Glavni ?lanak: Historija Bosne i Hercegovine

U starom veku dana?nju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali Iliri . Bila je sastavni deo Rimskog carstva . U VII veku su je naselili Sloveni . Bosna se pod tim imenom po?inje spominjati od 958. u zvani?nim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana Kulin i Dubrova?ke republike (1189). Najve?i uspon je do?ivela za vreme Tvrtka I Kotromani?a , koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i Srbije . Stefan Vuk?i? Kosa?a se 1448 .

Osamostaljuje u Humu i progla?ava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod Osmansko carstvo 1463, a Hercegovina 1482 .Nastaje spajanje Bosne i Hercegovine. Ubrzo islam prihvataju slavenski stanovnici Bosne razli?itih vjera: pripadnici crkve bosanske, pravoslavci, rimokatolici. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilje?ili ?estio oru?ani sukobi, posebno između doma?ih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je Bosansko-hercegova?ki ustanak zapo?et jula 1875 . u Hercegovini. 1878 . na Berlinskom kongresu je odlu?eno da Austro-Ugarska ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. 1908 . Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. Gavrilo Princip je izvr?io atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda 28. juna 1914. Sarajevskim atentatom je otpo?eo Prvi svetski rat . Vije?e narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u Jugoslaviju . Za vreme Drugog svetskog rata bila je u sastavu tzv. Nezavisne dr?ave Hrvatske .

Od 1945 . do 1992 . je federalna Republika Jugoslavije . Nezavisna je od 6. aprila 1992. 1992- 1995 . Nakon progla?enja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini po?inje rat jer etni?ki Srbi ne priznaju rezultate referenduma na kojem je ve?inom glasova Hrvata i Bo?njaka BiH izglasana neovisnost. Rat je zavr?en Dejtonskim mirom kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvani?ni naziv dr?ave Bosna i Hercegovina. ?ine je dva entiteta i jedan distrikt: Federacija Bosne i Hercegovine koja obuhvata 49% teritorije, Republika Srpska koja obuhvata 47% teritorije BiH. 2005 i distrikt Br?ko (oko 4% teritorije BiH)

Glavni ?lanak: Institucije Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je po svom dr?avnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republi?kog karatera, iako BiH ne funkcioni?e niti se defini?e kao republika zbog slo?enosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992 ., nakon ?to se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFRJ , iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu po?ela sastavljati od 14. decembra 1995 . godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma , koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je Sarajevo .

Evropski parlament bira visokog predstavnika . Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Miroslav Laj?ak iz Slova?ke . Predsjedni?tvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri ?lana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedni?tva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bo?njaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srbina. ?lan predsjedni?tva sa najvi?e glasova obi?no postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavaju?eg Vije?a ministara imenuje predsjedni?tvo, a odobrava Parlamentarna skup?tina. Predsjedavaju?i zatim imenuje ministre.

Parlamentarna skup?tina je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Dom naroda i Predstavni?ki dom .

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvi?a i kona?na instanca u pravnim pitanjima i broji devet ?lanova: ?etiri se biraju iz Predstavni?kog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skup?tine Republike Srpske, a tri ?lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konzultacija sa Predsjedni?tvom zemlje. Dr?avni sud Bosne i Hercegovine ima 9 ?lanova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalisti?kog djela i suda za obra?anje javnosti.

Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa politi?kih struktura nakon dr?avne vlade . Najva?nija od ovih podjela je organizacija dr?ave po entitetima ( Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine . Federacija Bosne i Hercegovine raspola?e sa 51% povr?ine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u Dejtonskom sporazumu 1995 . godine, zbog ogromnih promjena u etni?koj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je ve?inom bilo zbog nasilnog etni?kog ?i??enja lokalnog bo?nja?kog i hrvatskog stanovni?tva, a u dijelovima Federacije politi?kim izborom lokalnog srpskog stanovni?tva.

Od 1996 godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi zna?ajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom dr?avnom ujedinjena, entiteti jo? uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Br?ko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budu?nosti za Bosnu i Hercegovinu. Tre?i nivo politi?ke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su kantoni . Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etni?ki mje?oviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se o?uvala prava svih naroda.

Zadnji nivo politi?ke podjele Bosne i Hercegovine su op?ine . Zemlja se sastoji od 137 op?ina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I op?ine također imaju svoju vladu i slu?be, i uglavnom su obrazovane oko najzna?ajnijeg grada ili mjesta u podru?ju. Svaki kanton sastoji se od nekoliko op?ina. Op?ine se dijele na mjesne zajednice .

Osim entiteta, kantona, i op?ina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih sedam tzv. slu?benih gradova . To su: Banja Luka , Biha? , Jajce , Mostar , Zenica , Sarajevo i Isto?no Sarajevo . Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u op?inama istog imena, dok se Sarajevo i Isto?no Sarajevo sastoje od nekoliko op?ina. Gradovi također imaju svoju vladu, ?ija mo? je između vlade op?ina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj). U procesu je i prerastanje grada Tuzla u osmi sluzbeni grad Bosne i Hercegovine.

Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

1. Unsko-sanski kanton
2. Posavski kanton
3. Tuzlanski kanton
4. Zeni?ko-dobojski kanton
5. Bosansko-podrinjski kanton
6. Srednjobosanski kanton
7. Hercegova?ko-neretvanski kanton
8. Zapadnohercegova?ki kanton
9. Sarajevo kanton
10. Kanton 10

Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:

• 1 Nadbiskupija :
  • Vrhbosanska nadbiskupija
• 3 Biskupije :
  • Mostarsko-Duvanjska biskupija
  • Banjolu?ka biskupija
  • Trebinjsko-Mrkanska biskupija

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije franjeva?ke provincije :

• Franjeva?ka provincija Bosna Srebrena
• Hercegova?ka franjeva?ka provincija

Bosna i Hercegovina je smje?tena na zapadnom Balkanu , a grani?i s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa Srbijom i Crnom Gorom na istoku.

Najve?i dio teritorija ?ine planine i visoki kr?, pokriveni ?umama i pa?njacima. Najvi?i vrh je Magli? (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoa?ka jezera ubrajaju se Kukavi?ko jezero , Bora?ko jezero , Modra?ko jezero itd. Bu?ko jezero je najve?e (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je Bosna (koja se nalazi isklju?ivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa , javor , grab , bagrem , klen , u sredi?njem bukva , grab, javor , smreka , jasen itd., a u ju?nom dijelu postoji makija .

Grad Neum u Hercegova?ko-neretvanskoj ?upaniji je jedini izlaz na more.

Klima u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u sredi?njem planinska, dok je u ju?nom dijelu klima mediteranska . Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smje?teni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smje?tena pokraj kr?kih polja. Najve?i gradovi BiH su Banja Luka , Zenica , Mostar , Sarajevo i Tuzla .

Najve?i gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., podru?je utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

Postoji sedam va?nijih rijeka u Bosni i Hercegovini:

• Drina je najdu?a rijeka Bosne i Hercegovine koja te?e kroz isto?ni dio zemlje i na mnogim mjestima ?ini granicu između Bosne i Srbije. Drina proti?e kroz gradove Fo?a, Gora?de i Vi?egrad.
• Sava je najdu?a rijeka koja proti?e kroz Bosnu i Hercegovinu i ?ini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Br?ko, Bosanski ?amac i Bosanska Gradi?ka.
• Bosna je najdu?a doma?a rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime.
• Una proti?e sjeverozapadnim dijelom Bosne du? zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Proti?e kroz grad Biha?.
• Sana proti?e kroz Sanski Most i Prijedor i na sjeveru se uliva u Unu.
• Vrbas te?e na sjever kroz centralni dio Bosne i proti?e kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu
• Neretva je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja te?e na jug od Jablanice do u??a u Jadransko more . Na rijeci se nalazi grad Mostar.
• Ukrina je najve?a rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom proti?e kroz Republiku Srpsku. Proti?e kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda.
• Usora je najve?a leva pritoka Bosne kod Doboja i proti?e kroz Blatnicu i Tesli?. Izvire ispod planine O?au?.
• Spre?a desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod ?ekovi?a, kod manastira Papra?a i proti?e pored Tuzle, Gra?anice i Petrova.
• Krivaja je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovi?a.

Najve?e jezero u dr?avi je Bu?ko jezero kod Tomislavgrada.

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove pokrajine (neke se i preklapaju međusobno):

• Bosna (međe joj ?inu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
• Bosanska Krajina (preklapa se s Turskom Hrvatskom , naziv je uveden u 19. stolje?u )
• Cazinska Krajina (od Une na zapad)
• Donji Kraji
• Hercegovina (na sjeveru Zavr?je i Neretva , na istoku Crna Gora , na zapadu Zavr?je, na jugozapadu Sinjska i Imotska krajina , na jugu

Dubrova?ko podru?je )

• Posavina
• Semberija (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju Sava i Drina )
• Turska Hrvatska (kraj zapadno od rijeke Vrbas , ju?no od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
• Zavr?je ( Tropolje : Livanjski, Duvanjski i Glamo?ki kraj)

Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i ?ivotinjskim svetom. Biosfera BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina povr?ine BiH je pod ?umom, a posebno njene planine. Zbog ograni?ene pristupa?nosti svet prirode je malo ugro?en, a stani?ta retkih biljaka i ?ivotinja su o?uvana. U BiH ?ive mnoge ?ivotinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U Nacionalnom parku Sutjeska nalazi se pra?uma Peru?ica , jedna od najve?ih od onih koje su se do danas odr?ale. U podru?ju Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipi?ne su ?ume hrastova i bukvi . Na visinama od oko 1500 metara rastu ?ume bukvi, smr?a , jela i borova . Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Me?avina svih ovih vrsta drve?a se javlja jo? na ni?im visinama i nastavlja u vi?im. U ovom slu?aju govorimo o takozvanom podru?ju ilirske flore.

Na svim podru?jima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, timijana i valerijane . Pored ovih vrsta tu je i klasi?no alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale ru?enjem pe?ina, u kojima su prisutne biljke karakteristi?ne za hladnija planinska podru?ja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina Bjela?nica kod Sarajeva. U podno?ju planine javljaju se raznovrsni li??ari poput hrastova, hrastova kitnjaka , glogova i crnih bukvi . U vi?im predelima preovlađuju me?ovite ?ume bukvi i jela.

Orasi su rasprostranjeni u ni?im zonama jugoisto?ne Evrope. Na visokim planinama rastu ?empresi koji su neobi?no otporni na niske temperature. U prole?e na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipi?ni predstavnici vrsta su: ljubi?ica , lincura , narcis , kamilica , sremu? , jagor?evina itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati kre?njakom nude idealne uslove za rast orhideja , primjerice vrste crvena naglavica ( Cephalanthera rubra ) ili vimenjak ( Platanthera chlorantha ). Usled tople klime u ovom regionu rastu ljiljani . Tu su i retke vrste iz porodice tulipana , kao ?to su Tulipa biflora , rasprostranjena od Hrvatske do Albanije , ili Tulipa orphanidea , koja je retkost i koja opstaje zahvaljuju?i izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji zna?ajan broj endemskih vrsta. Bosanski ljiljan je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na kre?nja?kom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta Lilium jankae koja je dugo bila neklasifikovana.

Pojedine ?ivotinje koje su istrebljene ?irom Evrope odr?ale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste ?ivotinja razvile su se autohtono (nezavisno od ?ivotinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobi?ajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naro?ito interesantne; u ?istim planinskim jezerima o?uvane su ugro?ene riblje vrste. U rezervatu Hutovo blato ?ive jegulje . Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i mo?vare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge ?ivotinjske vrste, poput rakova .

Zmije koje ?ive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica o?uvan je u bosanskim planinama. Zelena ?unja ?ivi u listopadnim ?umama, a crna ?unja u ?etinarskim. Le?inari su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su suri orlovi (karakteristi?ni za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetru?ke (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi ?ive u podru?ju Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najve?a ?ivotinja BiH je ugro?ena vrsta mrkih medveda.

Poslije Makedonije , Bosna i Hercegovina je bila najsiroma?nija republika u socijalisti?koj Jugoslaviji .

Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uni?tile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila 1996 .- '98. , ali rast se znatno usporio 1999 . godine. BDP je i dalje duboko ispod razine 1990 . godine.

Nezaposlenost je 2002 . godine iznosila 41%.

U Posavini se uzgajaju ?itarice i industrijske biljke, a od doma?ih ?ivotinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smje?tena kod Neretvinog donjeg toka, uzgaja se vinova loza te rano povr?e i vo?e . U bre?uljkastom dijelu uzgajaju se ?ljive, jabuke i sli?no vo?e, te povr?e. U gorsko-planinskom zavi?aju ?esto se uzgaja tek malobrojno povr?e i vo?e, no sto?arstvo je veoma razvijeno.

Glavni ?lanak: Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 2013.

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, ?ivi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85?% u Federaciji BiH, 34,79?% u Republici Srpskoj i 2,95?% u Distriktu Br?ko. Najve?u etni?ku zajednicu ?ine Bo?njaci , koji sa 50,11?% stanovni?tva ?ine i apsolutnu ve?inu.

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) Muslimani (kasnije pod imenom Bo?njaci ), 1.366.104 (31.21%) Srba i 760.852 (17.38%) Hrvata , 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etni?ku: 88% Hrvata su katolici , 90% Bo?njaka su muslimani , a 99% Srba su pravoslavci . U Bosni i Hercegovini ?ivjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljede?i: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, ?esi - 590, Talijani - 732, ?idovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisu?a ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovni?tva se preselilo.

• 1981 . 4.124.256 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Muslimani 39.5?%, Srbi 32?%, Hrvati 20.4?% i drugi.
• 1971 . 3.746.111 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Muslimani 39.6?%, Srbi 37.2?%, Hrvati 20.6?% i drugi.
• 1961 . 3.277.948 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srb 42.9?%, Muslimani 25.7%, Hrvati 21.7?% i drugi.
• 1953 . 2.847.790 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srbi 44.4?%, Muslimani 31.3?%, Hrvati 23?% i drugi.
• 1948 . 2.565.283 stanovnika.
  • Etni?ki sastav: Srbi 41.6?%, Muslimani 34.7?%, Hrvati 22.6?% i drugi.

Prema procjeni CIA World Factbook, prosje?an ?ivotni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za mu?karce 74.92, za ?ene 82.34 godine. Prosje?na starost iznosi 39 godina. Gusto?a je 78 stanovnika po km ² .

Glavne vjere su islam (45-50%) i kr??anstvo (ukupno 45% - pravoslavci 30%, katolici 15%). Ireligioznost iznosi 29%.

Prirodni prira?taj iznosi oko 5% te stanovni?tvo raste otprilike 0.45% godi?nje. 18.9% stanovni?tva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje Balkana , a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim podru?jima ljudske djelatnosti, a uklju?ivala je muziku, knji?evnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku , jedina zemlja u regiji, koja je dala vi?e od jednog dobitnika presti?ne Nobelove nagrade : Vladimir Prelog dobio ju je za hemiju, a i Ivo Andri? za knji?evnost. Glavni grad Sarajevo je bio doma?in 14. Zimskih olimpijskih igara , koje su bile ne samo dru?enje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

Glavni ?lanak: Bosanskohercegova?ka muzika

Muzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mje?avina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susre?u najrazli?itiji motivi i ?anrovi. Naj?uvenija je ipak sevdalinka , ljubavna pjesma karakteristi?nog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romanti?ni tekst melankoli?nog ugođaja. To ni ne ?udi, jer je u osnovi arapske rije?i "sevdah" - ljubav.

Glavni ?lanak: Bosanskohercegova?ka knji?evnost

Bosansko-hercegova?ku knji?evnost ?ine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih knji?evnika kod nas. Ivo Andri? je najzna?ajniji predstavnik doma?e knji?evnosti i dobitnik Nobelove nagrade za knji?evnosti 1961 godine za "kompletan knji?evni opus o historiji jednog naroda" . Vrhunac tog rada je bio roman " Na Drini ?uprija " . Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se Alhamijado knji?evnost .

Glavni ?lanak: Bosanskohercegova?ki film

Posebno zna?ajan dio kulturnog stvarala?tva Bosne i Hercegovine otpada na bosansko-hercegova?ki film . Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetlje?a nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najzna?ajnije teme iz NOB-a, uklju?uju?i tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i doma?ih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "Valter brani Sarajevo"). Ipak, prvi pravi uspjesi doma?eg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na ra?un socijalisti?kog dru?tva, a povremeno bi se na?lo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretpla?eni autori iz drugih centara.

Nakon zati?ja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvarala?tvo u Bosni i Hercegovini se poja?ano budi i otprve donosi fantasti?ne rezultate. Filmski re?iser Danis Tanovi? je 2002 . godine dobio popularnog Oskara, presti?nu nagradu Ameri?ke filmske akademije za film " Ni?ija zemlja " u kategoriji najbolji strani film. Ogromnu popularnost je stekao i film Remake u re?iji Dine Mustafi?a rađen po scenariju Zlatka Top?i?a iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pa?nju je imao i film Pjera ?alice " Gori vatra " , kao i njegov sljede?i projekt, film " Kod amid?e Idriza ". Sli?no je i sa filmom " Ljeto u Zlatnoj Dolini " Srđana Vuleti?a, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film " 10 minuta " re?isera Ahmeda Imamovi?a, koji je dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002 . godine. Posebnu pa?nju je dobio film Grbavica re?iserke Jasmile ?bani? koji je nagrađen Zlatnim medvjedom na festivalu Berlinale 2006 . godine. Film Ostavljeni iz 2010. godine, re?isera Adisa Bakra?a i scenariste Zlatka Top?i?a također ostvaruje veliki uspjeh, sjajno je primljen kod publike i kriti?ara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mu?ku ulogu.

Va?no je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalima , koji ima pravoslavnu crkvu, d?amiju i katoli?ku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najzna?ajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada , tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz ?panije . Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata sru?en ili uni?ten tokom vremena, posljednji put tokom rata u BiH (1992?1995). Među najzna?ajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu d?amiju i Carevu d?amiju u Sarajevu, Alad?a d?amiju u Fo?i, Ferhadija d?amiju u Banja Luci, d?amije u Mostaru , Travniku i Livnu , te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru , Most Mehmed-pa?e Sokolovi?a u Vi?egradu , Arslanagi? most u Trebinju , te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci Bistrici u Livnu .

Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoli?ke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmoni?no uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoli?ke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Biha?u, dok su najzna?ajniji samostani franjeva?ke provincije Bosna srebrena u Fojnici, Visokom, Kre?evu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoli?ke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (ba? kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalisti?ki stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u ?irokom Brijegu, ?apljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previ?e od sli?nih crkvenih objekata u Srbiji, ?to upu?uje na ?injenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova sli?ne motive, koji podsje?aju na gradnju u Italiji , Francuskoj i Dalmaciji . Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u Sarajevu , Banja Luci , Mostaru , Tuzli , Trebinju , Livnu i Bosanskoj Krupi . Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopo?ana, Mile?eva ili Gra?anice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pe?at. Primjer je Crkva Svetoga Vasilija Ostro?kog u Isto?nom Sarajevu.

U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. Dnevni Avaz je najtira?niji list u zemlji i mje?avina dnevnika i tabloida, Oslobođenje ba?tini bogatu tradiciju politi?kog novinarstva kod nas, dok su banajlu?ke Nezavisne novine jedinstven glas anga?iranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmi?ni politi?ki magazini, među kojima su BH Dani , Slobodna Bosna , Ljiljan , Start i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske ku?e Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ( BHTV 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije FTV u Federaciji i Televizije Republike Srpske RTRS u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti OBN , NTV Hayat , ATV , BN TV i Pink BH , a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u ve?im gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Biha?, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgu??om mre?om dr?avnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju naj?iri sloj slu?ateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadr?ajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog ?ega se radijski program u BiH jo? uvijek mo?e nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadr?aje, sastavljene po principu: red doma?e muzike, red vijesti i pri?e iz studija.

Glavni ?lanak: Filatelija u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne po?te sa samostalnim po?tanskim izdanjima:

• Bh. po?ta sa sjedi?tem u Sarajevu,
• Hrvatska po?ta Mostar, sa sjedi?tem u Mostaru i
• Po?ta Republike Srpske sa sjedi?tem u Banjoj Luci.

Ove po?te izdaju povremeno zajedni?ka izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelisti?ke organizacije pod nazivom EUROPA .

Banjalu?ki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski ?ampion u rukometu . Sarajevski ko?arka?ki klub Bosna je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko ko?arka?ko prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski ?ampion. Fudbalski klub Sarajevo , Fudbalski klub ?eljezni?ar i Fudbalski klub Vele? su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki ?uveni bosanskohercegova?ki sporta?i su Abas Arslanagi?, Asim Ferhatovi?, Ivan "Ivica" Osim, Mirza Deliba?i?, Safet Su?i?, Miroslav "?iro" Bla?evi?, Du?an "Du?ko" Bajevi?, Sergej Barbarez, Jasna Merdan-Kolar, Bla? Sli?kovi?, Zvonimir "Noka" Serdaru?i?, Vahid Halilhod?i?, Boro Primorac, Meho Kodro, Edin D?eko, Elvir Boli?, Mirsad Hibi?, Ivan ?urkovi?, Zoran Savi?, Muhamed Konji?, Savo Milo?evi?, Amel Meki?, Enver Mari?, Larisa Ceri?, Muhamed Toromanovi?, Elvir Balji?, Vedad Ibi?evi?, Mehmed Ba?darevi?, Kemal Me?i?, Enid Tahirovi?, Miralem Pjani?, Emir Spahi?, Refik ?abanad?ovi?, Sabahudin Delali?, Senjanin Maglajlija, Jasmin Mrkonja, Denijal Piri?, Enver Koso, Fahrudin Omerovi?, Muhamed Muji?, Milorad Karali?, Markica Dodig, Slađana Goli?, Radmilo Mihajlovi?, Zlatan Arnautovi?, Mirsad Terzi?, Ljupko Petrovi?, Elvir Krehmi?, Ognjen Koroman, Vlatko Markovi?, Tomislav Piplica, Irfan Smajlagi?, Josip Katalinski, Mensur Peljto, Eldin Jela?kovi?, Anel Hidi?, Zijad "Zijo" Poljo, Mario Stani?, Halid Demirovi?, Ajdin Pa?ovi?, Dragomir "Dragan "Okuka, dr.Neboj?a Popovi?, Marjan Bene?, Anton Josipovi?, Damir Mulaomerovi?, Sanda Dubrav?i?-?imunjak, Damir Mr?i?, Josip Glava?, Boris ?ivkovi?, Haris Brki?, Kasim Kamenica, Predrag Pa?i?, Kenan Bajramovi?, Husnija Fazli?, Predrag Nikoli?, Edhem ?ljivo, đorđe Lavrni?, Zlatan Bajramovi?, Faruk Had?ibegi?, Dragan Peri?, Nikola Niki?, Sejo Bukva, D?evad Alihod?i?, Vladimir Petkovi?, Bibija Kerla, Damir Doborac, Zdravko Govedarica, Drago "Mi?o" Smajlovi?, Borki Predojevi?, Zlatan Sara?evi?, Vedin Musi?, Hamza Ali?, Danijel ?ari?, Hasan Salihamid?i?, Sabahudin Bilalovi?, Islam đugum, Tima D?ebo, Slobodan Janju?, Vesna Bajku?a, Zdenko Ko?ul, Mladen Bojinovi?, Mirza Vare?anovi?, Bojan Bogdanovi?, Adnan Harmandi?, Vuka?in Vi?njevac, Ivan Ivan?i?, Jasmin Huki?, D?evad ?e?erbegovi?, Izet Hajrovi?, Gordan Firi?, Ivan Ljubi?i?, Damir Radon?i?, đuro Kod?o, Kenan Hasagi?, Velimir Petkovi?, Ned?ad Fazlija, Sa?a Starovi?, Adnan ?ati?, Zoran Planini?, Josip Bukal, Bilal ?uman, Predrag Danilovi?, Aleksandar đuri?, Bari?a Krasi?, Dra?enko Nini?, Bakir Be?irevi?, Haris Mujezinovi?, Boris ?ivkovi?, Edin Ba?i?, Stanko Bara?, Rade Bogdanovi?, Lejla Hrelja, Behudin Ba?ovi?, Ivan Sokolov, Silvana Mirvi?, Zoran Martinovi?, Sejad Salihovi?, Almira Brki?, Ena Zekovi?, Marin ?ili?, Emir Mutap?i?, Radoje đeri?, Nenad Markovi?, Edhem Sir?o, Alen ?koro, Mirza Teletovi?, Svetlana Kiti?, Almir Turkovi?, Henry Domercant, D?elaludin Muharemovi?, Darko Martinovi?, ?eljko Petrovi?, Sabit Had?i?, Ivana Ninkovi?, D?evad Poturak, Vlatko Glava?, Mara Laki?, Vuka?in Stojanovi?, Razija Mujanovi?, Risto Vidakovi?, Adnan Ja?ki?, Ivica Grli?, Nermin Ba?ovi?, Mehmed Skender, Mirza Me?i?, Nihad đedovi? i Sead Hasanefendi? .

Postoje cestovni, ?eljezni?ki, rije?ni (rije?na luka Bosanski Brod ) te zra?ni promet. U BiH cestovni promet je lo?e razvijen zbog nepristupa?nog reljefa u njezinom sredi?njem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

• Republika Srpska
• Federacija Bosne i Hercegovine
• Br?ko distrikt

• Podaci o BiH - CIA objavljeni u "World Factbook 2004" Arhivirano 2018-03-15 na Wayback Machine-u
• BHtourism.ba Arhivirano 2011-02-22 na Wayback Machine-u
• Centralna Banka Bosne i Hercegovine Arhivirano 2006-11-06 na Wayback Machine-u
• Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
• OSCE Misija u Bosni i Hercegovini Arhivirano 2010-12-25 na Wayback Machine-u
• Ured visokog predstavnika
• "Bosna i Hercegovina", serijal Putnici , Al Jazeera : prvi dio (4. 5. 2022), drugi dio (11. 5. 2022), tre?i dio (18. 5. 2022), ?etvrti dio (25. 5. 2022) ( YouTube )