Dietilamid liserginske kiseline
|
(
IUPAC
) ime
|
(6a
R
,9
R
)-
N
,
N
-dietil-7-metil-4,6,6a,7,8,9-heksahidroindolo-[4,3-
fg
]hinolin-9-karboksamid
|
Klini?ki podaci
|
Identifikatori
|
CAS broj
|
50-37-3
|
ATC kod
|
nije dodeljen
|
PubChem
[1]
[2]
|
5761
|
DrugBank
|
DB04829
|
ChemSpider
[3]
|
5558
|
UNII
|
8NA5SWF92O
Y
|
ChEBI
|
CHEBI:6605
Y
|
ChEMBL
[4]
|
CHEMBL263881
Y
|
Hemijski podaci
|
Formula
|
C
20
H
25
N
3
O
|
Mol. masa
|
323,43 g/mol
|
SMILES
|
eMolekuli
&
PubHem
|
InChI
|
InChI=1S/C20H25N3O/c1-4-23(5-2)20(24)14-9-16-15-7-6-8-17-19(15)13(11-21-17)10-18(16)22(3)12-14/h6-9,11,14,18,21H,4-5,10,12H2,1-3H3/t14-,18-/m1/s1
Y
Key: VAYOSLLFUXYJDT-RDTXWAMCSA-N
Y
|
|
Sinonimi
|
LSD, LSD-25,
lizergid,
D
-lizerginska kiselna dietil amid,
N
,
N
- dietil-
D
- lysergamide
|
Fizi?ki podaci
|
Ta?ka topljenja
|
80?85 °C (176?185 °F)
|
Farmakokineti?ki
podaci
|
Metabolizam
|
Hepatic
|
Poluvreme eliminacije
|
3?5 sata
[5]
[6]
|
Izlu?ivanje
|
Renal
|
Farmakoinformacioni podaci
|
Trudno?a
|
C
(
US
)
|
Pravni status
|
Zabranjena supstanca (S9)
(
AU
)
Schedule III
(
CA
)
CD
(
UK
)
Schedule I
(
SAD
)
|
Opojna droga
|
veoma niska
|
Na?in primene
|
Oralno
,
intravenozno
,
okularno
, intramaskularno
|
Dietilamid liserginske kiseline
(
nem.
Lyserg-Saure-Diathylamid
, skra?eno
LSD
ili
LSD-25
; poznat i kao
trip
,
esid
,
kiselina
) je jedan od najpotentijih
halucinogena
[7]
.
Sintetisao ga je
1938
. godine ?vajcarski nau?nik
Albert Hofman
iz
ra?ane glavice
(
claviceps purpurea
), gljivice koja ?ivi na klasju ra?i.
[8]
Mo?e se na?i u obliku tableta, gela, karton?i?a ukra?enog crte?ima (
engl.
blotter
) ili u te?nom stanju. U ?istom obliku je bez mirisa, bez boje i gorkog ukusa.
[9]
LSD je ubrzo nakon otkri?a postao
terapeutski
lek koji je obe?avao. Međutim, zbog ra?irene vanmedicinske upotrebe, veoma popularne
1960-ih
godina u zapadnom svetu, LSD je
1967
. godine progla?en ilegalnom
drogom
.
[10]
Postoje brojne organizacije koje se i danas zala?u za nastavak istra?ivanja LSD u medicinske svrhe.
[11]
Sredinom
19. veka
su u?injeni prvi poku?aji da se izoluje aktivna supstanca
ra?ane glavice
(ili ergota),
gljiva
koje kao paraziti ?ive na ?itaricama.
1907
. godine su postignuti prvi uspesi, a ranih
1930-ih
, je izolovano zajedni?ko jezgro ergota, koja je dobilo ime
liserginska kiselina
. Tada je ustanovljeno da
alkaloidi ra?ane glavice
poja?avaju kontrakcije
materice
i deluju na
krvotok
i disajni sistem.
[12]
?vajcarski
hemi?ar
Albert Hofman
je na farmaceutsko-hemijskom odeljenju kompanije
Sandoz
(danas
Novartis
) u
Bazelu
izu?avao lekovite biljke i
gljive
radi izdvajanja aktivnih sastojaka u medicinske svrhe. On je poku?avao derivatima liserginske kiseline dobiti ?eljene u?inke na pokusnim ?ivotinjama.
1938
. godine Hofman je izdvojio 25. derivat u nizu eksperimenata, dietilamid liserginske kiseline, od kojeg je o?ekivao da ?e imati najizra?enija tra?ena svojstva. Međutim, ne samo da su pozitivni efekti na ?ivotinjama izostali, ve? je prime?eno i “neobuzdano” pona?anje zamoraca, pa je spoj, ozna?en kao LSD-25, progla?en neinteresantnim i narednih nekoliko godina nije prou?avan.
[12]
Pet godina kasnije,
16. aprila
1943
. godine, ponavljaju?i opite sa ovom skoro zaboravljenom supstancom, dr. Hofman je osetio “snoliko stanje” bave?i se uobi?ajenim laboratorijskim eksperimentima, apsorbuju?i LSD slu?ajno preko vrhova prstiju.
[13]
Hofmanov laboratorijski dnevnik opisuje događaj:
Odjednom sam postao ?udno opijen. Vanjski svet postao je promenjen, kao u
snu
. Predmeti su izgledali kao da postaju ?ivi; poprimali su neobi?ne dimenzije; i
boje
su postale sjajnije. ?ak su se opa?aj
sebe
i ose?aj za
vreme
promenili. Kada su
o?i
bile zatvorene, ?arene slike brzo su se menjale kao na kaleidoskopu. Nakon par ?asova, ne neugodna opijenost koju sam iskusio potpuno
svestan
nestala je. ?to je uzrokovalo takvo stanje?
[12]
Glavni ?lanak:
Dan bicikla
Hofman je posumnjao da opijenost ima veze sa hemijskim spojem na kojem je radio, te je nakon tri dana odlu?io da delovanje supstance podrobnije ispita na sebi.
19. aprila
1943. godine u 16 ?asova i 20 minuta, dr. Albert Hofman je uneo u sebe gotovo neopisivo malu koli?inu, u kojoj ni jedna do tada poznata supstanca nije bila aktivna u ljudskom organizmu. Svega 250 mikrograma, odnosno ?etvrtinu hiljaditog dela grama.
[14]
U 17 ?asova, usled opijenosti i mu?nine, Hofman je zamolio svog asistenta da ga otprati do ku?e, a kako zbog ratnih restrikcija nije bilo benzina, putovali su biciklom.
[12]
Jake
halucinacije
pojavljivale su se tokom vo?nje, a Hofman je ?esto imao ose?aj da stoje na mestu, premda su se vozili veoma brzo. U tom trenutku nije mogao ni pretpostaviti da ?e njegovo iskustvo, kao prvo
psihodeli?no esid iskustvo
ikad, poprimiti kultni status, a zahvaljuju?i nadljudskom postignu?u vo?nje bicikla na 250 μg LSD-a, ovaj događaj je ostao upam?en kao “Dan bicikla”.
[13]
Narednih nekoliko ?asova smenjivala se stanja halucinacija, mu?nine i
paranoje
, a kada je lekar do?ao i pregledao Hofmana uverenog da mu se
smrt
bli?i, nije utvrdio ni?ta neobi?no na telu osim znatno pro?irenih
zenica
.
Kada se slede?eg jutra probudio, shvatio je da je otkrio potpuno nepoznatu supstancu neobi?nih svojstava, ?ijem ?e prou?avanju posvetiti ostatak svog ?ivota. Narednih decenija, sve do svoje smrti, Hofman je ostao utvrđen u mi?ljenju da je otkri?e LSD-a od presudne va?nosti za ljudsku
evoluciju
:
Mislim da u ljudskoj evoluciji nikada nije bilo ovoliko neophodno imati tu supstancu LSD. To je oruđe koje nas pretvara u ono ?to bi trebalo da budemo.
[15]
Ubrzo po otkri?u su zapo?eli eksperimenti s primenom LSD-a u
psihijatriji
. Sandoz je patentirao LSD, koji se
1940-ih
davao nau?nim institucijama kao eksperimentalni
lek
pod komercijalnim nazivom
Delysid
. Lek je kori??en u
psihoterapeutske
svrhe, isklju?ivo pod lekarskim nadzorom.
[12]
U Velikoj Britaniji je "LSD terapiju" sprovodio psihijatar
Hemfri Osmond
, koji je verovao da bi ovaj lek mogao pomo?i pacijentima s određenim psihi?kim tegobama u otkrivanju prirode mentalnih poreme?aja.
[16]
Između
1954
. i
1962
. godine na kalifornijskom univerzitetu Irvajn psihijatar dr.
Oskar Janiger
(
Oscar Janiger
) je vr?io istra?ivanja o vezi između
kreativnosti
i LSD-a.
[17]
[18]
Tokom 1950-ih u
SAD
su izvedena mnoga akademska istra?ivanja koja su uklju?ivala veliki broj stru?njaka, od kojih su najpoznatiji Harvardski profesori dr.
Timoti Liri
i
Ri?ard Alpert
, koji su postali ubeđeni da LSD ima potencijala za duhovni razvoj ?oveka.
1961
. godine profesor psihologije Timoti Liri je sa svojim saradnicima
Ralfom Mecnerom
i
Ri?ardom Alpertom
na
Harvardskom
univerzitetu zapo?eo istra?iva?ki program pod nazivom Harvardski psilocibin projekat, istra?uju?i u?inke
psilocibina
, a kasnije i LSD-a, na studentima. Profesoru Liriju je odobrena nov?ana donacija od
Harvardskog
univerziteta radi izu?avanja efekata LSD-a na grupi od preko 400 dobrovoljaca. Prema rezultatima tog istra?ivanja, 90% testiranih su izjavili da bi rado ponovili to iskustvo, 83% tvrdi da su nau?ili ne?to novo iz toga a 62% njih ka?e da im je to promenilo ?ivot na bolje
[
nedostaje referenca
]
. Liri nagla?ava da LSD, kada je ispravno kori??en i doziran, uzet od dobro pripremljene osobe u pravoj sredini i uz nadgledanje profesionalca, mo?e promeniti pona?anje osobe u dobrom smeru. Njegova istra?ivanja nisu izazvala nijedno
ubistvo
,
samoubistvo
,
psihozu
niti lo?e iskustvo. Ciljevi Lirijevih istra?ivanja su uklju?ivali pronala?enje na?ina za le?enje
alkoholizma
i popravljanje okorelih kriminalaca. Mnogi u?esnici njegovih istra?ivanja izve?tavaju o misti?nim i duhovnim iskustvima za koja tvrde da su im trajno promenila ?ivot na bolje. Dr. Liri, na osnovu rezultata svojih istra?ivanja, zapo?inje kampanju za terapeutsku upotrebu LSD-a. Takođe je preporu?ivao ljudima LSD kao jedan od na?ina za duhovni napredak.
1963
. godine pritisak
javnog mnenja
dovodi do suspenzije istra?ivanja a profesori Liri i Alpert bivaju otpu?teni sa Harvarda. Razlog tome je ?to su mnoge kolege sa nenaklono??u gledale na njihova istra?ivanja a mnogi roditelji su se ?alili upravi univerziteta zbog deljenja
halucinogena
njihovoj deci. Uprkos tome, istra?iva?i nastavljaju svoj rad bez akademske za?tite.
1950-ih godina na
Zapadu
su postale ?este seanse umetnika, koji bi nakon uzimanja esida stvarali umetni?ka dela pod utiskom pro?ivljenih misli, ?to je kasnije nazvano
psihodeli?na umetnost
. LSD su takođe koristili i filozofi u istra?ivanju religijskih i misti?kih iskustava.
[12]
Po?etkom 1960-ih godina, LSD je kao neka vrsta "leka za sve du?evne boljke" postao veoma rasprostranjen u SAD. U medijima su mnoge javne li?nosti i glumci hvalili svoja iskustva sa LSD-om koja su im pomogla da pronađu mir.
[19]
Razne kontrakulturne skupine, poput
Veselih ?aljivd?ija
(en.
Merry Pranksters
), su putovale Amerikom i propovedale LSD.
[20]
Procenjuje se da je do
1962
. godine oko 25.000 Amerikanaca ku?alo LSD, a ve?
1965
. godine broj redovnih konzumenata prema?io je ?etiri miliona ljudi, od ?ega vi?e od 70% studenata i u?enika vi?ih razreda srednjih ?kola.
[21]
Timoti Liri je 1960-ih godina postao poznat kao "
apostol
" LSD-a, pa je ?ak 19. septembra 1966. osnivao Ligu za duhovnu obnovu, religiju u kojoj je LSD sveta relikvija, trude?i se da legalizuje LSD na osnovu “slobode veroispovesti” kao argumenta. Krajem 1966. i po?etkom 1967. godine Liri pravi turneju po univerzitetskim kampusima ?ire?i psihodeli?no jevanđelje. 14. januara 1967. govorio pred 30.000. ljudi na
hipi
okupljanju u Golden Gejt Parku u
San Francisku
i tada je lansirao svoju ?uvenu frazu
Turn on, tune in, drop out
, koja je neprevodiva kako na srpski jezik tako i na knji?evni engleski. Verovatno zna?i ne?to poput: ?Otka?i, priklju?i se, izađi iz kolote?ine“.
Tako su
muzika
,
pogled na svijet
i
moda
nara?taja stasalog sredinom 1960-ih bili pod sna?nim uticajem
LSD
-a. ?ak su i pojedini muzi?ki ?anrovi, poput
psihodeli?nog roka
, prete?no oblikovani pshodeli?nim drogama.
[21]
Otkri?e LSD-a je izazvalo veliki interes ameri?ke obavje?tajne slu?be
CIA
koja je ve? du?e vreme tra?ila tzv.
drogu istine
, tj. drogu koja bi trebala navesti konzumente na pri?anje, ?ime bi se lak?e dolazilo do tajnih podataka. Dotad su isprobali
kofein
,
alkohol
,
meskalin
,
barbiturate
i
marihuanu
, no svi su se pokazali nedostatnima. Kad su
1947
. godine dobili izve?taje o LSD-u, poverovali su da je to droga koju tra?e i odlu?ili je isprobati.
[21]
U opse?nom istra?iva?kom projektu pod nazivom
MK-ULTRA
ameri?ka tajna slu?ba je drogirala hiljade ameri?kih građana LSD-om bez njihovog znanja i odobrenja.
[22]
Nakon godina testiranja na vojnicima, ratnim zarobljenicima, psihijatrijskim pacijentima, sitnim kriminalcima, prostitutkama, gangsterima i vlastitim agentima, CIA odustaje jer delovanje LSD-a nije dovoljno predvidivo da bi se moglo iskoristiti u vojne i obave?tajne svrhe.
S LSD-om je jedno vreme eksperimentisala i ameri?ka vojska.
[21]
Zbog ogromne ra?irenosti i nakon neuspelih poku?aja da iskoriste LSD u svoje svrhe
[22]
, ameri?ke
vlasti
su
1967
. stavile LSD van zakona u
SAD
, dok je Sandoz jo?
1965
. obustavio proizvodnju Delisida. Nau?na istra?ivanja na univerzitetima i laboratorijama vi?e nisu mogla da se nastave a LSD je gurnut na crno tr?i?te.
Međutim, i pored svih zabrana, LSD je nastavio da se ?irom sveta ilegalno proizvodi do dan danas. Takođe, postoje brojne organizacije koje se zala?u za nastavak istra?ivanja LSD u medicinske svrhe.
[11]
LSD se u organizam obi?no unosi sisanjem karton?i?a natopljenih kiselinom, gutanjem tableta, kapsula, pra?kova i te?nosti ili u vidu intravenskih injekcija.
[8]
Doziranje LSD-a se meri u
mikrogramima
(μg), milionitim delovima
grama
. Radi poređenja, doziranje ve?ine lekova i droga se meri u
miligramima
, hiljaditim delovima grama.
Albert Hofman
je smatrao da aktivna doza
meskalina
, između 0,2 i 0,5g, ima delovanje uporedivo sa 100 μg ili manje LSD-a. Drugim re?ima, LSD je između pet i deset hiljada puta ja?i od meskalina.
[23]
Pojedina?na doza LSD-a obi?no iznosi između 100 i 500 mikrograma, dok se delovanje mo?e osetiti ve? sa 25 mikrograma.
[24]
Tipi?na doza u 1960-im je iznosila između 200 i 1000 μg, dok je
1990-ih
smanjena na svega 20-80 μg (neka istra?ivanja pokazuju da manje doze uglavnom izazivaju manje lo?ih tripova)
[25]
Kod LSD-a ne postoje klasi?ni simptomi predoziranja, ali je kod vrlo jakih doza (preko 150 mikrograma) verovatno?a paranoje i trajnih psihi?kih posledica bitno pove?ana.
[12]
Smrtonosna doza LSD-a kod ljudi nije poznata
[12]
, a procenjuje se da bi eventualno iznosila preko 12 mg po 1 kg telesne te?ine
[26]
[27]
. Ve?ina izvora prenosi da u svetu nije zabele?en nijedan smrtni slu?aj od predoziranja, odnosno trovanja LSD-om.
[12]
Međutim, prema nekim izvorima jedan takav slu?aj je zabele?en novembra
1975
. godine u
Kentakiju
, kada je nastupila smrt usled uno?enja oko 1/3 grama (320.000 μg) introvenozno, ?to je oko 3.000 puta vi?e od prose?ne doze od oko 100 μg.
[28]
[29]
Delovanje LSD-a je nemogu?e potpuno predvideti, jer ono zavisi od okru?enja, raspolo?enja, o?ekivanja i, pre svega, psihi?kog stanja osobe koja konzumira LSD. Mogu?e je da konzument pro?ivi pozitivno
psihodeli?no iskustvo
, a mogu?a su i stanja duboke paranoje, psihoze i konfuzije, koja ostavljaju ozbiljne psihi?ke posledice.
[12]
Dejstvo obi?no po?inje nakon 30-60 minuta (zavisno od na?ina uno?enja i vremena poslednjeg obroka) i traje u proseku 6-12 ?asova.
[9]
Kod osobe koja je pod dejstvom liserginske kiseline dolazi do pro?irenja zenica, nepovezanog govora, nepredvidljivog pona?anja, bega od ljudi i nesnala?enja u vremenu i prostoru.
[8]
Efekti tipi?ni za LSD su: vizuelne
halucinacije
otvorenih i zatvorenih
o?iju
,
sinestezija
, fenomen da se
zvukovi
se mogu videti, a slike ?uti, promene do?ivljaja
vremena
i
prostora
, kao i sopstvenog tela, izmenjeni tok
svesti
i
mi?ljenja
, ose?aj mogu?nosti neverbalne komunikacije s drugim osobama, ose?aj duhovnog uvida ili
prosvetljenja
, izra?ena
kreativnost
, izo?travanje ose?aja za boje, dublja percepcija zvukova i
muzike
i pove?ana osetljivost na spolja?nje nadra?aje.
[12]
Osoba pod uticajem LSD-a mo?e imati do?ivljaj uvida u funkcionisanje unutra?njih
organa
i telesnih procesa. ?esto dolazi i do
depersonalizacije
odnosno gubitka
ega
, ?to mo?e izazvati jak emocionalni odgovor, od eufori?ne
sre?e
do pani?nog
straha
.
[8]
U ne?eljena dejstva spadaju
paranoja
, nagle promene raspolo?enja (koje mogu varirati od duboke
depresije
do
euforije
),
panika
, gubitak kontrole, strah od smrti i stavi?no putovanje (
engl.
horror trip
).
[8]
Kod psihi?ki nestabilnih osoba je pove?an rizik od paranoje i ?lo?eg tripa“.
[12]
Neugodne fizi?ke manifestacije su retke ali mo?e se javiti nelagoda, mu?nina, povra?anje, glavobolja ili
bolovi
u telu.
[8]
Neka istra?ivanja 1950-ih pokazuju da LSD ima 50% uspe?nosti u le?enju alkoholizma
[30]
, ?to je pet puta vi?e nego otprilike 10% kojih posti?u
anonimni alkoholi?ari
[31]
. Međutim, postoje i nau?nici koji osporavaju efikasnost LSD u le?enju alkoholizma.
[32]
Iako LSD ne izaziva fizi?ku
zavisnost
, ?esta upotreba mo?e odvesti psihi?koj zavisnosti.
[8]
U?estalim uzimanjem ne razvija se tolerancija, ?to zna?i da vremenom nisu potrebne sve ja?e doze, kao ?to je slu?aj kod npr.
ekstazija
.
[12]
Međutim,
psihi?ke
promene izazvane LSD-om, koje nisu nu?no pozitivne, mogu biti trajne.
[12]
?est fenomen koji prati uzimanje LSD-a je
fle?bek
(
engl.
flashback
), povratna reakcija u trajanju od nekoliko sekundi tokom kojih se spontano vra?aju
halucinatorni
efekti. Mo?e se javiti danima, mesecima, pa ?ak i godinama nakon uno?enja LSD-a.
[8]
Takođe se mo?e javiti i
psihoza
.
Prema novijim istra?ivanjima britanskih nau?nika, LSD je manje ?tetan od mnogih legalnih supstanci poput
duvana
i
alkohola
.
[33]
- ↑
Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010).
?PubChem as a public resource for drug discovery.”
.
Drug Discov Today
15
(23-24): 1052-7.
DOI
:
10.1016/j.drudis.2010.10.003
.
PMID
20970519
.
edit
- ↑
Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). ?Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”.
Annual Reports in Computational Chemistry
4
: 217-241.
DOI
:
10.1016/S1574-1400(08)00012-1
.
- ↑
Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010).
?Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”
.
J Cheminform
2
(1): 3.
DOI
:
10.1186/1758-2946-2-3
.
PMID
20331846
.
edit
- ↑
Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). ?ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”.
Nucleic Acids Res
40
(Database issue): D1100-7.
DOI
:
10.1093/nar/gkr777
.
PMID
21948594
.
edit
- ↑
Aghajanian, George K.; Bing, Oscar H. L. (1964).
?Persistence of lysergic acid diethylamide in the plasma of human subjects”
(PDF).
Clinical Pharmacology and Therapeutics
5
: 611?614.
PMID
14209776
. Arhivirano iz
originala
na datum 2009-03-27
. Pristupljeno 2009-09-17
.
- ↑
Papac, DI; Foltz, RL (May?June 1990).
?Measurement of lysergic acid diethylamide (LSD) in human plasma by gas chromatography/negative ion chemical ionization mass spectrometry”
(PDF).
Journal of Analytical Toxicology
14
(3): 189?190.
PMID
2374410
. Pristupljeno 2009-09-17
.
- ↑
InfoFacts - LSD
- ↑
8,0
8,1
8,2
8,3
8,4
8,5
8,6
8,7
LSD info
Arhivirano
2007-05-16 na
Wayback Machine-u
(narkomanija.ba)
- ↑
9,0
9,1
Alexander and Ann Shulgin. "LSD", in TiHKAL (Berkeley: Transform Press, 1997).
ISBN
0-9630096-9-9
.
- ↑
?LSD: cultural revolution and medical advances”
.
Royal Society of Chemistr
. Pristupljeno 27. 09. 2007
.
- ↑
11,0
11,1
?The Albert Hofmann Foundation”
.
Hofmann Foundation
. Pristupljeno 27. 09. 2007
.
- ↑
12,00
12,01
12,02
12,03
12,04
12,05
12,06
12,07
12,08
12,09
12,10
12,11
12,12
12,13
Povijest LSD-a
[
mrtav link
]
(vutra.org)
- ↑
13,0
13,1
Hofmann, Albert.
?History Of LSD”
. Pristupljeno 27. 09. 2007
.
- ↑
Gledano dana?njim merilima, ?vajcarski nau?nik je uzeo barem dva do tri ?itava LSD-a, koli?inu koja je mnoge druge poslala na vi?ednevno psihijatrijsko le?enje.
- ↑
?LSD: The Geek's Wonder Drug?”
. Pristupljeno 29. 04. 2008
.
- ↑
Martin, Douglas. Friday, August 22, 2008 "Humphry Osmond, 86, Who Sought Medicinal Value in Psychedelic Drugs, Dies". New York:
New York Times
- ↑
John Whalen (3. 7. 1998.).
LA Weekly: The Trip
.
- ↑
?LA Weekly: The Trip”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-04-18
. Pristupljeno 2011-06-21
.
- ↑
?uven je intervju
Kerija Granta
iz
1959
. godine u kojem opisuje kako je nakon uzimanja LSD-a po prvi put u ?ivotu napokon na?ao mir.
- ↑
Cavallo, Dominick (1999).
A Fiction of the Past: The Sixties in American History
, pp. 110-11. New York: St. Martin's Press.
ISBN
0-312-21930-X
.
- ↑
21,0
21,1
21,2
21,3
Branko Milo?, Druga strana rock'n'rolla (str. 84-93), Verbum, Split, 2002.
ISBN
953-6197-43-X
- ↑
22,0
22,1
?Chapter 3: Supreme Court Dissents Invoke the Nuremberg Code: CIA and DOD Human Subjects Research Scandals”
.
Human Radiation Experiments
(
United States Department of Energy
). Arhivirano iz
originala
na datum 2007-10-11
. Pristupljeno 04. 10. 2007
.
- ↑
Albert Hofmann,
LSD?My Problem Child
Arhivirano
2017-12-15 na
Wayback Machine-u
(McGraw-Hill, 1980).
ISBN
0-07-029325-2
.
- ↑
Greiner T, Burch NR, Edelberg R (1958). ?Psychopathology and psychophysiology of minimal LSD-25 dosage; a preliminary dosage-response spectrum”.
AMA Arch Neurol Psychiatry
79
(2): 208?10.
PMID
13497365
.
- ↑
Henderson, Leigh A.; Glass, William J. (1994).
LSD: Still with us after all these years
. San Francisco: Jossey-Bass.
ISBN
978-0787943790
.
- ↑
?Erowid LSD (Acid) Vault : Dosage”
.
- ↑
?LSD research: LD50, lethal dose 50”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-08-26.
- ↑
?LSD Vault: Dosage”
. 06. 07. 2006.
. Pristupljeno 31. 01. 2007
.
- ↑
?LSD Toxicity: A Suspected Cause of Death”
. Journal of the Kentucky Medical Association
. Pristupljeno 26. 11. 2007
.
- ↑
Maclean, J.R.; Macdonald, D.C.; Ogden, F.; Wilby, E., "LSD-25 and mescaline as therapeutic adjuvants." In: Abramson, H., Ed.,
The Use of LSD in Psychotherapy and Alcoholism,
Bobbs-Merrill: New York, 1967, pp. 407?426; Ditman, K.S.; Bailey, J.J., "Evaluating LSD as a psychotherapeutic agent," pp.74?80; Hoffer, A., "A program for the treatment of alcoholism: LSD, malvaria, and nicotinic acid," pp. 353?402.
- ↑
Minogue, S. J. "Alcoholics Anonymous."
The Medical Journal of Australia
May 8 (1948):586?587.
- ↑
Mangini M (1998). ?Treatment of alcoholism using psychedelic drugs: a review of the program of research”.
J Psychoactive Drugs
30
(4): 381?418.
PMID
9924844
.
- ↑
?Alkohol i duhan opasniji od LSD-a”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2008-12-16
. Pristupljeno 2011-06-21
.