Charles V Mudri
ili
Karlo V
(
fr.
Charles V de France, Charles le Sage
,
1338
?
1380
) bio je kralj
Francuske
iz
dinastije Valoa
od
1364
. do
1380
. Period njegove vlasti karakteri?e povratak teritorija izgubljenih u prvoj fazi
Stogodi?njeg rata
.
Postaje relativno rano regent, dok mu je otac
Jean II
bio u engleskom zarobljeni?tvu.
Njegove pobede su naslednici olako anulirali.
U
Bitci kod Poitiersa
1356
. francuska vojska je te?ko pora?ena, a francuski kralj
Jean II
je zarobljen. Charles V Mudri je u toj bitci komandovao jednim
bataljonom
i rano se povukao iz bitke.
Javnost Francuske je optu?ivala plemi?e da su izdali kralja.
Skup?tina stale?a ne odobrava novac Charlesu V
[
uredi
|
uredi kod
]
U oktobru
1356
. Charles V Mudri saziva skup?tinu stale?a, da tra?i novce za obranu zemlje i mogu?i otkup kralja iz zarobljeni?tva. Skup?tina je bila ogor?ena na?inom na koji se vodi zemlja, pa organizuju jedno telo, na ?elu koga je bio
Etienne Marcel
. Marcel zahteva ostavku 7 ministara, njihovu zamenu sa savetom od 28 ?lanova, koji bi uklju?ivali plemi?e, sve?tenstvo i bur?oaziju. Osim toga zahteva oslobađanje
Karla II od Navare
, koji je bio jedan od pretendenata za tron, a koga je kralj
Jean II
zato?io. Charles V Mudri odbija te zahteve i raspu?ta skup?tinu.
Charles poku?ava do?i do novca devalvacijom valute. Međutim
Etienne Marcel
se suprotstavlja, pa je Charles prisiljen da prekine sa svojom akcijom. Ponovo saziva skup?tinu stale?a u februaru 1357. Da bi dobio pravo da podi?e poreze Charles V Mudri potpisuje zahteve skup?tine i pristaje da se formira kraljevski savet. Kad je vest o tome stigla do zarobljenog kralja,
Jeana II
progla?ava ni?tavnim sve zahteve skup?tine.
Charles V Mudri kre?e od provincije do provincije, dobijaju?i podr?ku i na kraju ponovo ulazi u
Pariz
. Etienne Marcel okuplja oko sebe grupu trgovaca. Skupljaju 3.000 ljudi, koji mar?iraju do kraljevske palate i ubijaju dva Karlova generala. Ta akcija je udaljila Marcela od plemi?a. Kad se Marcel udru?io sa
?akerijom
, tada je po?eo gubiti i podr?ku u gradovima, tako da je ubijen
31. jula
1358
. Charles V zauzima ponovo Pariz i obe?ava svima amnestiju, osim kolovođama.
Kralj
Jean II
je u zarobljeni?tvu potpisao sporazum
1359
, po kome predaje ve?inu zapadne Francuske Englezima i pristaje na otplatu 4 miliona otkupnine. Charles V Mudri i Skup?tina stale?a to odbijaju, pa
Edward III
ponovo napada Francusku. U pohodu dolazi ?ak do Pariza, ali Karlova strategija je bila da izbegava direktan ve?i sukob sa Englezima i da veruju u oja?ana gradska utvrđenja. Edward III je harao po okolici, ali nije mogao dovesti Francuze do odlu?ne bitke. Zbog toga pristaje na novi sporazum.
Sporazum u Bretanji sklopljen je
8. maja
1360
, a Francuska predaje Englezima tre?inu zapadne Francuske, ve?inom u
Akvitaniji
i
Gaskonji
. Otkup za kralja je spu?ten na 3 miliona. Kralja su oslobodili u oktobru.
Jean II
je ponovo bio neefikasan vladar, a u zato?eni?tvo se vratio zbog vite?ke ?asti naru?ene zbog bega talaca iz engleskog zarobljeni?tva.
Jean II
umire u zarobljeni?tvu
1364
. godine.
Charles V Mudri postaje kralj
1364
. Povratio je teritorije u
Bretanji
. Bretanjski komandant
Bertrand du Guesclin
prelazi u francusku vojsku i postaje jedan od najboljih francuskih generala.
Problem pla?eni?kih bandi
[
uredi
|
uredi kod
]
Pla?eni?ke grupe su se otrgle kontroli u prethodnim periodima, uglavnom u razdobljima lo?ih finansija. Pla?eni?ke grupe su postale razbojni?ke bande, koje su plja?kale, silovale, ubijale i palile najvi?e po severu Francuske.
Pla?eni?ke grupe su postale opasnost pogotovo u doba mira. Oni su bili i jedan od razloga izbijanja
?akerije
.
Da bi ih se re?io Karlo V Mudri ih je najprije unajmio za poku?aj krsta?kog pohoda u Mađarskoj. Onda ih ?alje u
Kastilju
, da se bore pod vodstvom Bertrand du Guesclin. U Kastilji su Englezi i Francuzi podr?avali dve suprotne strane u gra?anskom ratu. U po?etku
1365
.
Bertrand du Guesclin
postavlja francuskog pretendenta na presto. Potom u Kastilju dolazi
Edward Crni Princ
, pa Englezi pobeđuju u jednoj bitci
1367
. i zarobljavaju Bertranda du Guesclina.
Charles V Mudri je uprkos porazu mogao biti zadovoljan, jer su mnogi pla?enici stradali u Kastilji, a Francuska se oslobodila razbojni?kih bandi.
Edward Crni Princ
je po?eo vladati sve vi?e autokratski u Gaskonji. Njegov ?ti?enik u Kastilji je stvorio ogromne dugove, tako da Edward Crni Princ pove?ava poreze u Gaskonji. Plemi?i iz Gaskonje tra?e za?titu od
Charlesa V Mudrog
.
Charles V nema pravo po sporazumu iz Bretanje da se me?a u Gaskonju, ali on kao tobo?nji suveren nad Gaskonjom poziva Edwarda Crnog Princa u Pariz da objasni svoje postupke. Kad to Crni Princ nije prihvatio, Charles V Mudri progla?ava rat u maju
1369
.
Charles V Mudri vra?a ve?inu francuskih teritorija
[
uredi
|
uredi kod
]
Charles V se ponovo odlu?uje za fabijansku strategiju izbegavanja velikog odlu?nog sukoba. Umesto toga rat pretvara u niz sukoba gotovo gerilskog oblika, kojima iscrpljuje Engleze. Englezi nisu imali toliko vojnika da bi dr?ali veliko podru?je, a Karlo odlu?uje gde ?e napasti ili gde ?e zauzeti grad. Tako malo po malo osvaja grad za gradom.
Osim toga Francuzima poma?e i kastiljska mornarica.
Kastilja
je ponovo
1369
. pre?la u ruke francuskih saveznika zaslugom Bertranda du Guesclina. Te?ak udarac za Engleze je bolest Crnog Princa.
Bertrand du Guesclin pobeđuje Engleze u severnoj Francuskoj koriste?i kombinaciju gerilskih metoda i podmi?ivanja.
Do
1374
. Charles V Mudri je povratio gotovo sve francuske teritorije sem Kalea i Akvitanije. Time je fakti?ki poni?tio sporazum iz Bretanje. Pregovori iz
1374
. propadaju zbog Karlova zahteva da Engleska prizna njegov suverenitet na celom teritoriju.
Papa
Gregor XI
se bojao gubitka Papske dr?ave, pa odlu?uje
1376
. da vrati sedi?te papske vlasti u Rim.
Avinjon
je 70 godina bio sedi?te papa. Charles V Mudri poku?ava da uveri papu da ostane u Francuskoj, ali ne uspeva.
Međutim papa umire brzo nakon te odluke u martu
1378
, pa kardinali u Rimu biraju novog papu. Rimska svetina se bojala da ?e biti izabran Francuz za papu, jer su ve?ina kardinala bili Francuzi zaslugom papa Francuza.
Rimska svetina opkoljava Vatikan i vr?i pritisak zahtevaju?i izbor Italijana. Novi papa je bio Italijan papa
Urban VI
.
Novi papa zamera se kardinalima smanjuju?i im mogu?nost prihoda. Francuski kardinali napu?taju Rim i progla?avaju ni?tavnim izbor Urbana VI zbog pritiska rulje. Oni biraju svoga papu
Klementa VII
.
Francuski kardinali tra?e podr?ku Charles V, ?to ovaj i prihvata i zabranjuje bilo kakvu poslu?nost italijanskom papi. Pre te Charlesove odluke teolo?ki fakultet pariskog univerziteta savetovao je Charlesa da ne donosi nagle odluke.
Taj period dvojstva papa zove se
Zapadna ?izma
i trajao je oko 40 godina (
1378
?
1417
)