?ibenik
|
Ka?tel
,
Vije?nica
, Knji?nica,
Katedrala
, Dolac,
Sv. Mihovil
,
P. Kre?imir IV.
,
D. Petrovi?
|
|
|
Koordinate
:
43°44′N
15°53′E
/
43.733°N 15.883°E
/
43.733; 15.883
|
Dr?ava
|
Hrvatska
|
?upanija
|
?ibensko-kninska
|
Prvi spomen
|
25.12.1066.
|
|
Vlast
|
-
Gradona?elnik
|
?eljko Buri? (
HDZ
)
|
|
Povr?ina
|
-
Ukupna
|
408
km²
[1]
|
|
Stanovni?tvo
(
2011.
)
|
-
Grad
|
42 589
|
-
Urbano podru?je
|
31 085
|
|
Vremenska zona
|
Srednjoevropsko vrijeme
(
UTC+1
)
|
-
Ljeto (
DST
)
|
Srednjoeuropsko ljetnje vrijeme (
UTC+2
)
|
Po?tanski broj
|
22 000
|
Pozivni broj
|
022
|
Slu?bene
stranice
?ibenik.hr
|
Karta
|
|
|
?ibenik
je glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko sredi?te
?ibensko-kninske ?upanije
. Grad se nalazi u istoimenom zaljevu na isto?noj obali
Jadranskog mora
u srednjem dijelu Dalmacije. Le?i amfiteatralno oko jedne od najboljih jadranskih prirodnih luka i na padinama bre?uljaka koji je okru?uju, u
estuariju
rijeke
Krke
koja tvori ?ibenski zaljev koji s morem spaja 2,5 km dug kanal. Jedini je ve?i obalni grad koji nisu utemeljili
Rimljani
, nego
Hrvati
pa je od osobita zna?aja za
hrvatsku povijest
.
Postoji vi?e tuma?enja porijekla imena ?ibenika no niti jedno nije prihva?eno kao potpuno sigurno i to?no.
Juraj ?i?gori?
u jednom svom djelu ka?e da je grad nazvan tako jer je bio okru?en ?ibama. I drugi istra?iva?i, mleta?ki i lokalni, misle sli?no te smatraju da je prvotni ?ibenik bio mjesto ?ibljem okru?eno, od njega napravljeno i ograđeno. Drugo tuma?enje povezuje ime grada sa ?umom posredstvom toponima “Sibinicum”, koji je pokrivao u?u mikroregiju ?ibenika.
[2]
Moderni povjesni?ari navode da je karakteristi?no da se ?ibenikom nazivaju jo? neke glavice i vrhovi brda, a i nekoliko naselja na uzvisinama ima
?ib
u korijenu pa se smatra da se radi o staroslavenskoj rije?i za uzvisine. Neki ga dovode u vezu s
?e?kom
rije?i
?ibenice
koja zna?i vje?ala i gubili?te, pa se pretpostavlja da je u starom jeziku ta rije? mogla imati isti smisao i ozna?avati brijeg gdje su se osuđenici dovodili na ?ibanje i pogubljenje. Postoje i poeti?nija obja?njenja poput onog da je "?ibenik vjetrom i morem stalno
?iban
".
[3]
[4]
?ibenik se nalazi u hrvatskom dijelu primorja koje zahva?a ju?ni dio sjeverne
Dalmacije
, između zadarskog primorja na sjeverozapadu a splitskog na jugoistoku. U zaleđu ono prelazi postepeno u Bukovicu i drni?ko-kninski kraj, dok mu labirintski razvedeno oto?no pro?elje ubla?ava neposredan kontakt s pu?inom
Jadranskog mora
. lako je svojim polo?ajem primorski grad, kao ?to su i susjedni
Zadar
i
Split
, ?ibenik se nalazi u prostoru s ne?to druk?ijim prirodno-geografskim obilje?jem.
Reljef
njegove neposredne okolice dinami?niji je nego onaj oko Zadra, dok je u usporedbi s reljefom splitske okolice skromnijih dimenzija. Nema otvorenoga horizonta prema zaleđu kao ?to ima Zadar, niti ga od zaleđa odvaja kompaktan zid primorskih planina, kao ?to su one kod Splita.
Petrografski
sastav zemlji?ta nepovoljniji je nego u okolici Splita i Zadra. Nema prostranijih i vodom izda?nih glinovito-laporastih zona. Otuda ve?a ?krtost i prostorna ograni?enost rahlog tla ?ibenskoga kraja. Vode je manje, izuzme li se alogena
Krka
. Iz takvog sastava zemlji?ta te iz voda i surovije klime proistje?e i razmjerno ja?a degradacija biljnog pokrova i nagla?enija surovost ?ibenskoga kraja. U ?ibenskom se kraju isti?u tri geografski razli?ita dijela: otoci, obala i zagora.
Otoci
ispred ?ibenika izdvajaju se svojim polo?ajem, brojem i prostornom sku?eno??u. Manji su i ogoljeniji od zadarskih i splitskih otoka. Velika razvedenost je osobitosti ?ibenskog
arhipelaga
. Paradoksalno zvu?i ?injenica da je to arhipelag s najvi?e pustih otoka (
Kornati
) ali i otoka s najve?om relativnom gusto?om naseljenosti (
Krapanj
,
Prvi?
) na Jadranu. Obalni je pojas omeđen
vapnena?kim
grebenima
Trtra
i njegova planinskog niza iza kojeg se prote?e prostrana i sve do
Promine
i Mose?a otvorena vapnena?ka zaravan,
Zagora
.
Reljef ovoga kraja karakteriziraju paralelni oblici
dinarskog
pravca pru?anja i sukcesivno se smjenjuju od otoka do Zagore. Dominiraju tri longitudinalno izra?ena morfolo?ka elementa: udoline, grebeni i zaravni. Ovi su elementi karakteristi?ni vi?e ili manje i na otocima i na obali i u Zagori. Uz njih se mo?e kao ?etvrti elemenat ista?i i transverzalna probojnica Krke. Zaravan je najprostraniji element reljefa ?ibenskoga kraja. Nije samo prostrana u Zagori nego i u znatnom dijelu obalnog pojasa. Razvijena je na vapnencima
paleogenske
i
kredne
starost. Grebeni su najizrazitiji u unutra?njem dijelu obalnog pojasa i na otocima. Dominira nekoliko nizova paralelnih
vapnena?kih
i
dolomiti?nih
grebena. Visine ovih grebena padaju, kao i visine zaravni, od zaleđa prema moru. Najvi?i je brdski niz Trtra (Vela glava 544 m), zatim Kamenara (257 m) a na granici između ?ibenskog i splitskog primorja di?e se
Vilaja
(739m)
[5]
. Udoline manje i ve?e, kra?e i du?e, prote?u se između navedenih grebena od Trtra do
?irja
. I one su najprostranije u unutra?njem dijelu obalnog pojasa Na otocima su mnogo manje i polo?itije. Od potopljenih udolina najprostranije su Morinje, ?ibenski zaliv i Prukljan. Tako su potapanjem kopna smanjene ionako ograni?ene obradive povr?ine u ovom kamenjarskom podru?ju. Kompleksnosti reljefa ?ibenskoga kraja pridonose svakako i popre?ne probojnice, kanjoni i kanali iz Prukljana u ?ibenski zaliv (Sv. Josip), iz ?ibenskog zaliva u oto?ni pojas (Sv. Ante) i iz Morinja u Krapanjsko more (Sv. Kri?).
Tla su relativno izda?na ali veoma sku?ena. Svega 20% ukupne povr?ine ?ibenskoga kraja otpada na obradivo zemlji?te, a od toga je 50% skeletnog plitkog tla (
krasa
). Op?a pejza?na slika odra?ava agrarnu pasivnost kraja. U sivilu kamenjara isti?u se pjege u ranijim stolje?ima uzurpiranih privatnih "ograda" i "zidina". U potonjim regenerira prirodna vegetacija; alepski i primorski
bor
, ?esvina i druge sastojine eumediteranske makije na otocima i obali, a
hrast
,
grab
,
jasen
, smri? i druge sastojine submediteranske ?ikare u Zagori. Ali, u povoljnijim se lokalitetima, poljima i docima gaji kulturno bilje (
maslina
,
vinova loza
,
smokva
itd.).
Malo je naselja i luka na ina?e rasko?no razvedenoj isto?noj obali Jadrana koja imaju tako slikovit i privla?an topografski polo?aj kao ?to ga ima ?ibenik. I ne samo da je slikovit nego je i funkcionalan. Slikovitosti mu pridonosi reljefna kompleksnost oto?nog i obalnog pojasa s obiljem bizarnih okomito i vodoravno razvedenih oblika. Stoga mu je zra?na duljina obale 56,2 km, a stvarna ?ak 805,9 km. Funkcionalnost njegovog lokalnog polo?aja proisti?e iz duboko uvaljenog i dobro zaklonjenog te razmjerno pristupa?nog morskog zaliva primjerene dubine i plovidbenih svojstava. A otoci
Zlarin
i
Prvi?
dodatno ?tite kanal s pu?ine stoga je ?ibenik odavno postao zna?ajna jadranska luka. Zbog svih navedenih posebnost, bizarnosti i rasko?nosti pejza?a na podru?ju ?upanije nalaze se i dva
nacionalna parka
,
Krka
i
Kornati
.
[6]
Meteorolo?ke zna?ajke
[
uredi
|
uredi kod
]
U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godi?nja osun?anost (2710 sati), prema unutra?njosti
insolacija
se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ubla?uje ih ugodan vjetar maestral koji pu?e s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najvi?e zimi, a ljeta su prete?no suha. Ukupna godi?nja koli?ina oborina je 803mm. U najve?em dijelu ?ibenske regije prevladavaju vjetrovi
bura
i
jugo
, uz obalni pojas ljeti osvje?avaju?i
maestral
.
Klimatolo?ki medijani za ?ibenik
|
Mjesec
|
jan-sij
|
feb-velj
|
mar-o?u
|
apr-tra
|
maj-svi
|
jun-lip
|
jul-srp
|
aug-kol
|
sep-ruj
|
okt-lis
|
nov-stu
|
dec-pro
|
godina
|
Apsolutni maksimum (
°C
)
|
21,4
|
22,7
|
26,2
|
28,8
|
34,0
|
37,6
|
38,2
|
39,2
|
35,4
|
30,3
|
28,4
|
20,3
|
39,2
|
Srednja dnevna (
°C
)
|
6,9
|
7,4
|
10
|
13,7
|
18,4
|
22,3
|
25,1
|
24,7
|
20,6
|
16,3
|
11,8
|
8,3
|
15,5
|
Apsolutni minimum (
°C
)
|
?10,2
|
?11
|
?7,5
|
?0,5
|
2,3
|
8,3
|
11,6
|
10,2
|
6,9
|
2,1
|
?6,6
|
?8,9
|
?11
|
Precipitacija (
mm
)
|
73,4
|
58,7
|
62,3
|
62,8
|
48,4
|
51,9
|
29,5
|
43,3
|
75,9
|
83,7
|
111,1
|
94,9
|
7959
|
Izvor: Dr?avni hidrometeorolo?ki zavod
[7]
|
Hrvatski i ugarski vladari
[
uredi
|
uredi kod
]
O najstarijoj povijesti ?ibenika ne zna se mnogo. Pretpostavlja se da je bio utemeljen u doba kneza
Domagoja
u IX. st. Isprva se razvijao kao utvrda (castrum) sa starijim predgrađem (suburbium) na podru?ju Dolca i mlađim na isto?noj strani ka?tela, gdje je u XII. st. sagrađena crkva sv. Kr?evana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. ?ibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora na mjestu dana?nje
tvrđave sv. Mihovila
[8]
koja se prvi put spominje 998.
Sibeniquo
se se put spominje 25.12.1066. u darovnici kralja
Petra Kre?imira IV
, koji je tada boravio u ?ibeniku i vije?ao o dr?avnim poslovima zbog ?ega se ?ibenik ?esto naziva i Kre?imirov grad. Iz doba narodnih vladara nalazimo jo? par spomena ?ibenika. U Supetarskom kartularu ?uvaju se upisi o prvom poznatom stanovniku ?ibenika, Vsemiru ?iben?aninu i o njegovoj prodaji roba Rakonje, te spis koji nam potvrđuje da je
kralj Zvonimir
stolovao u ?ibeniku 1078. godine. Postoji i isprava koja potvrđuje da je
kralj Stjepan II
godine 1089. odr?ao na polju kod castruma ?ibenika sabor plemstva, sve?enstva i puka. Nakon bitke na
Petrovoj gori
1097. i pogibije hrvatskog vladara Petra, ?ibenik je 1107. god. priznao vlast hrvatsko-ugarskoga kralja
Kolomana
. 1116. zauzeli su ga
Mle?ani
i razorili "do temelja". Oko 1124. vratio se pod hrvatsko-ugarsku vlasti a nakon ?to su sljede?e godine Mle?ani sravnili sa zemljom
Biograd na moru
primio je izbjeglice iz tog grada i naglo mu se pove?ao broj stanovnika. Grad je 1167. god. stekao autonomiju, te je od tada slobodno birao kneza i suca. Od 1168. do 1180. grad je bio u
bizantskim
rukama. Od kraja XII. st. priznavao je vlast hrvatskih knezova, isprva kneza Domalda (1200?26), a zatim knezova Bribirskih (do 1322). Za vladavine potonjih ?ibenik je nakon stoljetne ?estoke borbe s
trogirskom
biskupijom postao biskupskim sjedi?tem 1298. te je stekao civitet. Kako je gospodarski zaostajao zbog velikih nameta i obveza izbila je pobuna protiv Mladena II Bribirskog uz potporu Mleta?ke Republike. Iako je formalno od 1322. do 1357. bio pod hrvatsko-ugarskim kraljem vlast je imala Venecija preko svojih kne?eva. Za to vrijeme je grad svoj teritorij pro?irio do
?irja
i
Murtera
. Nakon poraza Mle?ana u ratu s Ludovikom I. An?uvincem 1358. grad je do?ao pod an?uvinsku vlast. Od 1378. do 1381. i na?i primorski gradovi su uklju?en u rat između
Genove
i Venecije, tako je 28.10.1378. ?ibenik te?ko stradao u napadu Mletaka kad je nakon herojskog otpora građana poru?en i zapaljen skoro cijeli grad i pobijeni svi stanovnici koji se nisu spasili bijegom u tvrđavu. Od 1390. priznavao je vlast bosanskoga kralja
Tvrtka I. Kotromani?a
, po?etkom XV. st. bosanskoga vojvode
Hrvoja Vuk?i?a Hrvatini?a
i kralja
Ladislava Napuljskoga
.
[4]
[9]
-
Kip Petra Kre?imira IV u ?ibenskom đardinu
-
Sv. Kr?evan, najstarija crkva iz XII. st.
-
Najstariji prikaz pe?ata ?ibenske op?ine i kaptola iz 1255.
-
Sv. Mihovil, patron staroga ?ibenika, goti?ki rad iz kraja XIV. st.
Godine
1409
. Ladislav Napuljski prodao je ?ibenik, kao i cijelu Dalmaciju
Mle?anima
za 100.000 dukata. ?iben?ani su, ?im su ?uli za prodaju Dalmacije, zapo?eli pripreme za obranu obnavljaju?i zidine grada. Iste godine Mle?ani sti?u pred ?ibenik i tra?e predaju. Grad odbija ultimatum i pune 3 godine odoljeva mleta?kim napadima, pa su se Mle?ani utaborili na poluotoku Mandalina. U međuvremenu se unutar grada desio i sukob između pu?ana i promleta?ki plemi?a koji su istjerani iz grada. Oni su zauzeli kule na ulazu u luku između kojih je bio rastegnut lanac koji je spre?avao ulaz Mleta?kih brodova te su pre?li na njihovu stranu. Za ovu izdaju su i nov?ano nagrađeni od Mletaka. Pu?ani kapetani su 1412. godine u potpunosti preuzeli vlast. Ali
kralj ?igmund
, koji je isto bio u ratu s Venecijom, tada ?alje svoga vikara da pogubi pu?ke kapetane i vrati plemstvo na vlast. Nakon toga je i pu?ka strana, koja je do tad bila uz austro-ugarskog kralja, izgubila volju za daljnjim ratom te je 30. listopada 1412. iscrpljen opsadom,glađu i bolestima, grad obustavio otpor i priznao vlast Venecije koja je trajala sljede?a 4 stolje?a. Kralj ?igmund se sporazumom iz 1433. odrekao Dalmacije a 1463. nakon ?to su Turci osvojili
Bosnu
i po?eli provaljivati i pusto?iti neposrednu ?ibensku okolicu nestale su sve nade u povratak pod hrvatsko-ugarsku krunu. Venecija su?ava komunalnu autonomiju i onemogu?uje slobodni ekonomski razvitak ?ibenika. Najva?nija osoba politi?kog ?ivota grada, knez, vi?e nije biran od strane Velikog vije?a ve? je obavezno morao biti mleta?ki plemi? kojeg je birala Venecija. Sav uvoz i izvoz se morao odvijati preko Venecije i prevoziti mleta?kim lađama a trgovina soli koja je bila klju?na za ?ibenik je stavljena pod strogu kontrolu.
[10]
Uza sve to ?ibensku komunu su napadali knez cetinski
Ivani? Nelipi?
do 1434., hrvatski ban
Petar Talovac
i njegovi nasljednici, a 1496. odredi
Ivani?a Korvina
i kneza Bernardina
Frankopana
. Prvi put se Turci pojavljuju na teritoriji ?ibenika 1414., 1432. plja?kaju
Srimu
a 1468. su mu nanijeli najve?e ?tete. O tom najve?em turskom pokolju do tad
Juraj ?i?gori?
je spjevao elegiju. Mleta?ki providur u jednom svom izvje??u procjenjuje da je u drugoj polovici XV stolje?a iz ?ibenskog kraja odvedeno u ropstvo 70.000 ljudi. Tako da tad zapo?inje naseljvanje malih oto?i?a uz ?ibensku obalu pa nastaju:
Krapanj
,
Primo?ten
,
Tribunj
... Od 1499. do 1502 u novom ratu između Venecije i Osmanlija ?ibenski kotar je ponovno opusto?en. Nakon pada gradova u zaleđu,
Knina
i
Skradina
, pod
osmansku
vlast 1522. po?inju ?este osmanske navale i pusto?enja. Nakon toga osmanlijske se ?ete zalje?u do gradski zidina a njihovi brodovi 1523. zahtjevaju prolaz za Skradin, ?to Mleta?ko vije?e dopu?ta no ?iben?ani odbijaju. Novi turski napadi na grad po?inju ratom koji traje 1537-1540, Turci napadaju solane u
Zabla?u
, a Mle?ani ru?e mlinice na Krki i sve ?to se nalazilo van gradskih zidina kako ne bi poslu?ilo osvaja?ima.
Tada slijedi razdoblje 30 godina mira u kojem se grad ekonomski podigao i postao najmnogoljudniji grad u Dalmaciji, iako mu se kotar drasti?no smanjio sa 300 na 15 naseljenih sela i zauzimao 25 milja u ?irinu i samo 2 do 5 milja u ?irinu, tj samo uski obalni pojas. Grad je imao najvi?e koristi od trgovine sa svojim zaleđem.
Morlaci
su donosili meso, sir, ?ito i vunu a iznosili vino, ulje, suhu ribu i finu robu iz ?ibenika. No najva?nija je bila proizvodnja i prodaja soli u ?ibenskim solanama koja je postala temelj za razvoj intenzivne trgovine sa zaleđem. Mleta?ki sindik bilje?i da bi u grad odjednom znalo do?i 600 zagoraca radi kupovine soli i da je ta trgovina donosila gradu dobit od 50.000 dukata godi?nje. Isti mleta?ki sindik izvje?tava da se kroz 150 godina mleta?ke vladavine u ?ibeniku nije izmijenio njegov etni?ki karakter: "odijelo, govor i ophođenje ovih ?iben?ana sve je hrvatsko. Samo po koji, vrlo rijetki plemi? obla?i se po talijanski. Sve se ?ene obla?e i nose po hrvatsku i skoro ni jedna ne zna govoriti talijanski". Također se mo?e saznati da je bez obzira na neposrednu tursku opasnost dr?avne mleta?ke vojske bilo manje od 100 ljudi no da je bilo 1210 građana spremnih za oru?je.
Radovi na
?ibenskoj katedrali
su zapo?eli 1431., deset godina kasnije gradnju preuzima majstor
Juraj Dalmatinac
a 1477. gradnju nastavlja njegov u?enik
Nikola Firentinac
. Radovi su zavr?eni tek 1536. U međuvremenu (1447-53) su izgrađena "?etiri bunara" golema javna cisterna kapaciteta 1900m
3
. Nakon ?to su zavr?ili katedralu ?iben?ani su nasuprot nje podigli prekrasnu javnu građevinu -
Gradsku vije?nicu
, građenu od 1533. do 1546. Da bi se bolje obranili s morske strane na ulazu u kanal sagrađena je
tvrđava sv. Nikole
(1540?47). Gradnja katedrale pretvorila je ?ibeniku u centar graditeljske djelatnosti ?itave Dalmacije,
Jure Dalmatinac
stvorio je graditeljsku ?kolu pa je grad postao stjeci?te mnogih doma?ih i stranih majstora. Prije toga se grad jo? uvijek dobrim dijelom sastojao od drvenih ku?a no tad je Veliko vije?e 1485. donijelo odluku kojom je poticana gradnja kamenih ku?a i regulira urbanizam ?ime je postignut veliki napredak i izgrađene mnoge pala?e.
Pu?ke pokrete protiv plemi?a u ?ibeniku mo?emo pratiti jo? od 1358. godine kad su plemi?i istjerani iz grada i formirano "vije?e građana i puka" koje je trajalo do 1359. No vrhunac mnogobrojnih sukoba desio se u vremenu 1510-1512. kad su plemi?i ponovno bili istjerani iz grada i kad su pu?ani 1511. poslali izaslanstvo
du?du
sa zahtjevima koji bi rije?ili njihova socijalno-politi?ka tra?enja. Du?d ih odbija i krvavo zavr?ava pobunu 1512. godine kad su vođe puka obje?ene. Jo? jedna krvava pobuna se desila 1589. kad su pobunjenici tra?ili od kneza pu?tanje utamni?enih te?aka.
Tursko mleta?ki
Ciparski rat
traje od 1570 do 1573 a ve? 1569. turske ?ete napadaju ?ibenik kojeg brane ?ene dok nisu stigli mu?karci koji su tad bili van grada. U ovom ratu stradali su Zabla?e i solane, vode se ?estoke bitke oko Vrpoljca,
Rogoznice
, Donjeg polja,
Zlosela
,
Zatona
i
Vodica
. Ljeti 1572. 12 turskih lađa opusto?ilo je
?irje
i napravilo pokolj. Mleta?ke snage su u protuudaru spalile
Skradin
. U strahu da slabo utvrđene kule na ulazu s gradske strane u kanal ne padnu u ruke Turaka one su sru?ene do temelja i obrana s morske strane povjerena tvrđavi sv. Nikole koja je izgrađena na pu?inskom ulazu u kanal. U pomorskoj
bici kod Lepanta
sudjelovala je i ?ibenska galija "Sv. Juraj".
Prvi ?ibenski statut nastao je oko 1260. godine no taj je dokument propao prilikom mleta?kog paljenje grada 1378. Godine 1608. ?ibenik tiska svoj statut koji se po?eo stvarati 1379. od kad potje?e najstarija reformacija.
[4]
-
Isprava kojom ?ibenik priznaje vlast Venecije, 30.10.1412
-
?ibenik i okolica za vrijeme za Ciparskog rata s Turcima 1571.
-
-
?ibenik u po?etku XVII stolje?a
Pred
Kandijski rat
1646. zapo?ela je brza izgradnja
tvrđava Sv. Ivana
i
?ubi?evac
kako bi se grad obranio od turskih napada s kopna. Turci su stigli u opsadu ve? u listopadu iste godine i mjesec dana su trajale bitke u kojima se presudnom pokazala nova tvrđava sv. Ivana s koje je artiljerija gađala vojne polo?aja Turaka. Najve?i i najopasniji napad Turaka na ?ibenik desio se 1647. kad je Husein-pa?a Takelija krenuo preko
Drni?a
sa 23.000 ljudi osvojiti grad. U gradu je obranu vodio baron Kristof Martin Degenefeld koji je imao 5000 ljudi spremnih za obranu. 17.8.1647. Turci su stigli u
Konjevrate
i krenuli u ophodnje te zaklju?ili da je nu?no osvojiti okolne tvrđave kako bi se mogao osvojiti ?ibenik. Turskom pa?i nije uspjelo zaposjesti jugoisto?nu obalu kanala zahvaljuju?i jakoj topovskoj vatri
tvrđave sv. Nikola
no uspjeli su osvojiti dio
tvrđave sv. Ivana
zvan "tanaja" tj. klije?ta. 8.9. u 9 sati nave?er Turci su zapo?eli odlu?ni napad s tanaje na sv. Ivana, no nakon najstra?nije no?i u povijesti ?ibenika branitelji su uspjeli obraniti tvrđavu. Bitke su trajale jo? par dana no 11.9. u luku su uplovile mleta?ke ratne lađe s novim vojnim poja?anjima pa su se nakon mjesec dan krvavih borbi 16.9.1647. pa?a Tekelija i njegova preostala vojska povukli.
Godine 1553. zabilje?eno je da je ?ibenik imao 8200 stanovnika a na njegovom teritoriju od Rogoznice do Zlosela jo? 8000 stanovnika ?to ga je ?inilo najmnogoljudnijim gradom u Dalmaciji u to vrijeme. No iscrpljuju?i ratovi i ?ak 18. epidemija
kuge
kroz XV. i XVI. stolje?e opusto?ile su grad. 1649. godine pojavljuje se najve?a epidemija kuge koja je pokosila preko 10.000 stanovnika grada i okolice a u samom gradu tri ?etvrtine stanovni?tva te ga ostavila na samo 1500 stanovnika, nakon ?ega mu je trebalo dva stolje?a da se oporavi
[11]
Druga polovina XVII je izuzetno turobna za ?ibenik i okolicu. Solane su uni?tene, stru?njaci koji su ih vodili su nestali u ratovima i epidemijama a nije bilo ni dovoljno radne snage, to je zna?ilo da nema vi?e ni trgovine sa zaleđem koju je preuzeo
Split
. Novoprido?lo stanovni?tvo se te?ko navikavalo na gradski ?ivot, a od 150 plemi?ki obitelji prije kuge ostalo ih je u gradu samo 10. Jo? ga samo posje?uju Turci 1654. god i odvode u ropstvo preostalo stanovni?tvo iz okolice. 1659. god. 15.000 Turaka ponovno napada gradske bedeme i uni?tava su predgrađe Crnicu. Uza sve to 1663. godine ?ibenik je do?ivio jo? jednu nesre?u kad je grom pogodio
ka?tel sv. Mihovila
, prodro u magazin municije nakon ?ega je u zrak odletio zapadni dio utvrde zajedno s drvenom crkvicom sv. Mihovila po kojoj se tvrđava do tada zvala. Kamenja, koja su letjela na sve strane sru?ila su se na ku?e podno tvrđave i napravila mnogo ?tete. Turci su ga jo? jednom napali 1664. godine u velikom broju no dotjerani sustav tvrđava i njihova artiljerija je bio spremna. Nakon 25 godina
kandijskog rata
razgrani?enje s Turcima u ?ibenskom zaleđu je ostalo skoro pa isto osim ?to mu je pripao
Skradin
pa se moglo krenuti u obnovu mlinica na
Krki
.
Sedmi tursko-mleta?ki rat
(1684.-1699.) nije opusto?io ?ibenske krajeve kao oni prije, u ovom ratu ?iben?ani su se uglavnom borili na granici s Turcima i kao vesla?i u mleta?kim galijama. A nakon osvajanja
Knina
1688. god. napokon je prestala 250-godi?nja opasnost od Turaka za ?ibenik.
Poslije
mira u Po?arevcu
1718. god. i povla?enja granice linijom Mocenigo 1723. koja se kretala
Dinarom
i zadr?ala se do danas, zapo?elo je razdoblje mira koje traje do pada Republike 1797. No na ?alost u tom razdoblju desila se stagnacija pa i nazadovanje. Gradski bedemi vi?e nisu imali svrhu pa se i izgubila va?nost grada. Venecija se pona?ala prema Dalmaciji kao prema koloniji i ni?ta vi?e ne ula?e u nju. U ?ibenku su skoro svi pu?ani odreda bili
Vlasi
(tal.
Morlaki
) kako su se nazivali svi do?li iz
Zagore
bez obzira na etni?ku pripadnost a koji su bili naviknuti na juna?ki ?ivot u brojnim ratovima. Grad sa svojim predgrađima u kojima ?ive ti novi pu?ani broji 4000 ljudi i kroz cijelo XVIII stolje?e dalje od toga ne ide. Mnoge ku?e unutar grada ostaju zapu?tene i propadaju jer do?ljaci ne ?ele po?tovati gradske statute a i treba im prostor za stoku i vrt pa se naseljavaju van gradskih zidina. U toj u?maloj provincijskoj sredini koja samo ?ivotari stvara se poseban dalmatinski mentalitet, onaj malih gradova, znan kao
kampanilizam
.
[4]
[12]
-
Borbe ?ibenika s Turcima za
Kandijskog rata
-
Tlocrt fortifikacijskog sistema ?ibenika 1667.
-
?ibenik druga polovina XVIII stolje?a
Slomom mleta?ke dr?ave ?ibenik se od 1797. nalazi pod vla??u
Austrije
. Tome su prethodili pu?ki nemiri predvođeni proaustrijskim klerom koje je bilo u strahu od
sekularista
i bur?oaske revolucije koju je sa sobom donijela Francuska okupacija Mleta?ke republike pa su vidjeli neprijatelje u svim dotada?njim mleta?kim ?inovnicima. U tim su nemirima u ?ibeniku glavom je platila cijela obitelj po?asnog francuskog konzula a ve?ina ostalih plemi?a je pobjegla na susjedne otoke. Po?etkom 1806. u grad ulazi francuska vojska i ?ibenik postaje dio
Francuskog carstva
a od 1810. autonomne
Ilirske pokrajine
kad je nakon mnogo stolje?a "ilirski" nakratko postao slu?beni jezik. Po?etkom stolje?a po?ela je gradnja ceste do
Knina
preko
Konjevrata
i
Drni?a
koja je zavr?ena 1802., a po dolasku Francuza unapređuje se cestovna mre?a prema Splitu Zadru i
Rijeci
.. Francuski providuri su bili zaprepa?teni zaostalo??u venecijanske Dalmacije pa su poku?ali modernizirati poljoprivredu u njoj, uspostavljaju ?kolski sustav, grade prvu bolnicu, siroti?te, provode protivepidemiolo?ku za?titu stanovni?tva te moderniziraju upravu i sudstvo. Nakon
Napoleonova
poraza austrijska vojska osvaja Dalmaciju i ulazi u ?ibenik krajem 1813.
[4]
[13]
?ibenik ostaje dio
Habsbur?ke Monarhije
do 1918. godine kao i ostatak
Kraljevine Dalmacije
. Po?etak drugog dijela Austrijske apsolutisti?ke vlasti predstavlja period mrtvila na svim poljima ?ivota. Austrija podi?e jaku grani?nu kontrolu prema
Bosni
i brani karavansku trgovinu, također opada i pomorska trgovina zbog gubitka jedrenjaka a i zbog austrijskog ne imanja pomorske strategije, zbog ?eka ?ibenik opet stagnira. Godine 1839. pojavljuju se prvi znakovi nacionalnog buđenja to?nije
Ilirskog pokreta
i to od strane dvojice ?ibenski
Srba
, Bo?idara Petranovi?a i ?pire Popovi?a, koji su stvarali zajedni?ku hrvatsko-srpsku frontu protiv talijanizacije Dalmacije. Njih su 1841. u dva navrata posjetili
Gaj
i
Ma?urani?
. Istovremeno je među obrazovanim građanima jo? ja?a i ra?irenija bila autonoma?ka i talijana?ka struja koja svog idola vidi u ?iben?aninu
Nikoli Tommaseu
, koji postaje i ministar u vladi nakratko obnovljene Mleta?ke Republike. Tek 1848/49. godine sna?nije se manifestira politi?ka aktivnost ?ibenika pod austrijskom vla??u kad se nakratko izabralo narodno op?insko zastupstvo nakon nadmo?ne pobjede nad autonoma?ima. U gradu je oja?ao hrvatski narodni preporod pa ga je 1851. posjetio
ban Jela?i?
, u kojega je narod polagao nade da ?e ujediniti Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju pa mu je grad priredio do?ek ve?i nego je bio onaj kad ga je 1818. posjetio car Franjo, no u predve?erje Bachova apsolutizma Jela?i? u pozdravnom govoru niti jednom rije?ju nije spomenuo sjedinjenje.
[14]
Za vrijeme diktature sva politi?ki ?ivot je zamro na cijelo desetlje?e i zabranjene su sve proslavenske ideje ?to je omogu?ilo ponovno ja?anje autonoma?a koji su dobili prve sljede?e izbore 1865. godine. Osobito zna?ajan događaj za daljnji razvoj narodnog preproda se desio 1866. god. kad je osnovana Narodna slavjanska ?itaonica, a za razliku od drugih gradova ?iben?ani su sami sagradili kazali?te 1870. bez pomo?i Vlade i Op?ine.
[15]
Preokret se događa na izborima za Dalmatinski sabor 1870. god. kad u ?ibeniku i okolici
Narodna stranka
odnosi nadmo?nu pobjedu.
[16]
Godine 1872. narodnjaci su pobijedili na op?inskim izborima i sljede?e godine osnovali prvu hrvatsku op?insku upravu s
Antom ?upukom
kao gradona?elnikom koji je uvelike pridonio gospodarskom i komunalnom napretku grada koji je do tada bio najve?i te?a?ki grad na Jadranu. Za njegova je mandata u op?insku administraciju uveden
hrvatski jezik
kao slu?beni, 1877. ?ibenik se priklju?io na ?eljezni?ku prugu Siveri??Split, 1879. postavljen je vodovod, 1883. izgrađena velika i moderna bolnica a 1896. dovr?ena je pala?a suda. Njegovo poduze?e sagradilo je na rijeci Krki 1895. prvu
hidroelektranu Krka
pa je ?ibenik tada bio tre?i grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na
izmjeni?nu struju
. Godine 1904. njegovo je poduze?e sagradilo i novu
hidroelektranu Jaruga II
, koja i danas radi.
[17]
Od osobite je va?nosti za razvoj grada bio po?etak rada Tvornice kalcijeva karbida "SUFID" 1903. g. Ve? 1903. godine osnovan je u ?ibeniku "Savez među radnicima", koji za
praznik rada
1905. organiziraju prvi ?trajk zbog radnog dana koji je trajao 10 i vi?e sati. ?ibenik je 1907. bio tre?a luka Austro-Ugarske nakon
Trsta
i
Rijeke
.
[18]
Te godine su se pojavile i prve novine u ?ibeniku - Hrvatska Rie?, glasilo
Stranke Prava
, 1908. prve radni?ke novine "Glas Maloga Puka" a 1912. "Crveni barjak" glasilo
Socijalno-demokratske stranke
u Dalmaciji. Politi?ki ?ivot je po?etkom stolje?a bio jako buran, u po?etku se radilo o borbi između
narodnjaka
i
prava?a
, koji su se nakon
narodnog pokreta 1903.
ujedinili u
Hrvatsku stranku
kako bi zajedni?ki radili na ju?noslavenskom ujedinjenju. U to vrijeme se pojavljuju i
naprednjaci
koji ?ire napredne
Masarykove
demokratske ideje i
panslavenstvo
, te su osnovali 1899. Hrvatsko muzikalno dru?tvo "Kolo" koje i danas djeluje. Koliko god se stavovi prava?a i naprednjaka razlikovali oko nekih nacionalnih pitanja, poglavito oko jedinstva
srpskog
i hrvatskog naroda, uvođenje diktature komesarijata 1912. i po?etak
balkanski ratova
potpuno su ujedini sve strane u antiaustrijskom raspolo?enju.
[4]
[19]
-
Mapa ?ibenika i kanala 1805.
-
Crte? trga ispred katedrale sv. Jakova 1841.
-
Panoramski crte? ?ibenika 1850.
-
Do?ek cara Franje Josipa I u ?ibeniku 1875.
-
Colorizirana fotografija ?ibenika
-
Po?etkom
1. svjetskog rata
, austrijske vlasti uvode strogi vojni re?im. Ve?ina politi?ara koji su
jugoslavenski
orijentirani zavr?ili su u zatvorima i zabranjene su novine. Mno?tvo ?iben?ana odlazi na frontu u sklopu 23. ?ibenske dalmatinske domobranske pukovnije. Prvo ratuju na fronti prema
Srbiji i Crnoj Gori
gdje masovno ginu na planini Zaj?ici i Milenkovu kamenu na
Drini
. Probijaju se u unutra?njost
Srbije
, sve do
U?ica
i
?apca
. Budu?i da se bilje?e sve ?e??i prebjezi srpskoj vojsci a i po?to "Dalmatinci nerado ratuju protiv naroda svojega jezika" prebacuje ih se sredinom 1915. na talijansku frontu, gdje su bili motiviraniji. Na so?anskoj boji?nici ?ibenska 23. odbija talijanske ofenzive na Podgoru uz goleme gubitke.
[20]
Ve? 1917. godine zabilje?ene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske, tako je i u ?ibenskoj luci 4.10. zapo?ela pobuna mornara protiv oficira na
torpiljarki
br. 11, nakon ?to su ovladali torpiljarkom s njom su pobjegli u
Italiju
.
[21]
Nakon raspada Austro Ugarske i osnivanja jo? nepriznate
Dr?ave Slovenaca, Hrvata i Srba
Talijani kre?u u okupaciju isto?ne obale Jadrana koji su joj trebali pripasti po tajnom londonskom ugovoru. ?ibenik okupiraju 6.11.1918. kad su u luku uplovila ?etiri ratna broda.
[22]
Narodno vije?e grada prosvjeduje protiv iskrcavanja talijanske vojske i donosi odluku da priznaje samo Narodno vije?e SHS u Zagrebu i Zemaljsku vladu Dalmacije u Splitu. Oko 400 karabinjera i talijanskih mornara 20.11.1918. opkolio je sjedi?te Narodnog vije?a i silom ih istjeralo. U sije?nju 1919. uspje?no je proveden plebiscit kad je od 24.475 stanovnika njih ?ak 23.675 glasalo protiv talijanske okupacije i potpisalo da ho?e da se ?ibensko podru?je sjedini sa
Kraljevinom SHS
. Na osnovi
Rapalskog ugovora
, Talijani napu?taju ?ibenik, a 13. lipnja 1921. ?iben?ani na velikoj sve?anosti na Poljani do?ekuju jugoslavensku vojsku.
[23]
Uspostavljena je tada, nakon punih pet stolje?a tuđinske vladavine u ?ibeniku, nacionalna uprava.
[24]
Kraljevina Jugoslavija
[
uredi
|
uredi kod
]
?ibenik se te?ko oporavljao nakon rata s obzirom na dvije i pol godine talijanske okupacije. U međuvremenu, funkcije najzna?ajnijeg gospodarskog, prometnog i upravnog sredi?ta za Dalmaciju od
Zadra
, koji ostaje talijanska
enklava
, preuzima Split koji se tad naglo razvija pa i preuzima od ?ibenika funkciju va?ne izvozne luke.
Li?ka pruga
je napokon dovr?ena 1925., 52 godine od dono?enja odluke o gradnji, ?ime ?ibenik i Dalmacija napokon dobivaju brzu vezu s ostatkom
Hrvatske
. To je dalo poticaja i radovima na pro?irenju ?ibenske luke koji su bili gotovi 1928. godine ?ime postaje, nakon
Su?aka
, druga luka Jugoslavije po operativnoj povr?ini.
Globalna gospodarska kriza 30-tih
najte?e je pogodila veliki dio otpu?tenih radnika iz tvornice La Dalmatienne u Crnici, koja je krajem 1931. godine zaustavila proizvodnju a istovremeno je seljake u zaleđu pogodila glad nakon ?to je ?etva pobacila i do 70%. Od 1921. do 1932. godine u gradskoj vlasti izmijenilo se 10 op?inskih uprava i na?elnika ?to je dodatno doprinijelo krizi. Najva?niji politi?ar iz razdoblja nakon krize postaje
Marko Ko?ul
koji je od 1935. do 1937. bio ministar građevine u vladi
Milana Stojadinovi?a
. Zahvaljuju?i njemu obnovljene su i regulirane mnoge prometnice a najva?nija ostav?tina je izgradnja "Dr?avne realne gimnazije vite?kog kralja Aleksandra i ujedinitelja", osve?ene 9. svibnja 1937,
[25]
i Carinarnice.
[26]
Tvornica aluminija u Lozovcu po?ela je s proizvodnjom 1937. te je njena elektroliza bila prva u ovom djelu Europe i na podru?ju Jugoslavije. Prije toga se punih ?etrdeset godina sav
boksit
iz rudnika u
Siveri?u
izvozio kao neprerađena sirovina a tad je napokon iskori?ten i potencijal hidrocentrale na Krki iznad koje je sagrađena.
[27]
-
23. ?ibenska domobranska pukovnija
-
Talijani svrgavaju Narodnu vlast 1918.
-
Vojna luka u ?ibeniku 1926.
-
Dr?avna realna gimnazija vite?kog kralja Aleksandra i ujedinitelja 1937.
-
Za vrijeme
drugog svjetskog rata
?ibenik je nekoliko puta mijenjao uprave i jako propatio. Ve? u jutro 6.4.1941. eskadrila talijanskih aviona koja je poletjela sa zadarskog aerodroma bombardirala je ?ibenik. Slijedilo je nekoliko dana uzastopni bombardiranja brodova usidrenih u luci.
[28]
Po osnivanju
NDH
10.4.1941.
usta?e
su unato? protivljenju narodnih zastupnika krenule preuzimati vlast i razoru?avati jugoslavensku vojsku i mornaricu koje su u gradu imali sna?no upori?te ali su i bile u totalnom rasulu nakon
invazije
Sila osovine
. No ve? ?etiri dana kasnije u grad ulaze prve talijanske divizije a 15.4.1941.
[29]
je i okupiran kad je uspostavljeno talijansko zapovjedni?tvo koje je preuzelo vojnu i civilnu vlast, sve zastave i simbole zamijenilo talijanskim te razoru?alo usta?e i "razjurilo ih"
[30]
Potpisivanjem
Rimskih ugovora
18.5.1941. ?ibenik je i slu?beno anektiran od strane
Kraljevine Italije
te ulazi u sastav
Guvernatorata Dalmacije
. Nakon uspostave talijanske fa?isti?ke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije ?ibenika u tolikoj mjeri da su i građanstvu talijanizirali osobna imena. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i
antifa?isti?ki
pokret. Srednjo?kolci se bune i pale knjige, razbijaju izloge s
Duceovim
slikama ili ih gađaju tintom zbog ?eka neki zavr?avaju na vje?alima a cijeli razredi (?enski U?iteljski) bivaju internirani. ?ene koje demonstriraju na ulicama zbog gladi bivaju uhap?ene i odvezene u
logore na Molatu
i Italiji. Prvi ?ibenski partizanski odred je okupio 31-og borca i krenuo je s brda Pisak 12.8.1941. put Bosne. Kod Drni?a je imao prvi okr?aj s Talijanima a probijaju?i se dalje sukobio se s
?etnicima
kod Knina i pretrpio znatne gubitke. Samo jedna tre?ina boraca probila se do
Bosanskog Grahova
, a ve?ina ih je izginula u borbama koje su slijedile. Kako bi se
KP
u Dalmaciji ?to br?e oporavio od udarca koji joj je zadan stradanjem prvih partizanskih odreda iz Zagreba je poslan
Rade Kon?ar
koji posje?uje partizanske organizacije u ?ibeniku i Splitu kako bi im pomogao poja?ati aktivnosti u gradu u vidu: sabota?a, diverzija i napada na okupatore i njihove ?pijune. Nakon jednog povratka iz ?ibenika u Split, karabinjeri mu upadaju u ku?u, Rade bje?i i biva ranjen u nogu, te uhi?en. Nakon ?to su uz pomo? usta?kog redarstva Talijani saznali kako visokog funkcionera KPH imaju, fa?isti?ki prijeki sud u ?ibeniku osuđuje ga na smrt streljanjem. Streljan je na
?ubi?evcu
zajedno s 25 drugova. A istog dana je pogubljeno i 20 seljaka iz
Tribunja
.
[31]
U gradu je posebno bio omra?en Antonio ?okon, tajnik Fa?isti?ke stranke rodom iz ?ibenika, koji je tokom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na streljanje a i osobno ih ubijao.
SKOJ
-evci odlu?uju likvidirati ?okona ?to su i u?inili 11.10. Fa?isti nakon toga nasumi?no hapse 27.
omladinaca
i streljaju ?estoricu 13.10. U gradu raste bijes zbog smrti njihove djece i ja?a NOP. Ilegalci 27.10. iz osvete napadaju samu zgradu predsjedni?tva Fascia, nakon ?to su je demolirali, nai?li su na kamion talijanskih vojnika na kojeg su sasuli bombe. Fa?isti ponovno hapse ve?i broj građana, dio ?alju u logore a ?etvoricu streljaju.
[32]
?lanovi Primorske partizanske ?ete kroz godinu 1942. neprestano su u akciji u okolini ?ibenika, uglavnom zapadno od
Krke
, napadaju patrole, ometaju komunikacije, sje?u dalekovode i uspje?no se bore protiv
?etni?ke antikomunisti?ke milicije
. Potapaju redovitu prugu za snabdijevanje Talijana ?ibenik-
Zaton
-
Skradin
, te brod s koji je prevozio trupe iz ?ibenika u Skradin. Toliko su odva?ni da upadaju i u centar ?ibenika i ubijaju i zarobljavaju crnoko?ulja?e u kantini, ometaju fa?isti?ke parade po rivi gađaju?i ih mitraljeskom vatrom s Martinske. 31. 12. 1942. godine formiran je Sjevernodalmatinski bataljon u sastavu od tri manje ?ete, i to: Prominsko-bukova?ka, Primorska i ?ibensko-drni?ka. ?ete su napadale kolone neprijateljski trupa, patrole i posade u selima, ru?ile stupove dalekovoda i telefona.
[33]
8.9.1943.
kapitulira Italija
pa je među talijanskim vojnicima i građanstvom nastalo "ogromno odu?evljenje" a u gradu su izvje?ene crvene zastave i hrvatske zastave s crvenom petokrakom zvijezdom. Ve? sljede?i dan u ?ibenik ulazi jedan od bataljuna ?ibensko-trogirskog odreda koji s
Talijanima
vode pregovore o predaje oru?ja i organiziranju zajedni?ke obrane grada od
Nijemaca
. Talijanska komanda u ?ibeniku, da bi dobila na vremenu, odugovla?ila je pregovore, jer se svakog ?asa o?ekivao dolazak Nijemaca. Nakon neuspjelih pregovora krenuli su razoru?avati pojedine trupe talijanskih trupa kao bi naoru?ali novoformirane jedinice ?ibenskih dobrovoljaca. ?im su pripadnici
114. lova?ke divizije
u?li u grad 11.9., talijanska komanda predala im je garnizon bez otpora. Od njema?ke okupacije do po?etka 1944. sa ?ibenskog podru?ja u
partizane
je oti?lo jo? 8700 osoba.
[30]
A 10.9. je osnovana i
?ibenska 8. dalmatinska udarna brigada
. Kako bi zapla?ili narod, koji se masovno priklju?io u
NOB
, okupatori po cijeloj Dalmaciji rade neviđene zlo?ine. Naro?ita zvjerstva izvr?ili su
?etnici
popa đuji?a
zajedno s Nijemcima 21.2.1944. u selima Danilo-Biranj i Danilo-Dubrava. Dok su Nijemci po okolnim ?ukama dr?ali osiguranje, ?etnici su upali u ova sela i no?evima poklali 31 osobu.
[34]
Dolaskom Nijemaca ?ibenik je administrativno priklju?en
NDH
i progla?en sjedi?tem ?upe Bribir no to se nikad nije u stvarnosti ostvarilo nit je veliki ?upan ikad preselio u ?ibenik. ?ak su i stanovnici morali imati njema?ke osobne iskaznice bez koji su mogli biti uhap?eni a talijanska
lira
i talijanske
po?tanske markice
su i dalje bile u opticaju zbog nikakve komunikacije s ostatkom raspadaju?e kvinsli?ke tvorevine. Zanimljiv događaj se desio kad se u grad vratio brod s 600 ?iben?ana, logora?a s
Molata
po koje je poslan brod odmah nakon kapitulacije Italije. Brod se vratio ukra?en crvenim suknima jer su biv?i zato?enici mislili da se u ?ibeniku jo? nalaze
partizani
. Ipak su pu?teni ku?ama a dio je kasnije oti?ao u partizane. Nakon dolaska Nijemaca u ?ibenik su se vratili i ?etnici a u gradu su bili i pripadnici talijanske fa?isti?ke milicije (crnoko?ulja?i). Krajem 1943. u ?ibenik je upu?ena i po jedna
domobranska
satnija iz Knina i jedna
usta?ka
jedinica iz Drni?a pa se tako u gradu na?la cijela paleta raznih vojski pod njema?kom kontrolom. Krajem 1943. po?inju i ?esta
savezni?ka bombardiranja
?ibenika, njegovih lu?kih objekata i ratni brodova pri ?emu je poginuo i ranjeno desetine civila i njema?kih vojnika te sru?ena
Gradska vije?nica
i nekolicina stambeni objekata u samom centru.
[31]
Zbog toga je ve?ina stanovni?tva zajedno sa gradona?elnikom kojeg je postavila NDH napustilo grad. Stanovnici se vra?aju po?etkom 1944. kad jenjavaju bombardiranja. A za novog gradona?elnika je postavljen kapetan korvete Miren Bla? za kojeg se kasnije ispostavilo je da je bio u vezi s partizanima. Isto je bilo i s predstojnikom redarstva Matom Mijanovi?em pa su ih Njemci zbog suradnje s partizanima uhapsili na ljeto 1944. O protuusta?koj atmosferi u gradu najbolje svjedo?i podatak da je na ljeto 1944. novoosnovana Usta?ka mlade? s 15-ak ?lanova morala djelovati “
prikriveno obzirom na sada?nje mjestne prilike
”. Usta?ka izvje??a govore i da se partizani dolaze svaki dan u gradu i ispisuju parole. Da vlasti
NDH
nemaju nikakvu stvarnu vlast u ?ibeniku znaju i oni sami pa se u jednom izvje??u MUPa mo?e pro?itati "
Niemci se pona?aju kao suvereni gospodari, a ne kao saveznici
". Cijelo to vrijeme u gradu vlada stra?na glad i ljudi svakodnevno umiru zbog nje, po gradu se ski?e oko 400 siro?i?a koji se doslovno hrane korijenjem, koje se opisuje kao "mala poludivlja bi?a", "bosa, gola ili u dronjcima, o?ajna".
[30]
Oslobođenjem
Splita
i okolice do?le su na podru?je
Boraje
jedinice
Prve
i XI. dalmatinske brigade, odakle zajedno s ostalim snagama
26. divizije
kre?u u pravcu ?ibenika i
Drni?a
.
Prva dalmatinska
i III. prekomorska brigada dobile su zadatak, da napadnu neprijatelja i oslobode grad ?ibenik, dok su XI. i XII. brigada upu?ene na komunikaciju ?ibenik?Drni?. Kako su ve? u to vrijeme jedinice
19. divizije
oslobodile
Benkovac
i
Skradin
i zaposjele ?itavo podru?je na desnoj obali rijeke Krke, jedina komunikacija, kojom se neprijatelj mogao izvu?i iz ?ibenika, bila je cesta ?ibenik?Drni?. Bataljoni XI. i XII. brigade dobili su zadatak, da jo? prije nego ?to otpo?ne napad na grad, izbiju na spomenutu cestu i napadnu neprijateljske snage, ako ove poku?aju da se izvuku prema Drni?u.
Bitka za oslobođenje ?ibenika otpo?ela je u no?i uo?i 3.11. Dijelovi 19. divizije na desnoj obali rijeke
Krke
otvorili su ?estoku vatru na njema?ke polo?aje na sjeverozapadnim prilazima gradu. Za to vrijeme jedinice I. dalmatinske i III. prekomorske brigade, po prvi put potpomognute s 35
Stuarta
i 12 Blindija
Prve tenkovske brigade NOVJ
te artiljerijom
[35]
, probile su prve neprijateljske linije kod mjesta Vrpolja na cesti Split??ibenik i odmah krenule naprijed gone?i neprijateljske trupe, koje se povla?e prema gradu. Međutim, njema?ke snage ukopane na dominantnoj uzvisini Sv. Juraj, uz samu cestu, pru?ile su jedinicama
NOV
?estoki otpor i zaustavile njihov prodor prema gradu. Tada je bila dovedena artiljerija 26. divizije, koja je dugo zasipala njema?ke rovove na Sv. Jurju. Nakon toga jedinice
I. dalmatinske
pre?le su u novi siloviti napad i u ogor?enoj borbi prsa o prsa uspjele izbaciti Nijemce s te uzvisine. Pritisnute sa svih strana, njema?ke trupe napu?taju grad a prethodno su sustavno uni?tile ?itavu obalu
[31]
, lu?ka postrojenja i potopili brodove u luci. Bataljoni
I. dalmatinske
, III. prekomorske i dijelovi
19. sjeverodalmatinske divizije
u?li su u ?ibenik u zoru 3.11.1944. dok se neprijatelj jo? nalazio u
tvrđavi ?ubi?evac
. Bez obzira na to ?to su meci jo? fijukali iz tvrđave ?iben?ani su iza?li na ulice da pozdrave oslobodioce:
Narod ih ljubi, donosi smokava, rakije i ?to bolje ima. I ve? oko 9 sati po?ima mimohod. Partizani sve?ano ulaze sa sjeverne strane u grad. Narod ih posipa cvije?em i vi?e: ?ivio drug
Tito
. U tom mimohodu bilo vi?e od tisu?u dobro naoru?anih i odjevenih partizana.
[30]
Za to vrijeme na cesti ?ibenik?Drni?, na predjelu od
Konjevrata
do Pokrovnika. povela se bespo?tedna borba, u kojoj je napadnuta njema?ka kolona upinjala sve snage, da se izvu?e prema Drni?u. Međutim, uklije?tena jedinicama XI. i XII. dalmatinske brigade koje su bile potpomognute
tenkovima
, izlo?ena unakrsnoj vatri svih automatskih oru?ja, neprijateljska je kolona potpuno razbijena i na kraju uni?tena. Na cesti su nakon borbe le?ale hrpe pobijenih vojnika, uni?tenog oru?ja i razlupanih vozila. Povla?e?i se zajedno s
njema?ko
-
usta?kom
kolonom, u borbi blizu
Konjevrata
uni?ten je jedan ?itav
?etni?ki
korpus
, koji je brojio oko 300 ?etnika.
[36]
[37]
U dana?njoj op?ini ?ibenik je prije rata ?ivjelo ne?to vi?e od 37.000 stanovnika, ali je tijekom 1944. taj broj pao na oko 16.000
[30]
, a u samom gradu je ostalo jo? samo 6.000 stanovnika
[38]
Sa podru?ja ?ibenske op?ine koja je neko? obuhva?ala ju?nu tre?inu dana?nje
?upanije
i brojila 1941. g. 68.000 stanovnika do kraja 1942. godine aktivno je sudjelovalo u
NOB-u
12% stanovni?tva ili 8.182 stanovnika. Do kraja rata i oslobođenja taj broj popeo se na 18.814 u?esnika ili 21% stanovni?tva. Kada se tom broju pribroje 5.362 osobe koje su zbog pripadnosti
NOP-u
odvedene u zatvore i logore, onda je u raznim vidovima antifa?isti?ke borbe bilo uklju?eno 24.176 osoba ?to je ?ak 35,5% stanovnika op?ine. Ukupno 4.572 osobe su poginule u
partizanima
, kao ?rtve fa?isti?kog terora ili ?rtve rata. Od toga su 3.023 poginule u borbama diljem biv?e
Jugoslavije
, a 1.549 su druge ?rtve od kojih su 1.123 ?rtve fa?isti?kog terora od kojih je 729 streljano. U naseljima je ubijeno 1.194 ?rtava, u logorima 197, a 158 ih se smatra ?rtvama rata. Nacionalni sastav poginulih je bio:
Hrvati
3.080,
Srbi
1.450,
?idovi
20 i ostali 22.
[39]
Nakon
kapitulacije Italije
i pred terorom njema?kih nacista, 6.500 ?ena i djece je oti?lo u zbjeg u
El Shatt
[40]
Samo u
bitci na Sutjeci
sudjelovalo je 1.316 boraca iz op?ine ?ibenik a poginulo 535, vi?e nego iz bilo koje druge op?ine.
[41]
Narodnim herojima
su progla?eni ovi borci iz ?ibenika:
Slobodan Macura Bondo
,
Vladimir Peran
,
Miro Vi?i?
,
Mate Stani?i?
,
Dinko ?urkalo
,
Nikola Sekuli? Bunko
,
Ljubo Truta
,
Ante Kronja
[
nedostaje referenca
]
.
Socijalisti?ka Jugoslavija
[
uredi
|
uredi kod
]
1.1.1945. ?ibenik postaje sredi?te
ZAVNOH
-a, tada najvi?eg organa vlasti u Hrvatskoj, pa se mo?e re?i da je do oslobađanja
Zagreba
nakratko bio glavni grad Hrvatske. U ?ibeniku tada borave: Centralni komitet
KPH
, Glavni odbor
AF?
, Glavni odbor
USAOH
-a (Ujedinjeni savez antifa?isti?ke omladine Hrvatske), Pokrajinski komitet
SKOJ
-a, Centralna kazali?na dru?ina narodnog oslobođena Hrvatske i druge organizacije.
[38]
U tom kratkom i slavnom razdoblju u ?ibeniku je otvoreno kino "Sloboda", tiskan je prvi poslijeratni knji?evni ?asopis u Hrvatskoj "Knji?evnik", otvorena Muzi?ka ?kola, ?kola za u?enike u privredi i osnovano profesionalno Narodno kazali?te.
1947. zapo?ete su dvije vrlo va?ne obnove ratom poru?enog grada. Obnavlja se sakristija
katedrale sv. Jakova
, koja se morala potpuno rastaviti i ponovno sazidati te je dovr?ena 1949. Faksimilska rekonstrukcija potpuno sru?ene
Gradske vije?nice
obavljala se najrafiniranijim konzervatorskim radovima u to vrijeme, te je zavr?ena 1960. godine uz mnogobrojna priznanja. 1948. se obnavlja i pro?iruje te?ko o?te?ena luka nakon njema?kog miniranja, te se osniva Dom narodnog zdravlja useljen u biv?u zgradu Burze rada. 1950.
Ivo Viti?
gradi prvu osnovnu ?kolu
Sime Matavulja
. 1951. zapo?inju radovi na izgradnji
Tvornice i valjaonice aluminija Ra?ine-?ibenik
. Za potrebe te tvornice a ujedno i za grad zapo?inje gradnja novog vodovoda od Slapova Krke koji je zavr?en 1953. U međuvremenu preimenovana Tvornica lakih metala "
Boris Kidri?
" je dovr?ena 1955. Izgrađeni su i prvi objekti budu?eg Vinoploda-Vinarije godine 1952. Godine 1956. osniva se brodarsko poduze?e "Obalna plovidba", budu?a "
Slobodna plovidba
". A 1957. osnovana je "Komunalna banka" koja 1965. mijenja ime u "
Jadransku banku ?ibenik
". Od 19. do 25.7.1958. odr?an je prvi
Jugoslavenski dje?ji festival
. Od 1958. do 1961. po projektu
Ive Viti?a
gradi se veliki kompleks recentne arhitekture u povijesnoj jezgri ?ibenika koji uklju?uje: hotel "Jadran", kino "?ibenik" i zgradu op?ine ?ibenik. A uz Poljanu mar?ala Tita Viti? gradi objekt Doma
JNA
, za koji je arhitekt dobio "Borbinu" nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1960. Od 1959. do 1961. grade se prvi ?ibenski neboderi a u svoje vrijeme i prvi u Dalmaciji, "crveni" i "plavi neboder". A 1961. se u njihovoj blizini zavr?ava i osnovna ?kola "Lepa ?ari?". 1962. godine je otvoren i velebni "
Spomen park streljanih
". Godina 1966. prolazi u obilje?avanju 900 godina spomena grada ?ibenika.
Predsjednik Tito
, pokrovitelj velikog jubileja, tad ponovno posje?uje ?ibenik, ?to je ve? prije u?inio: 1948., 1953., 1955., 1958. i 1965. A iste godine je napokon pu?ten u promet most "?ibenik" na Jadranskoj magistrali i znatno pobolj?ao prometnu povezanost grada kojeg su do tad sa zapadnom stranom Krke povezivali trajekti. Pred kraj slavljeni?ke godine po?ela je gradnja turisti?kog naselja Solaris ?iji je ?etvrti i posljednji hotel Andrija zavr?en 1971. Godine 1971. u Crnici je izgrađena osnovna ?kola "Mate Bujas". A na Baldekinu zapo?eta osnovna ?kola "
Mar?al Tito
" dovr?ena 1973. Gradi se i tvornica plasti?ni prerađevina "Poliplast", te je zapo?eta gradnja autobusnog kolodvora u Dragi i dvorane Baldekin iste te 1971.. Od 1973. do 1975. arhitekt Ante Vulin radi na rekonstrukciji
Kne?eve pala?e
u "
Muzej grada ?ibenika
", a njegovo maestralno rje?enje je dobilo
"nagradu Vladimir Nazor"
. Godine 1979. u ?ibeniku je odr?an dio natjecanja 8.
mediteranskih igara
: odbojka, nogomet i kajak u Zatonu. Godine 1980. otvorena je najve?a robna ku?a u Dalmaciji "?ibenka" a zapo?inje gradnja najve?eg stambenog naselja u ?ibeniku "Vidici" dovr?ena 1984. Nakon 8 godina gradnje dovr?ena je Poliklinika, prvi objekt u gradu građen u
brutalisti?kom
stilu. 9.4.1983.
ko?arka?ki klub ?ibenka
pobjedom u majstorici nad
K.K. Bosnom
nakon slobodnih bacanja
Dra?ena Petrovi?a
postaje
prvak Jugoslavije
. Nakon toga navija?i su u gradu priredili neviđeno slavlje pa se taj dan smatra i danom osnivanja navija?ke skupine "
?ibenski funcuti
". U godinu dana je izgrađena osnovna ?kola "
Rade Kon?ar
" na ?ubi?evu i predana na kori?tenje 1984. Sljede?e godine je dovr?ena i izgradnja "nove po?te", objekt je nagrađen kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1985. Nakon izgradnje Vidika kre?e se u izgradnju novog stambenog naselja Krvavice i novog stambenog kompleksa na ?ubi?evcu a 1988. i na Meterizama. 1989. zavr?ena je i izgradnja novog srednje?kolskog centra. 9.4.1991.
ko?arka?ice "Elemesa"
pobjeđuju ko?arka?ice "Crvene zvijezde" i postaju prvakinje Jugoslavije.
Od prijeratnog te?a?kog grada s oko 16 tisu?a stanovnika, ?ibenik je u ovom razdoblju prerastao u zna?ajno sredi?te industrijske proizvodnje (obojeni metali,
crna metalurgija
, plasti?ne prerađevine), pomorske privrede (veliko brodarsko poduze?e "Slobodna plovidba", Mornari?ko-tehni?ki zavod "
Velimir ?korpik
") i lu?ko-tranzitnog prometa za specijalne rasute terete (
fosfat
i umjetno gnojivo), te proizvodnje i prometa vina i alkoholnih pi?a (Vinoplod-Vinarija), itd. s 41-u tisu?u stanovnika 1991. ?ezdesetih, sedamdesetih a poglavito osamdesetih godina naglo se razvija i turizam kad se grade veliki turisti?ko-ugostiteljski objekti ?irom rivijere. A zahvaljuju?i prirodnim potencijalima unutar tada?nje op?ine ?ibenik progla?avaju se ?ak dva
Nacionalna parka
,
"Kornati"
1980. i
"Krka"
1985. Tako da je 1990. na ?ibenskoj rivijeri boravilo 400.000 uglavnom stranih turista koji je ostvarilo 3,5 milijuna no?enja. Urbana aglomeracija se vi?e nego udvostru?ila. Pedesetih su izgrađeni su prvi "le?e?i" neboderi na Baldekinu a osamdesetih godina ni?u i velika stambena naselja na Vidicima, Krvavicama, ?ubi?evcu i Meterizama. izgrađeno je vi?e ?kolskih objekata, od toga osam velikih ?kolskih zgrada, Poliklinika, sportski stadion ?ubi?evac, dvorana Baldekin, otvoreni bazen na Crnici i zatvoreni u Solarisu, itd.
[31]
?ibenik je 1988. godine zauzimao drugo mjesto u
SR Hrvatskoj
po stupnju razvijenosti, prema tada?njim glavnim ekonomskim pokazateljima.
[42]
-
Vladimir Nazor
u ?ibeniku 18.2.1945.
-
-
Poljana mar?ala Tita i tad novi
Viti?ev
Dom JNA
-
Izgradnja "le?e?eg nebodera" i "crvenog nebodera" na Baldekinu 1961.
Grad ?ibenik i okolica su se na po?etku
rata u Hrvatskoj
na?li na udaru
krajinskih
snaga iz dalmatinskog zaleđa, kojima je s vremenom sve vi?e potpore davala
JNA
. Kada su u rujnu
1991
. blokirane kasarne i drugi objekti JNA, Kninski korpus pod generalom
Ratkom Mladi?em
je pokrenuo veliku ofenzivu na ?ibenik. Nakon vi?ednevnih ?estokih borbi, poznatih kao tzv.
rujanski rat
, snage JNA su prisiljene na povla?enje, te su se ti događaji smatrali jednom od prvih velikih hrvatskih pobjeda u ratu. Sam ?ibenik je relativno malo stradao u tim događajima, ali biva podvrgnut stalnom bombardiranju s krajinskih polo?aja, koji su izazvali razaranja i ljudske ?rtve. Ratne operacije u okolici ?ibenika su zavr?ile s
Operacijom Oluja
na ljeto 1995.
Nakon rata te?ka industrija je uni?tena a turizam je zamro. Uni?tenju industrije su najvi?e kumovali problemi s distribucijom struje i politika.
TEF
je uni?ten umjesto relociran na ve? pripremljenu poslovnu zonu Podi.
TLM
je obnovljen nakon ratnih o?te?enja al ne u potpunosti zbog politike prema BiH. A ostali proizvodni pogoni, brodarske firme, trgova?ka poduze?a su uni?teni
privatizacijama
. U hotelima je stanovalo preko 18.000 prognanika i izbjeglica nakon kojih su turisti?ki resursi ostali uni?teni. Rezultat svega toga je to da se jedan od najbogatijih gradova
SFRJ
krajem 20. stolje?a pretvorio u "grad slu?aj". A broj stanovnika stalno opada i ima ih 9 tisu?a manje nego 1991. godine.
Prvi rezultati popisa iz
2021.
godine govore da je broj stanovika ?ibenika u daljnjem opadanju i da je pao na 42.589, ?to je manje nego ?to ih je bilo na popisu 1961. godine. Broj stanovnika gradskog naselja ?ibenik je na razini iz 1971. godine i iznosi 31.085 stanovnika.
[43]
Prema popisu stanovni?tva iz
2011.
Grad ?ibenik broji 46.332 stanovnika.
Nacionalni sastav stanovnika:
Hrvati
94,6%, slijede
Srbi
zastupljeni s 3,1%.
Stanovni?vo prema vjeri:
katolici
88%,
pravoslavci
3%,
ateisti
,
agnostici
, ne izja?njeni 7,5%
[44]
Prosje?na starost građana grada ?ibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za ?iben?anke ve?i i iznosi 44,8 a za ?iben?ane 41,8 godina. ?iben?ana ima 22 408 a ?iben?anki 23 924.
[45]
Prema popisu stanovni?tva iz
2001.
?ibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni sa 3%.
Popis stanovni?tva
1991.
je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je te?e uspoređivati podatke za op?inu ?ibenik koja je tad zauzimala jednu tre?inu
?upanije ?ibensko-kninske
. Pa je Op?ina ?ibenik tad imala 85 002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2%
Jugoslavena
. Ako se gleda samo grad ?ibenik on broji 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad ?ibenik broj stanovnika bi bio 55 842.
Gradske ?etvrti i naselja
[
uredi
|
uredi kod
]
Grad ?ibenik sastoji se od 31 naselja
[46]
:
- Boraja
, 249 stan.
- Brnjica
, 72 stan.
- Brodarica
, 2,534 stan.
- ?vrljevo
, 64 stan.
- Danilo
, 376 stan.
- Danilo Biranj
, 442 stan.
- Danilo Kraljice
, 104 stan.
- Donje Polje
, 267 stan.
- Dubrava kod ?ibenika
, 1,185 stan.
- Gori?
, 147 stan.
- Gradina
, 303 stan.
- Greba?tica
, 937 stan.
- Jadrtovac
, 171 stan.
- Kaprije
, 189 stan.
- Konjevrate
, 173 stan.
- Krapanj
, 170 stan.
- Kvanj
,
- Lepenica
, 68 stan.
- Lozovac
, 368 stan.
- Mandalina
,
- Mravnica
, 70 stan.
- Perkovi?
, 111 stan.
- Podine
, 26 stan.
- Radoni?
, 79 stan.
- Raslina
, 567 stan.
- Ra?ine
,
- Sitno Donje
, 561 stan.
- Slivno
, 110 stan.
- Solaris
,
- ?ibenik
, 34.302 stan.
- Vrpolje
, 776 stan.
- Vrsno
, 67 stan.
- Zabla?e
,
- Zaton
, 978 stan.
- Zlarin
, 284 stan.
- ?abori?
, 479 stan.
- ?irje
, 103 stan.
Danas je ?ibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko sredi?te
?ibensko-Kninske ?upanije
koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stolje?a ?ibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), ?ibenska luka je bila među najve?ima u biv?oj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno o?te?en u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.
Od 1960. godine redovito se odr?ava
Međunarodni dje?ji festival
(po?inje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najve?i kulturni događaj u ?ibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i dru?tva iz cijeloga svijeta. Turizam ima sve ve?u va?nost.
Od 2011. godine u napu?tenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris odr?ava se jedan od najbolji ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetni?ki direktor festavala i jedan od najzaslu?niji da je ovaj veliki projekt za?ivio je ?iben?anin Mate ?kugor.
[47]
Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u ?ibenik vi?e od 30 000 posjetitelja iz cijele Europe. Glazbeni program u trajanju od 5 dana sa vi?e od 120 izvoda?a na 3 open-air pozornice i dva dj hangara bio je koncipiran na na?in da zadovolji i najistan?anije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja je ve? narastao na 45 000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala.
[48]
Festival dalmatinske ?ansone glazbeni je događaj duge tradicije koji se koji se odr?ava u ?ibeniku svake godine u mjesecu kolovozu.
[49]
Grad ?ibenik ima izuzetno zna?ajan prometni polo?aj, dobre veze omogu?uju izravne komunikacije. Okosnica je
Jadranska magistrala
s odvojcima do Drni?a (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutra?njost Hrvatske. Odvojak ove ceste vodi do
Skradinskog buka
i
Skradina
, a drugi odvojak do
Ro?kog slapa
. Od Knina se nastavlja cesta preko
Dinare
. do grani?nog prijelaza Strmica. U lipnju 2005., dovr?etkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, ?ibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Zna?ajna je prometnica i ?eljezni?ka pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zra?ni se promet odvija preko zra?ne luke Split (50 km od ?ibenika) i zra?ne luke Zadar (70 km od ?ibenika).
Osnovne ?kole: "Meterize", "Vidici", "Fausta Vran?i?a", "Jurja ?i?gori?a", "Jurja Dalmatinca", "Petra Kre?imira IV", "Tina Ujevi?a".
Srednje ?kole: "Ekonomsko-upravno-birotehni?ka i trgova?ka ?kola", "Turisti?ko ugostiteljska ?kola", "Tehni?ka ?kola", "Gimnazija Antuna Vran?i?a", "Industrijsko obrtni?ka ?kola", "?kola za obrtni?ka zanimanja", "Medicinska i kemijska ?kola", "Prometno-tehni?ka ?kola", Glazbena ?kola "Ivana Luka?i?a".
Visoko ?kolstvo: Veleu?ili?te u ?ibeniku obrazuje polaznike u podru?ju dru?tvenih i tehni?kih znanosti, turizma, organizacije i informatike.
[50]
?ibenik je i grad mladih i grad sporta. U gradu ?ibeniku sporta?ima je na raspolaganju ?etrdeset sportskih objekata: tri nogometna igrali?ta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika sportska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrali?ta, vi?e automatskih kuglana, Vesla?ki centar u Zatonu te na obali u ?ibeniku.
- Sveti Nikola Taveli?
, prvi hrvatski svetac XIV. st.
- Juraj Dalmatinac
, graditelj i kipar, rodom iz Zadra ve?i dio ?ivota proveo u ?ibeniku XV. st
- Juraj ?i?gori?, pjesnik
, pjesnik XV. st.
- Antun Vran?i?
, humanist XVI. st.
- Faust Vran?i?
, izumitelj i jezikoslovac XVI. st.
- Nikola Tommaseo
, knji?evnik, jezikoslovac i politi?ar, ideolog autonoma?a XIX. st.
- Simo Matavulj
, profesor i knji?evnik, ?lan
SANUa
XIX. st.
- Vojidrag Ber?i?
, redatelj i scenarist
- Jovan Ra?kovi?
, psihijatar, ideolog srpskih separatista, ?lan
SANUa
XX. st
- Ivan Viti?
, arhitekt XX. st.
- Velimir Kljai?
, rukometa?, zlatni olimpijac
- Vice Vukov
, pjeva?
- Dolores Lamba?a
, glumica
- Dra?en Petrovi?
, ko?arka?
- Ante Despot
, kipar
- Arsen Dedi?
, kantautor
- Mi?o Kova?
, pjeva?
- ?piro Guberina
, glumac
- Ivo Bre?an
, knji?evnik i scenograf
- Vinko Bre?an
, redatelj
- Goran Vi?nji?
, glumac
- Maksim Mrvica
, pijanist
- Denis Latin
, novinar
- Aleksandar Petrovi?
, ko?arka?, izbornik
- Neven Spahija
, ko?arka?ki trener, izbornik
- Antonija Mi?ura
, ko?arka?ica
- Dean Ra?unica
, nogometa?
- Gordon Schildenfeld
, nogometa?
- Ivan Ergi?
, nogometa?
- Vinko Nikoli?
, pisac, pjesnik, publicist, knji?evni kriti?ar i novinar.
- Ante Rukavina
, nogometa?
- Perica Buki?
, vaterpolist
- Antonija Bla?e
, hrvatska televizijska voditeljica
- Jo?ko Lokas
, TV voditelj
- Franka Klari?
, hrvatska kazali?na, televizijska i filmska glumica
- Mate Gulin
, glumac
- Igor Cukrov
, hrvatski pjeva? i glazbenik
- Kre?imir Baranovi?
, hrvatski skladatelj i dirigent
- Petar Vlahov
, novinar
- Leon Lu?ev
, glumac
- Sini?a ?karica
, hrvatski producent i glazbeni urednik
- Nikodim Mila?
, dalmatinski valdika i kanonista
- Mladen Bja?i?
, knji?evnik i novinar
- Vesna Parun
, hrvatska pjesnikinja, koja se smatra jednom od najistaknutijih li?nosti hrvatske poezije i knji?evnosti za djecu u drugoj polovici 20. vijeka.
- Franko ?kugor
, hrvatski tenisa?
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
-
-
-
-
-
-
-
Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt
sv. Lovre
-
Hrvatsko narodno kazali?te u ?ibeniku
-
Gradska knji?nica arhitekta
Ive Viti?a
-
-
Partizansko spomen groblje Kvanj
Panorama na ?ibensku rivu s mula Krke
- ↑
Izmjene i dopune (IV) prostornog plana uređenja grada ?ibenika- Prijedlog plana za javnu raspravu
Arhivirano
2016-03-06 na
Wayback Machine-u
, Slu?bene stranice grada ?ibenika
- ↑
Tamara Vrdoljak,
?IBENIK - Najstariji samorodni hrvatski grad
Arhivirano
2017-08-20 na
Wayback Machine-u
, HR svijet, 12.3.2010.
- ↑
Dr. Miroslav Kravar : O imenu grada ?ibenika; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 59-74
- ↑
4,0
4,1
4,2
4,3
4,4
4,5
Slavo Grubi?i?: "?ibenik kroz stolje?a", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1974.
- ↑
Vilaja - Crni vrh
, Hrvatski planinarski savez
- ↑
Dr. Mladen Friganovi?: Geografske osnove polo?aja i razvoja ?ibenika; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 13-17
- ↑
Srednje mjese?ne vrijednosti klimatolo?kih elemenata
, Dr?avni hidrometeorolo?ki zavod
- ↑
Hrvatska enciklopedija - ?ibenik
- ↑
Prof. Frano Dujmovi?: Postanak i razvoj ?ibenika od 1066. do 1409. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 13-17
- ↑
Prof. Slavo Grubi?i?: ?ibenik i Venecija 1409-1412. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 121-132
- ↑
Tomislav Donđivi?,
?ibenik je po broju stanovnika najve?i grad u Dalmaciji!
, ?ibenikIN, 05.05.2013.
- ↑
Dr Grga Novak: ?ibenik u razdoblju mleta?ke vladavine (1412-1797); "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 133-288
- ↑
Dr Ferdo ?ulinovi?: ?ibenik od pada Venecije do sloma francuske vlasti (1797-1813); "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 289-315
- ↑
Dr Stjepo Obad: Ekonomski, socijalni i politi?ki razvoj ?ibenika od 1814. do 1859. godine; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 329-376
- ↑
?Hrvatsko narodno kazali?te u ?ibeniku - Kazali?na povijest”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2016-05-04
. Pristupljeno 2014-04-27
.
- ↑
Prof. Julije Grabovac: Trijumf narodne misli u ?ibeniku; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 377-408
- ↑
Ante ?upuk, Hrvatska enciklopedija
- ↑
Ivo Livakovi?,
Crtice iz ?ibenske povijesti 3
, ?ibenikIN, 04.11.2012.
- ↑
Prof. Slavo Grubi?i?: Pregled povijesti ?ibenika 1873-1921; "?ibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1976. str. 409-442
- ↑
Davor Krile,
So?anska boji?nica - najve?e dalmatinsko groblje
, Slobodna Dalmacija, 13.04.2014.
- ↑
Revolucionarni pokret Jugoslavenskih mornara u ?ibeniku god. 1917.-1918.
Arhivirano
2016-03-11 na
Wayback Machine-u
, ≫Pobilje?io hronolo?kim redom jedan biv?i revolucionarac.≪, Split, u velja?i 1919.
- ↑
Fotogalerija-Dolazak Talijana u ?ibenik 6.11.1918 i Odlazak nakon 30 mjeseci okupacije
, Sebenico.com
- ↑
Fotogalerija-Povratak ?ibenika pod okrilje Kraljevine SHS 13.6.1921.
, Sebenico.com
- ↑
Ivo Livakovi?,
Crtice iz ?ibenske povijesti 4
Arhivirano
2021-06-13 na
Wayback Machine-u
, ?ibenikIN, 16.12.2012.
- ↑
"Politika", 10. maj 1937
- ↑
Milivoj Bla?evi?,
Prilog za povijest lu?ko-trgova?kog i ?eljezni?kog prometa ?ibenika od 1921. do 1941. godine
, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.
- ↑
Mario ?mit, Izgradnja hrvatske aluminijske industrije, TLM ?ibenik, 1997.
- ↑
Sibe Kvesi?,
DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI
, Zagreb 1960. str. 59, 67
- ↑
Fotogalerija-Dolazak Talijana u ?ibenik 15.4.1941.
, Sebenico.com
- ↑
30,0
30,1
30,2
30,3
30,4
Nikica Bari?,
?ibenik pod upravom Nezavisne Dr?ave Hrvatske
,?asopis za suvremenu povijest, Vol.35 No.2 X. 2003. str. 515
- ↑
31,0
31,1
31,2
31,3
Ivo Livakovi?: "Tisu?ljetni ?ibenik", Gradska knji?nica "Juraj ?i?gori?", ?ibenik, 2002.
- ↑
Sibe Kvesi?,
DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI
, Zagreb 1960. str. 147,148,180,187-206
- ↑
Sibe Kvesi?,
DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI
, Zagreb 1960. str. 414,415,449,486
- ↑
Sibe Kvesi?,
DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI
, Zagreb 1960. str. 612,613,617,688
- ↑
DANAS SLAVIMO OSLOBOđENJE ?IBENIKA U 2. SVJETSKOM RATU
, ?ibenik IN, 03.11.2013.
- ↑
Sibe Kvesi?,
DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILA?KOJ BORBI
, Zagreb 1960. str. 712-714
- ↑
Mirko Novovi?, Stevan Petkovi?: Prva dalmatinska proleterska brigada,
Oslobođenje ?ibenika
, Beograd : Vojnoizdava?ki zavod
- ↑
38,0
38,1
Hrvoje Matkovi?, Pa?ko Pai?: "?ibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.
- ↑
V. ?erjavi?, Gubici stanovni?tva Jugoslavije 1941.-1945., Zagreb, Globus, 1992. str. 259.
- ↑
Op?inski odbor SUBNOR-a ?ibenik,
ZBORNIK POGINULIH BORACA, ?RTAVA FA?ISTI?KOG TERORA I ?RTAVA RATA ?IBENSKE OP?INE OD 1941?1945. GODINE
, ?ibenik 1978.
- ↑
Broj boraca sa Sutjeske po op?inama rođenja
- ↑
Mirna Jasi?,
Zdravko Petkovi? Daleko od predratnog prosperiteta
, Portal Novosti, 11.11.2014.
- ↑
?Archive copy”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2022-01-15
. Pristupljeno 2022-01-14
.
- ↑
Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2011. Stanovni?tvo prema dr?avljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku str. 44,45,125
- ↑
Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2011. Stanovni?tvo prema spolu i starosti str. 72,524
- ↑
?Statut grada ?ibenika”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2015-09-24
. Pristupljeno 2014-04-28
.
- ↑
?Intervju Mate ?kugora”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2013-02-07
. Pristupljeno 2013-07-24
.
- ↑
o terraneu
- ↑
??ibenik Croatia - tourist destinations, information and attractions” [Sibenik Hrvatska - turisti?ke destinacije, informacije i znamenitosti]
(en). www.sibenik-croatia.com. Arhivirano iz
originala
na datum 2018-05-20
. Pristupljeno 2018-05-20
.
- ↑
?Veleu?ili?te u ?ibeniku - O nama”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2014-02-23
. Pristupljeno 2014-04-28
.
- Slavo Grubi?i?: "?ibenik kroz stolje?a", Muzej grada ?ibenika, ?ibenik, 1974.
- Slavo Grubi?i?: "?ibenik spomen zbornik o 900. obljetnici", ?ibenik, 1976.
- Hrvoje Matkovi?, Pa?ko Pai?: "?ibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.
- Ivo Livakovi?: "Tisu?ljetni ?ibenik", Gradska knji?nica "Juraj ?i?gori?", ?ibenik, 2002.