Volkswagen Buba
(
njem.
Volkswagen Kafer
, slu?beni naziv
Typ 1
)
automobil
je
njema?kog
proizvođa?a
Volkswagena
. Buba se proizvodila u razdoblju od
1938.
do
2003.
godine te je postala jedan od najpoznatijih i najpopularnijih automobila svih vremena. U tom je vremenu proizvedeno 21.529.464 automobila (od ?ega 15.444.858 u Njema?koj i oko 3.350.000 u
Brazilu
).
[1]
Kada je godine
2003.
proizveden posljednji primjerak u
Meksiku
, Buba je ve? bila najprodavaniji model (bez mijenjanja dizajna) nekog automobila u povijesti.
Kao rijetko koji automobil, Buba je dosegla
kultni
status te ima veliki broj ljubitelja ?irom svijeta, udru?enih u klubove. Pojavljivala se u popularnoj kulturi (Herbie u istoimenom
Disneyevom
serijalu filmova), bila jedan od za?titnih znakova
hippie
pokreta te neiscrpan izvor inspiracije za brojne profesionalne i amaterske prerade.
Godine
1934.
njema?ki je
in?enjer
austrijskog
podrijetla
Ferdinand Porsche
, u suradnji s tvrtkom
NSU Motorenwerke AG
izradio tri
prototipa
oznake
Typ 32
, ?to je bila osnova iz koje je uz sitne modifikacije kasnije nastala Buba.
[2]
Prototip je nastao nakon direktne zapovijedi
Adolfa Hitlera
, koji je na otvaranju
berlinske
automobilske izlo?be 1933. odr?ao svoj prvi govor kao
Fuhrer
, u kojem je između ostalog obe?ao da ?e uskoro svaka prosje?na radni?ka obitelj imati automobil.
[3]
Postoje naznake da je prototip
Typ 32
bio inspiriran modelom iz
1920-ih
, in?enjera
Josefa Ganza
.
[4]
Ime Volkswagen doslovno zna?i "narodno vozilo". Hitler je tra?io od Porschea vozilo koje bi petoro?lanu obitelj moglo prevesti brzinom do 100 km/h i koje ne bi ko?talo preko 1000
reichsmaraka
, ?to je bila cijena manjeg
motocikla
i ?to je prosje?na obitelj mogla u?tedjeti u ?etiri godine ukoliko bi svaki tjedan ostavila sa strane 5 RM.
[5]
Dana
22. lipnja
1934.
Udru?enje njema?kih proizvođa?a automobila (
RDA
) potpisalo je ugovor s Porscheom o proizvodnji
Volkswagena
. Porsche je trebao isporu?iti tri prototipa novog automobila u roku od 10 mjeseci, za ?to mu je pla?eno 20.000 RM. U suradnji s tvrtkom NSU, glavni Porscheov in?enjer
Erwin Komenda
, Porscheov sin
Ferry Porsche
i ekipa in?enjera prionuli su izradi vozila, a glavnu im je pote?ko?u predstavljao Hitlerov uvjet da automobil ne smije biti skuplji od 900 RM (?to je kasnije pove?ano na 990 RM), te su prototipovi isporu?eni RDA-u tek u listopadu
1936.
[3]
Kako je prototip koristio nezadovoljavaju?i
dvotaktni motor
, koji nije uspio pogoniti automobil do zahtijevane brzine od 100 km/h, Porscheov in?enjer
Franz Reimspiess
konstruirao je
?etverotaktni
?etverocilindri?ni boxer motor ?iji se osnovni dizajn koristio u svim kasnijim izvedbama VW Bube.
[3]
Premda Porscheovi ljudi nisu uspjeli proizvesti automobil po zahtijevanoj cijeni, njihovo se vozilo svidjelo Hitleru te je on daljnju proizvodnju povjerio
Deutsche Arbeitsfrontu
(
DAF
), na ?ijem je ?elu bio
Robert Ley
. Ley je iskoristio trenutak za samopromociju, odr?av?i niz govora u kojima je isticao da je DAF preuzeo proizvodnju Volkswagena nakon ?to "
kapitalisti
nisu uspjeli zbog kratkovidnosti, zavisti, profiterstva i gluposti".
[6]
Porsche, koji je sad radio za DAF, izgradio je novu Volkswagenovu tvornicu u
Fallerslebenu
(dana?nji
Wolfsburg
). Tvrtka je dobila ime GEZUVOR (
Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutchen Volkswagen GmbH
- Dru?tvo za izradu njema?kog narodnog vozila). Tro?kovi gradnje tvornice bili su enormni, ?to je Ley donekle pokrio financijskim malverzacijama DAF-ovih fondova i novcem od ?lanstva (DAF je u nacisti?koj Njema?koj bio neka vrst
sindikata
).
?e?ki je proizvođa? automobila
Tatra
pokrenuo sudsku tu?bu kad je ustanovljeno da novi automobil prili?no nalikuje njihovom modelu T97, u dizajnu, tada revolucionarnom zra?nom hlađenju te motoru postavljenom straga sa stra?njim pogonom. Tu?ba je uga?ena kada je Tre?i Reich
1938.
okupirao
?ehoslova?ku
. Tatra je nakon
rata
ponovo pokrenula tu?bu te je
1961.
presuđeno da im tvrtka Volkswagen mora isplatiti 3.000.000
DEM
, ?to je uvelike usporilo razvoj Bube.
[7]
Proizvodnja je po?ela krajem 1938., a prvi su se modeli Volkswagena pojavili po?etkom
1939.
godine, pod slu?benim nazivom "KdF-Wagen" (
KdF
je zna?ilo "Kraft durch Freude" - "Snaga kroz radost", ?to je bio slogan DAF-a). ?ak 340.000 Nijemaca uplatilo je automobil prema DAF-ovom planu ?tednje (
"5 Mark die Woche musst Du sparen - willst Du im eignen Wagen fahren!"
- "U?tedi 5 maraka tjedno kako bi se vozio u vlastitom automobilu"), no zbog po?etka
Drugog svjetskog rata
nitko od njih nije ga dobio. Cijeli je projekt bio financijski neisplativ te je postojao isklju?ivo iz propagandnih razloga, a bio je mogu? kao posljedica te?ke financijske korupcije nacisti?kog re?ima.
[6]
Drugi svjetski rat i poslijeratna obnova proizvodnje
[
uredi
|
uredi kod
]
S izbijanjem rata volfsbur?ka je tvornica prestala s proizvodnjom KdF-Wagena i preorijentirala se na proizvodnju vojnih vozila. Neka od njih su
Typ 82 Kubelwagen
(terensko vozilo, zapravo adaptirani KdF-Wagen), njegova podvrsta
Typ 155
s
gusjenicama
te
Typ 128 Schwimmwagen
,
amfibijsko
vozilo s pogonom na sva ?etiri kota?a i propelerom. Posebna prerada KdF-Wagena, zapravo Kubelwagen s karoserijom KdF-Wagena, zvala se
Kommandeurwagen
, no proizvedeno ih je samo 669 do kraja rata.
Nakon po?etka
savezni?kih
bombardiranja, ve?ina se proizvodnje preselila u podzemne bunkere. To je omogu?ilo brzi oporavak tvornice nakon svr?etka rata. Tvornica je bila u rukama
Amerikanaca
, koji su je prepustili
Britancima
. Potonji su je planirali raspustiti i strojeve preseliti u Veliku Britaniju, no britanske tvrtke nisu bile zainteresirane za tvornicu jer su je proglasile zastarjelom i ekonomski neisplativom.
[8]
Proizvodnja je obnovljena, ali su se i dalje proizvodila samo vojna vozila, ovaj put za britansku vojsku. Upraviteljem je imenovan britanski ?asnik
Ivan Hirst
, koji je uspio uvjeriti britanske vojne vlasti da naru?e vozila te je tvornica do
1946.
proizvodila 1000 vozila mjese?no, pod novim-starim imenom
Volkswagen
. Tada?nje su Bube poznate pod
engleskim
nazivom "split window" (podijeljeni prozor), zbog karakteristi?nog stra?njeg stakla. Sljede?e je godine izvezeno 5 automobila u
Nizozemsku
, ?to je bio prvi njema?ki izvoz nakon rata. Do
1952.
u Nizozemsku je izvezeno 10.000 Volkswagena.
[9]
Godine
1948.
za direktora tvornice postavljen je Nijemac
Heinz Heinrich Nordhoff
, pod ?ijom upravom proizvodnja strelovito raste te je
1955.
s trake iza?lo milijunto vozilo.
[9]
Buba je imala naprednu tehnologiju u klasi malih automobila te je lako?om postizala bolje performanse od konkurenata, kao ?to su bili
Renault 4CV
,
Citroen 2CV
ili
Morris Minor
. Postizala je 115 km/h sa standardnim 33
KS
motorom, rijetko se kvarila i bila prili?no udobna. Osim u Nizozemsku, izvozila se u
Belgiju
, a u
Irskoj
i
Brazilu
sklapala su se vozila od dijelova uvezenih iz Njema?ke. U Sjedinjenim su Dr?avama, po obi?aju, bili skepti?ni prema europskim automobilima, ali se Nordhoff nije predavao i ve? 1955. Volkswagen je s 28.097 komada bio najprodavaniji uvozni automobil u SAD-u. Tijekom
1960-ih
potra?nja za Bubom poprimala je oblike histerije te je
1963.
u SAD-u prodano vi?e Buba nego u Njema?koj.
[9]
Tako je Buba postala va?nim dijelom "njema?kog gospodarskog ?uda" (
Wirtschaftswunder
).
Dizajn Bube pretrpio je mnoge promjene tijekom
1950-ih
i 1960-ih. Posebice se to odnosilo na stra?nje staklo, koje je bilo podijeljeno ("split window"), pa manje i ovalno (cjelovito) te na koncu cjelovito veliko staklo, kakvo je ostalo do kraja proizvodnje.
[10]
Također je bilo promjena u motoru, koji je zamijenjen ja?im 1,2 litarskim, a kasnije (
1967.
) i 1,5 litarskim s 54 KS.
Do po?etka
1970-ih
Buba je postala najprodavaniji automobil svih vremena (slu?beno je to bilo
17. velja?e
1972.
godine, kada je proizvedena Buba br. 15.007.034, ?ime je Volkswagen preuzeo rekord od
Fordovog
Modela T
). Buba i danas dr?i titulu najprodavanijeg automobila istog dizajna, sa 21.529.464 proizvedenih primjeraka. Na listi svih vremena vodi
Toyota Corolla
, koja se prodala u preko 40 milijuna primjeraka, no taj je automobil pretrpio nekoliko drasti?nih promjena izgleda od
1966.
do danas. Buba se na toj listi nalazi na 4. mjestu, iza Corolle,
Ford F-Series
kamioneta i
Volkswagen Golfa
.
[11]
U?av?i u ?etvrto desetlje?e proizvodnje, Volkswagenova je Buba polako po?ela gubiti utrku s novijim modelima automobila. Premda je
1971.
zabilje?io rekordnu prodaju od 1,3 milijuna primjeraka Bube, Volkswagen je po?eo uvoditi i druge modele, kako bi mogao parirati na tr?i?tu koje se okretalo ve?im i sna?nijim automobilima. Među njima su bili
Typ 3
,
Typ 4
te
K70
. Međutim, ni jedan od tih automobila nije se pribli?io uspjehu Bube koja je u međuvremenu također bilje?ila strmoglav pad prodaje pa je tvrtka bila na rubu bankrota. Uz pomo? njema?ke vlade
1974.
je u tvornici u Wolfsburgu po?ela proizvodnja novog, modernijeg automobila s prednjim pogonom -
Golfa
, kojeg je dizajnirao Talijan
Giorgetto Giugiaro
. Premda se proizvodnja Bube nastavila u drugim tvornicama ?irom svijeta, u Njema?koj se veoma smanjila, sve dok u sije?nju
1978.
godine nije proizveden posljednji primjerak (u
Osnabrucku
se
kabriolet
izvedba Bube proizvodila do
1980.
).
Nakon ga?enja proizvodnje u Njema?koj, glavne tvornice za sklapanje Bube bile su u
meksi?koj
Puebli
i u
brazilskom
Sao Bernardu do Campu
. U
Sarajevu
se u
TAS
-u Buba sklapala od
1972.
do
1976.
u tri ina?ice, 1200, 1300 i 1303 (
Super Beetle
), nakon ?ega se i ta tvornica preorijentirala na proizvodnju Golfa.
[12]
Buba se u Meksiku sklapala u tvornici u Puebli od
1967.
godine. Od
1954.
postojala je tvrtka Volkswagen Mexicana, S.A., koja je ispo?etka koristila
Chryslerove
pogone za proizvodnju. Nakon 36 godina proizvodnje, tvornica u Puebli je proizvela posljednju originalnu Bubu dana
30. srpnja
2003.
Vozilo je odmah otpremljeno u Volkswagenov
muzej
u Wolfsburgu, a pratio ga je
mariachi
sastav.
[13]
U Brazilu je proizvodnja prestala
1986.
, da bi ponovo bila pokrenuta
1993.
, ali je zbog nezadovoljavaju?ih rezultata prodaje
1996.
definitivno uga?ena. U Europi je Volkswagen s prodajom Bube prestao jo?
1985.
, premda su privatne tvrtke uvozile meksi?ki model sve do prestanka proizvodnje
2003.
Razlozi prestanka proizvodnje prvenstveno su u padu prodaje - primjerice,
2003.
je proizvedeno samo 30.000 modela, u usporedbi s 1,3 milijuna iz rekordne 1971. Uz to, ukus potro?a?a se dosta promijenio, pa su najprodavaniji modeli, uz Golfa, postali
Passat
i
Touareg
. Također, meksi?ku je proizvodnju dodatno pogodila odluka njihove vlade da zabrani kori?tenje Buba kao
taksija
u
Ciudad de Mexicu
, zbog velike emisije ?tetnih plinova (Ciudad de Mexico je jedan od najzagađenijih svjetskih gradova
[14]
), kao i zbog zakona da taksi vozila moraju imati ?etvora vrata.
- Sao Bernardo do Campo
,
Brazil
- Puebla
,
Meksiko
- Wolfsburg
,
SR Njema?ka
- Hanover
, SR Njema?ka
- Emden
, SR Njema?ka
- Ingolstadt
, SR Njema?ka
- Osnabruck
, SR Njema?ka
- Lagos
,
Nigerija
- Uitenhage
,
JAR
- Bruxelles
,
Belgija
- Jakarta
,
Indonezija
- Sarajevo
,
SFRJ
(
TAS
- Tvornica automobila Sarajevo)
- Manila
,
Filipini
- Melbourne
,
Australija
- Auckland
,
Novi Zeland
Zna?ajke dizajna Bube, kao ?to su straga smje?ten, zrakom hlađeni ?etverocilindri?ni boxer motor, stra?nji pogon, aerodinami?an oblik i konstrukcija okvira bez samonose?e karoserije mogu se također na?i u drugim vozilima razvijenim u isto vrijeme. Karakteristika Bube je da su ove zna?ajke bile prisutne tijekom cijelog proizvodnog razdoblja, iako su drugdje
1960-ih
i
1970-ih
zra?no hlađenje i stra?nji motor u automobilskoj industriji uglavnom nestali, a samonose?a je karoserija ve?
1950-ih
bila standard u automobilskoj industriji.
Bubu je od samih po?etaka krasila vrlo jednostavna, ali kvalitetno izrađena unutra?njost, u kojoj je bilo malo toga osim upravlja?a, pedala, mjenja?a, ru?ne ko?nice, brzinomjera i indikatora goriva. Iza volana su bili otvori za ventilaciju, dok se na suvoza?evoj strani nalazio pretinac za rukavice i ru?ica za dr?anje. Na upravlja?u je bio grb grada Wolfsburga. Detalji unutra?njosti su se neznatno mijenjali tijekom godina.
Buba je uobi?ajeno imala samo jedan klju?, koji je otvarao sva vrata i pokretao motor.
[15]
Imala je zra?no nepropusnu unutra?njost, zbog koje je mogla plutati na vodi
[16]
(te je Volkswagen ?ak koristio tu ?injenicu u reklamne svrhe
[17]
), a vrata su se lak?e zatvarala ukoliko bi se malo otvorio prozor.
[16]
Voza?ev i suvoza?ev prozor imali su leptir stakla. Ve?ina je modela imala prednja sjedala s podesivim naslonom i mogu?no??u pomicanja naprijed-natrag. Nasloni za glavu nisu se serijski ugrađivali sve do kasnijih modela.
Po?etkom 1970-ih, na vrhuncu popularnosti Bube, uobi?ajeno su se ugrađivala tri motora, i to 1.2 sa 1198 cm³, 1,3 L sa 1285
ccm
te ja?i, 1,6 L sa 1584 cm³. Ja?i je motor imao 50 KS te je tro?io, za dana?nje prilike, zastra?uju?ih 11,0 litara goriva na 100 km (izvedba s automatskim mjenja?em i do 12,0 litara), premda su tvorni?ki podaci navodili 9,0 i 9,5 litara,
[18]
dok je najslabiji motor, 1,2 L sa 1198 cm³, tro?io 7,5 do 8 litara na 100 km.
Slijede podaci za modele Bube od 1946. do 1973. godine:
|
1100 (1946.?53.)
|
1200 (1954.?65.)
|
1200 (1960.?73.)
|
1300 (1965.?70.)
|
1500 (1966.?73.)
|
1600 (1972.?73.)
|
Motor:
|
?etverotaktni ?etverocilindri?ni boxer motor
|
Obujam:
|
1131 cm³
|
1192 cm³
|
1285 cm³
|
1493 cm³
|
1584 cm³
|
Provrt x hod:
|
75 x 64 mm
|
77 x 64 mm
|
77 x 69 mm
|
83 x 69 mm
|
85,5 x 69 mm
|
Najve?a snaga
(KS)
okretaja u min
|
18,4 kW
(25)
3300
|
22 kW
(30)
3400
|
25 kW
(34)
3600
|
29,5 kW
(40)
4000
|
32 kW
(44)
4000
|
37 kW
(50)
4000
|
Maks.
moment
(mkg)
okretaja u min
|
67 Nm
(6,8)
2000
|
75 Nm
(7,7)
2000
|
82 Nm
(8,4)
2000
|
87 Nm
(8,9)
2000
|
100 Nm
(10,2)
2000
|
106 Nm
(10,8)
2800
|
Sustav goriva:
|
Downdraft
karburator
|
Solex 28 PCI
|
Solex 28 PICT-1
|
Solex 30 PICT-1
|
Solex 34 PICT-3
|
Sustav ventila:
|
Stoßstange
i
rocker arm
, centralna bregasta osovina, zup?anici
|
Hlađenje:
|
zra?no
|
Mjenja?:
|
4-brzinski mjenja?,
Mittelschaltung
(25 kW 1965./66. (Saxomat); 29,5 kW do 37 kW od 1968. također i 3-stupanjski poluautomatik)
|
Prednji ovjes:
|
Crank-link ovjes, dvije popre?ne torzijske pre?ke
|
Stra?nji ovjes:
|
Swing
osovina,
trailing arm
, popre?ne torzijske okrugle pre?ke (automatik modeli iz 1968.: dvole?ajna zajedni?ka osovina,
trailing arm
, popre?ne torzijske pre?ke)
|
Ko?nice:
|
Bubanj-ko?nice, kabel-aktivirane (Ø 230 mm) (VW Export od svibnja 1950., VW Standard od travnja 1962.), hidrauli?ne
32 kW 1966.-70. i 37 kW: sprijeda disk-ko?nice (Ø 270 mm), straga bubanj-ko?nice (Ø 230 mm)
|
Karoserija:
|
?eli?na platforma na sredi?njem cjevastom okviru
|
Razmak prednjih/stra?njih kota?a:
|
1290?1316 / 1250?1358 mm
|
Osovinski razmak:
|
2400 mm
|
Du?ina:
|
4070 mm
|
Te?ina praznog vozila:
|
limuzina: 730?820 kg
kabriolet: 800?870 kg
|
Najve?a brzina:
|
105 km/h
|
112 km/h
|
115 km/h
|
122 km/h
autom.: 117 km/h
|
128 km/h
autom.: 123 km/h
|
135 km/h
autom.: 130 km/h
|
0?100 km/h:
|
50 s
|
38 s
|
33 s
|
28 s
autom.: 33 s
|
23 s
autom.: 28 s
|
21 s
autom.: 24 s
|
Potro?nja (litara na 100 km):
|
7,5 N
|
8,0 N
|
8,5 N
|
9,5 N
autom.: 10,5 N
|
10,0 N
autom.: 11,0 N
|
11,0 N
autom.: 12,0 N
|
Cijena (DEM):
Standard
Export
Cabrio
|
5.300
5.625
7.500
|
3.950
4.850
6.500
|
4.290
4.740
5.990
|
--
4.980
6.490
|
--
5.385
6.895
|
--
6.530
--
|
-
VW Standard iz 1950.
-
VW Standard iz 1950. straga
-
Ovali
iz 1953.
-
VW Export II iz 1955.
-
Model 1200 iz 1960.
-
Model 1300 iz 1967.
-
Model 1303
-
Meksi?ka Buba VW 1600 iz 1993.
-
Kabriolet iz 1949.
-
Posljednji proizvedeni kabriolet iz 1980.
-
Herbie
Buba, replika automobila iz filma
Herbie
-
Hippie Buba
Volkswagen je u listopadu
1997.
po?eo s proizvodnjom automobila
New Beetle
, ?iji je retro dizajn inspiriran Bubom. Model od
2003.
postoji i kao kabriolet, a
facelift
je do?ivio
2005.
Premda nalikuje Bubi, New Beetle je potpuno novi automobil, zasnovan na platformi
Golfa IV
. Najve?a je razlika u odnosu na Bubu to ?to je motor smje?ten sprijeda, a prtlja?nik straga.
New Beetle dolazi u benzinskoj i dizelskoj izvedbi, od 1,4 l do 3,2 l motora (koji ima 225 KS). Relativno visoka cijena u odnosu na Bubu zna?i da je automobil namijenjen onima s ne?to dubljim d?epom.
Za
2010.
godinu najavljen je novi dizajn New Beetlea.
[19]
Buba je vrlo popularan automobil za prerade (
tuning
) ?irom svijeta, ne samo zbog svoje niske cijene i jednostavne izvedbe, ve? i zbog svog kultnog statusa i prepoznatljivosti, gdje se i najmanja promjena odmah primijeti.
Mnogo je poznatih stilova prerade Bube, kao ?to su
Cal Looker
(
California Look
-
kalifornijski
izgled) ili
Rat rod
. Iako međusobno jako sli?ni, razlikuju se dovoljno da se mo?e vidjeti kako se radi o razli?itim preradama.
California Look
se uvelike promijenio u preko 30 godina modifikacija. Naj?e??i na?in prerade je promjena kota?a i "spu?tanje" automobila. Kota?i se zamjenjuju atraktivnijim EMPI kota?ima s 5 ili 8 ?bica te Speedwellovim ili
Porscheovim
originalnim kota?ima, kao ?to je Fuchs s
Porschea 911
.
California Look
uglavnom karakterizira uklanjanje vanjskih ukrasa i branika ?ime se dobiva "?i??i" izgled i smanjuje te?ina vozila.
Ukoliko se u preradi ostave branici, naj?e??e su
kromirani
i ula?teni, ili su obojani nekom metalik bojom. Dodaju se i kromirane ispu?ne (duple) cijevi.
Mnogo vlasnika Bube ne ?eli mijenjati izvornu unutra?njost vozila; naj?e??a dorada je ugrađivanje auto-radija sa dodatnim
zvu?nicima
i
subwooferom
, ugrađenim u prednji dio vozila. Bube koje se koriste u auto-utrkama naj?e??e imaju poja?ani okvir. Standardni se 1,6 motor lako mo?e prepraviti i do 2,4 pomo?u ve?ih klipova i cilindara, turbopunja?a i druge tuning opreme. Koriste se i motori drugih proizvođa?a, kao ?to su
Porsche
,
Volvo
,
Subaru
,
Alfa Romeo
,
Chevrolet
i
Rover
.
U Hrvatskoj su registrirana tri kluba ljubitelja Bube: VW Buba Klub Zagreb, Buba klub Rijeka i Oldtimer Buba klub Karlovac, a mnogi su vlasnici ?lanovi nekog od ostalih klubova
oldtimera
. Klubovi organiziraju razne susrete, od kojih je posljednji bio "RoVWinj 2010", odr?an od
28.
do
30. svibnja
2010.
u turisti?kom naselju "Polari" kraj
Rovinja
.
[20]
- ↑
Oswald, Werner (2003).
Deutsche Autos 1945-1990, Band 3
. Stuttgart: Motorbuch Verlag. str. 39.
ISBN
3-613-02116-1
.
- ↑
Legenda iz sjene
Arhivirano
2011-07-19 na
Wayback Machine-u
, PlanB
- ↑
3,0
3,1
3,2
?Buba klub Rijeka - povijest”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2009-10-08
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
Miller, Elan (13. 09. 2009.).
?Was Hitler's Beetle designed by a Jew? | Jewish Features | Jerusalem Post”
. Jpost.com. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-11-12
. Pristupljeno 07. 10. 2009
.
- ↑
?Volkswagen Beetle History 1938 to 2003 (abridged)”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2008-03-06
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
6,0
6,1
Adam Tooze: "The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy", Allen Lane 2006, 154.
- ↑
Volkswagen Beetle (1938)
- ↑
Ivan Hirst: Englishman who made Volkswagen part of the German economic miracle
- ↑
9,0
9,1
9,2
?Buba klub Rijeka - Type 1 split window”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-07-19
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
Gloor, Roger (1. Auflage 2007).
Alle Autos der 50er Jahre 1945 - 1960
. Stuttgart: Motorbuch Verlag.
ISBN
978-3-613-02808-1
.
- ↑
?The Weekly Driver: The Top 5 Best Selling Cars In History”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2009-11-29
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
Fenomen Golf
, bhdani.com
- ↑
Posljednja Buba
- ↑
?Air Pollution in Mexico City”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-12-05
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
?Instruction Manual VW 1302”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-02-21
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
16,0
16,1
Can a Volkswagen Beetle float on water?
- ↑
?The Floating VW Beetle Ad”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-07-01
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
?Instruction Manual VW 1302 - 8.71 /page 68”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-02-19
. Pristupljeno 2011-08-20
.
- ↑
Nova Buba sti?e 2010.
[
mrtav link
]
- ↑
RoVWinj 2010
Arhivirano
2007-12-28 na
Wayback Machine-u
, VW Buba Klub Zagreb