bogu A?uru .

Sanheribov mlađi sin, Asarhadon (681.-669. pne.), jo? ?e se vi?e posvetiti pitanjima religije i kulta, te ?e obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, ?to ?e biti dio njegova ?ireg nauma smirivanja babilonskog stanovni?tva. 671. pne., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, Memfis . Za pohoda u kojem ?e nastojati u?vrstiti svoju vlast u Egiptu, on ?e i umrijeti. Posebnu ?e ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja ?e prakti?no upravljati dr?avom i po?etkom vlasti njezina unuka Asurbanipala (669. - oko 631. ili 627. pne.). Sam Asurbanipal povest ?e nekoliko pohoda na Egipat u kojima ?e povratiti Memfis i osvojiti Tebu (663.), no njegova ?e glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat ?ama?-?uma-ukin, kojega ?e nakon ?etverogodi?njeg rata, 648. pobijediti., ba? kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knji?nice Ninive, budu?i da je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva.

Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje va?nih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s Medijcima , vi?e puta provaljivali na podru?je Asirije, dok 614. pne. nisu osvojili i sam grad A?ur . Nakon toga su krenuli na prijestolnicu Ninivu koja je pala 612. pne., nakon tromjese?ne opsade. Premda je asirski kralj jo? neko vrijeme vladao iz Harana , Asirsko je carstvo prestalo postojati.

Asirska je civilizacija bila bitno vojni?ka, no unato? tome, razvijene su i mnoge druge zna?ajke drevnih civilizacija, poput zakonodavstva, religije i kulture. Vrlo je ?esto u tome odlu?uju?i bio utjecaj okolnih naroda.

Glavni ?lanak: Asirska vojska

Asirska je vojska bila sredi?te ?ivota dr?ave. Imala je vrlo ?vrstu hijerarhijsku organizaciju, a sastojala se od pje?a?tva koje je uklju?ivalo i streli?are, konjice i ko?ija. Pripadnici svake od ovih grana vojske bili su opremljeni naro?itim oru?jem i za?titnim sredstvima. Asirci su bili prvi koji su sredinom 2. tisu?lje?a pne. na podru?ju Plodnog polumjeseca preuzeli uporabu ko?ija od Indoeuropljana , a do po?etka 1. tisu?lje?a pne. koriste i mnogo pokretniju konjicu, ?to im je dalo zna?ajnu prednost u ratnim pohodima. Stanovni?tvo je bilo pozivano u vojsku svake godine na određeno vrijeme, a kasnije je uvedena i stalna vojska, te uporaba stranih pla?enika. Asirska ratna strategija uklju?ivala je izravne bitke, opsade i psiholo?ki rat , a osobita je asirska novost bilo i preseljavanje stanovni?tva osvojenih podru?ja.

Glavni ?lanak: Lov u Asiriji

Lov je u Asiriji bio omiljena razonoda kraljeva, no u isto je vrijeme pridonosio odr?avanju dobre tjelesne forme kralja i njegovih ljudi u vrijem zati?ja između ratnih pohoda. Asirski su kraljevi lovili u danas nestalim ?umama sjeverne Sirije , kao i u mo?varama ju?en Babilonije . Omiljena lovina bile su velike ?ivotinje poput slonova , lavova i pantera . Lovilo se, bilo iz ko?ija, bilo prikradaju?i se, bilo iz zasjede, a sam je lov imao i religijsko zna?enje. O tome svjedo?e pisana izvje??a i kameni reljefi iz doba kralja Asurbanipala . Osim u prirodnom stani?tu, kraljevi su lovili i u velikim parkovima svojih prijestolnica, kamo su dopremane ?ivotinje iz drugih krajeva carstva.

Glavni ?lanak: Dr?avno uređenje Asirije

Po svome dr?avnom uređenju Asirija je bila apsolutna monarhija u kojoj je sva vlast bila koncentrirana u rukama kralja kao predstavnika boga A?ura na zemlji. Postojala su samo tri ograni?enja njegove vlasti o kojima je morao voditi naro?itu brigu: religija , ste?ena prava i plemstvo . Kralj je bio i vrhovni sve?enik boga A?ura, i vrhovni zapovjednik vojske, i jedini zakonodavac, i vrhovni sudac. Bio je vlasnik sve asirske zemlje, te je kontrolirao svu trgovinu.

Dvorski je ?ivot bio pod sna?nim utjecajem harema u kojem su odrastali i kraljevi nasljednici, koji su, dostigav?i određenu dob, smje?tani u posebnu ≫ku?u nasljedstva≪ gdje su stjecali potrebna znanja za vođenje zemlje, a potom su preuzimali i svoju ulogu u vođenju zemlje, ?esto kao kraljevi namjesnici. Dr?avna je uprava bila hijerarhijska i ?esto u vlasti malog broja obitelji, a kralj je mogao u svakom trenutku intervenirati na bilo kojoj razini te hijerarhije. Posebnu, vrlo utjecajnu ulogu, imali su i pisari.

Zemlja je bila podijeljena na sredi?nju Asiriju (oko gradova A?ur , Ninive i Kalaha s posebnim povlasticama, i ≫Veliku Asiriju≪ kojom su upravljali kraljevi pokrajinski upravitelji ili vazali .

Glavni ?lanak: Gospodarstvo Asirije

Obilje ruda, kojima je ovaj kraj raspolagao, omogu?ilo je Asircima izradu kvalitetnog oru?ja koje im je osiguralo premo? nad susjednim narodima. Ipak, brojno gradsko stanovni?tvo koje je ?ivjelo u sredi?njem dijelu Asirije nije se moglo prehranjivati samo od plodova okolnog obradivog zemlji?ta. Stoga ve? od 9. st. pne. po?inju organiziranja preseljavanja stranoga stanovni?tva na dotad neobrađivanu zemlju.

U sredi?njoj Asiriji temelj gospodarstva ?inile su poljoprivreda i sto?arstvo , te trgovina . Budu?i da je podru?je redovitih padalina pokrivalo cijelu sredi?nju Asiriju, a njegova se ju?na granica poklapala s ju?nom granicom zemlje, navodnjavanje nije predstavljalo ve?i problem. Usto, strate?ki polo?aj A?ura na prijelazu preko Tigrisa u?inio ga je postajom na va?nom trgovinskom pravcu između istoka i zapada. Stoga su se njegovi stanovnici od najranijeg razdoblja bavili trgovinom s drugim narodima.

Na ?irem podru?ju Asiriji, kraljevi nisu pokazivali zanimanje za razvoj gospodarstva. Njihova je jedina briga bila da ti krajevi redovito pla?aju godi?nje namete, ?to je s vremenom postajalo sve te?e, zbog velikog rasta stanovni?tva u sredi?njoj Asiriji. Na koncu ?e takva politika dovesti i do pobuna i nesigurnosti, te slabljenja i pada Asirije.

Asirci su novac vjerojatno vrlo kasno preuzeli od Grka , no imali su vrlo razrađen sustav mjera. Do danas su sa?uvani kameni i metalni utezi s vrijedno??u napisanom klinopisom .

Glavni ?lanak: Asirski pravni sustav

Vrhovni sudac kod Asiraca bio je bog A?ur , a u njegovo ime kralj. Ipak, ve?ina se slu?ajeva rje?avala među sukobljenim stranama, ?esto uz posredni?tvo tre?eg, objektivnog pojedinca, koji je ?esto bio jedan od susjeda. Tek se u izvanrednim slu?ajevima parnica prenosila na dr?avnu upravu. Pravni dokumenti asiraca dijele se na dokumente o vlasni?tu, ugovore, ra?une i sudske spise. Asirija nije poznavala stalnih zatvora, a na dr?avnoj razini postojala je samo smrtna kazna za izdaju. Ubojstvo i ranjavanje ka?njavalo se krvnom osvetom.

Glavni ?lanak: Asirska religija

Asirska religija, koja je bila politeisti?ka , srodna je i, ?esto, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s babilonskom religijom. Vrhovni bog bio je A?ur , kralj bogova, a slijedila ga je bo?ica I?tar , te bogovi Ninurta , ?ama? , Adad i Sin . Oko svakoga od ovih bo?anstava razvio se kult koji je uklju?ivao hramsko zdanje i zigurat , te sve?enstvo i pomo?no osoblje. Kult je podrazumijevao redovito obavljanje religijskih obreda i prino?enje ?rtava . Uz ova, postojala su i ni?a bo?anstva. Kralj je bio vrhovni sve?enik i A?urov predstavnik na zemlji, te je morao sudjelovati na glavnim sve?anostima, a u va?nim se pitanjima savjetovao sa sve?enicima i proro?icama. Najva?niji blagdan bila je Nova godina. Magija je bila ?iroko rasprostranjena, o ?emu postoje i pisani dokumenti.

• Asirski vladari
• Babilonija

• The History of the Ancient Near East
• Assyrian administrative letters
• AssyrianCafe: Assyrian Community website Arhivirano 2018-03-14 na Wayback Machine-u
• The Civilization of Babylonia and Assyria Arhivirano 2006-09-21 na Wayback Machine-u ; its remains, language, history, religion, commerce, law, art, and literature, by Morris Jastrow, Jr. ... with map and 164 illustrations, 1915 (a searchable facsimile at the University of Georgia Libraries; DjVu & layered PDF Arhivirano 2006-09-21 na Wayback Machine-u format)