Var?ava Warszawa
Var?ava
Zastava Grb
Koordinate : 52°13′N 21°02′E  /  52.217°N 21.033°E  / 52.217; 21.033
Dr?ava	Poljska
Vojvodstvo	Mazovjecko
Osnivanje	13. stolje?e
Glavni grad Poljske	1596.
Vlast
-  Vrsta	skup?tina grada
-  Gradona?elnik	Rafał Trzaskowski
Povr?ina
-  Ukupna	516,90 km²
Visina	78 - 115 m
Najve?a visina	138 m
Najmanja visina	75,6 m
Stanovni?tvo ( 2014. )
-  Grad	1.729.119 [1]
-  Gusto?a	3.334 stanovnika/km² [2]
- Metropolitansko podru?je	oko 3.350.000
-  Gusto?a metro podru?ja	549.19 stanovnika/km²
Po?tanski broj	00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja)
Pozivni broj	+48 22
Gradovi prijatelji	Astana , Berlin , Chicago , Dusseldorf , Den Haag , Hamamatsu , Hanoi , Kijev , Moskva , Pariz , Riga , Seul , Sankt-Peterburg , Taipei , Tel Aviv , Toronto , Be? , Vilnius
Registarske oznake	WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY
Slu?bena stranica um.warszawa.pl

Var?ava ( polj. Warszawa ) je grad u sredi?njoj Poljskoj , ?iji je od 1596. godine glavni grad . Također je i va?an znanstveni, kulturni i politi?ki centar. U Var?avi se nalaze parlament, predsjedni?ka pala?a i poljska vlada. Osim ?to je najve?i grad u Poljskoj, Var?ava je i sredi?te Mazovjeckog vojvodstva .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Var?ava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m . Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvi?enja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Var?ava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Balti?kog mora .

Klima [ uredi | uredi kod ]

Klima Var?ave je vla?na kontinentalna . Srednja godi?nja temperatura oscilira 9,2 stupnjeva Celzijusa (-1,9 °C u sije?nju i 20,0 °C u srpanju). Godi?nja koli?ina padalina ne prelazi 584 mm, a najvla?niji mjesec u godini je srpanj. ^[3]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Var?ava je kroz povijest pro?la kroz razne dramati?ne trenutke i grad je nekoliko puta ru?en od raznih osvaja?a. Zbog toga ga ?esto zovu "Gradom feniksom ".

Prvi put se Var?ava spominje u 13. stolje?u, da bi se s vremenom razvila u veliko trgova?ko sredi?te, te je dobio gradska prava (Magdebur?ke ovlasti) 1334. godine. Bila je Mazovjecko vojvodstvo do 1596. godine kada je kralj Sigismud premjestio prijestolnicu iz Krakova i var?ava je postala glavnim gradom Poljske. Nakon ?to su je opsjedali ?vedska i Prusija od 1655. ? 56., grad su 1794. godine opusto?ili Rusi koji su pobili i veliki broj stanovnika.

Nakon podjele Poljske postala je dio Pruske, a od 1817. godine glavnim gradom Velikog var?avskog vojvodstva. Nakon Be?kog kongresa je pripala Rusiji, a godine 1918., nakon Prvog svjetskog rata , je u njoj progla?ena nezavisnost Poljske.

U Drugom svjetskom ratu je te?ko stradala kada su je 1939. godine bombardirali Nijemci . ?idovsko stanovni?tvo je smje?teno u geto gdje je bilo sustavno izgladnjivano i mu?eno, sve dok nekolicina pre?ivjelih nije 1943. godine podigla ustanak . Neuspje?ni ustanak je potrajao 63 dana, a nacisti?ka odmazda je bila stra?na i ubijeno je vi?e od 250.000 stanovnika. Godine 1944. je poljski pokret otpora podigao ustanak protiv Nijemaca , ali je pomo? sovjetskih trupa izostala pa je Var?ava razorena do temelja.

Nakon rata uslijedio je komunisti?ki re?im kojim je dominirao utjecaj SSSR -a. Grad je u potpunosti obnovljen tako da su povijesne pala?e pretvorene u stambene komplekse, a izgrađene su i tipi?ne građevine "isto?nog bloka" kao ?to je Pala?a kulture i znanosti. God. 1955. godine je u njemu potpisan Var?avski pakt .

Povijesna jezgra Var?ave uvr?tena je 1980. godine na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Europi . Papa Ivan Pavao II. je 1983. godine podr?ao trgova?ko udru?enje Solidarnost i rastu?i anti-komunizam. ^[4] Nakon demokratskih promjena u Poljskoj 1995. godine izgrađena je podzemna ?eljeznica u Var?avi. Nakon ?to je Poljska postala ?lanicom Europske unije, 2004. godine do?ivljava najve?i gospodarski procvat u povijesti.

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. godine otvoreno je nogometnom utakmicom u Var?avi.

Dana?nja Var?ava [ uredi | uredi kod ]

Samouprava [ uredi | uredi kod ]

Zajedno s transformacijom sustava, u Var?avi se vra?a var?avska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o dru?tvenom uređenju Var?ave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Var?ave izabrali su svoje predstavnike za sedam op?ina. Za predsjednika skup?tine grada Var?ave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vr?io ovu funkciju od 27. sije?nja 1990. godine. Var?ava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. o?ujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih op?ina. U travnju 1995. godine po?inje s radom Var?avski metro . Prvi gradona?elnik Var?ave po novom ustavu postao je Lech Kaczy?ski .

Administrativna podjela [ uredi | uredi kod ]

Od kolovoza 1994. Var?ava je savez 11 op?ina: Var?ava-centar, Var?ava-Bialolenka (Warszawa-Białoł?ka), Var?ava-Targuvek (Warszawa-Targowek), Var?ava-Rembertuv (Warszawa-Rembertow), Var?ava-Vaver (Warszawa-Wawer), Var?ava-Vilanov (Warszawa-Wilanow), Var?ava-Ursinuv (Warszawa-Ursynow), Var?ava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Var?ava-Ursus (Warszawa-Ursus), Var?ava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Var?ava-Bielani (Warszawa-Bielany). Zbog reformi uvedenih 27. listopada 2002. Var?ava predstavlja samo jednu op?inu. Osim toga, granice Var?ave pro?irile su se tako da je Var?ava dobila nadle?nost i nad dotada?njom posebnom op?inom Vesela (Wesoła)

Trenutno je Var?ava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograni?enu samoupravu.

Najva?nija prigradska naselja Var?ave su:

Gradona?elnik [ uredi | uredi kod ]

U skladu s Var?avskim ustavom, od 27. listopada 2002. gradona?elnik Var?ave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovla?tenja gradona?elnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasni?tvom grada, kao i nadzor nad skup?tinama op?ina Var?ave.

Gradska skup?tina [ uredi | uredi kod ]

U gradskoj skup?tini Var?ave zasijeda 60 vije?nika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake ?etiri godine. Kao i ve?ina ostalih organa samouprave, gradska skup?tina se dijeli na komisije.

Odluke skup?tine obi?no se donose ve?inom glasova, a potom se ?alju gradona?elniku na potvrđivanje. Ako gradona?elnik stavi veto na odluku, skup?tina ima rok od 30 dana do dono?enja nove odluke koju treba usvojiti dvotre?inskom ve?inom. Svaka od 18 op?ina Var?ave poseduje posebnu skup?tinu op?ine.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Povijesno sredi?te Var?ave
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava
Godina uvr?tenja	1980. (4. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:30

Povijesno sredi?te Var?ave ( Starego Miasto ) uvr?teno je 1980. godine na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Europi kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog sredi?ta grada koje sadr?i primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stolje?a. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne ku?e, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

Ju?no od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge neoklasicisti?ke pala?e, Predsjedni?ka pala?a i kampus Var?avskog sveu?ili?ta. Pala?a u Wilanowu ( Pałac w Wilanowie ), biv?a rezidencija kralja Ivana III. Sobjeskog , ima prekrasnu baroknu arhitekturu i parkove . ^[5]

Najstariji park je Saski vrt ( Ogrod Saski ) koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najve?i gradski park su Kraljevske toplice ( Park Łazienkowski ) iz 17. stolje?a (3 km ju?nije od Starog grada) koje su dobile dana?nji izgled u 18. stolje?u. ^[6]

Groblje Pow?zki je najve?e u Europi, a obli?nja Ulica Okopowa je jedno od najve?ih ?idovskih grobalja u Europi. Od ostalih ?idovskih spomenika sa?uvana je Sinagoga No?yk, ?idovsko kazali?te, Siroti?te Janu?a Kor?aka i slikovita Ulica Pro?na.

Simbol grada, Var?avska sirena, koja se nalazi i na gradskom grbu od 14. stolje?a, se mo?e prona?i posvuda po gradu.

U Var?avi se nalazi Narodna Filharmonija, ali mu nedostaje koncertna dvorana, zbog ?ega se velike glazbene sve?anosti uglavnom odr?avaju u Kongresnoj dvorani.

• 
  Var?avski Barbakan (1548.)
• 
  Barsova strana Glavnog trga ( Rynek Starego Miasta )
• 
  Dvorski trg ( plac Zamkowy w Warszawie )
• 
  Kraljevski dvorac ( Zamek Krolewski )
• 
  Katedrala sv. Ivana ( Katedra ?w. Jana )
• 
  Sigmundov stup ( Kolumna Zygmunta ) iz 1644.
• 
  Var?avska sirena na glavnom trgu
• 
  Vilanovska pala?a ( Pałac w Wilanowie )
• 
  Saski vrt ( Ogrod saski )
• 
  Pala?a na vodi u parku Kraljevske toplice ( Pałac na wodzie w Łazienkach Krolewskich )

Kazali?ta [ uredi | uredi kod ]

U Var?avi postoji oko 30 ve?ih kazali?ta. Među njima su najva?niji Narodno kazali?te (izgrađeno 1765. ) kao i Veliko kazali?te (osnovano 1778. ) koje je dom Poljskog narosnog kazali?ta i Opere. Zna?ajno je i Kazali?te Var?ava, koji je organizator eksperimentalnih predstava, te Pala?a kulture i znanosti, socijalisti?ka kopija moskovskog Sveu?ili?ta Ljomonosov iz 1955. godine.

Tijekom ljeta ve?ina var?avskih kazali?ta ne radi.

Muzeji i galerije [ uredi | uredi kod ]

U Var?avi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako dr?avni tako i privatni. U najva?nije spadaju: Znanstveni Centar Kopernik (Centrum Nauki Kopernik), Zahenta (Zach?ta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Wspołczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).

U najve?e spadaju Narodni Muzej ( Muzeum Narodowe ) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Vilanovskom dvorcu ( Pałac w Wilanowie )

Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Var?avskog Ustanka ( Muzeum Powstania Warszawskiego ).

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Dana 31. prosinca 2019. u Var?avi je ?ivjelo 1.790.658 ljudi. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:

Stanovni?tvo Var?ave kroz povijest: [ uredi | uredi kod ]

Poznati Var?avljani [ uredi | uredi kod ]

Promet [ uredi | uredi kod ]

Zbog ?tete koja je nastala u 2. svjetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo velike gu?ve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.

Tranzit [ uredi | uredi kod ]

Var?ava nema obilaznicu, a ve?i dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi na dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra, a druga treba postati dio autoceste A2 ( Berlin - Moskva )

Zra?ne luke [ uredi | uredi kod ]

Var?ava ima međunarodnu zra?nu luku Warszawa-Ok?cie, koja se nalazi 10 kilometara od u?eg centra grada, a ujedno je i najve?a u Poljskoj. Kroz tu zra?nu luku prođe preko 18,8 milijuna putnika godi?nje (2019.), a dnevno poleti oko 500 zrakoplova. Druga zra?na luka Warszawa-Modlin nalazi se 35 kilometara od centra koja godi?nje preveze 3 milijuna putnika.

Postoji jo? jedna aktivna zra?na luka u Var?avi (Warszawa-Bemowo). Nju koristi var?avski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.

Gradski prijevoz [ uredi | uredi kod ]

Sustav gradskog prijevoza grada Var?ave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i metroa .

• Autobusi

Var?ava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kru?i oko 1659 autobusa.

• Tramvaji

Prva tramvajska linija u Var?avi otvorena je 11. prosinca 1866. godine, a druga 26. o?ujka 1908. Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara ?ina, te 29 stalnih linija.

• Vlakovi

Prvi vlak u Var?avi po?eo je s radom 1849. godine. Danas je u Var?avi jedna od najve?ih ?elezni?kih petlji u Poljskoj . ?eljezni?ke veze dovode do mnogih gradova, npr. Gdanjsk , Szczecin , Wrocław , Łod? , Krakov , Lublin , Białystok i inozemstvu do Minsk , Moskva , Lavov , Kijev , Bratislava , Budimpe?ta , Be? , Milano , Prag i Berlin .

?port [ uredi | uredi kod ]

U Var?avi postoje dva poljska prvoliga?ka nogometna kluba, Legia i Polonia , kao i nekoliko manjih ?portskih klubova.

Popis najva?nijih ?portskih klubova u Var?avi:

• Legia Var?ava - nogomet , ko?arka , ma?evanje , odbojka
• Polonia Var?ava - nogomet , ko?arka , ?ah , atletika
• Var?avianka - rukomet , plivanje
• Gvardia Var?ava - nogomet , boks
• AZS AVF Var?ava - rukomet
• AZS politehnika Var?ava - odbojka
• MKS MDK Var?ava - odbojka , ?ah
• MOS Vola Var?ava - odbojka

U Var?avi postoji i hipodrom , nekoliko natkrivenih klizali?ta, nekoliko desetina natkrivenih bazena, teniskih terena, kao i dosta manjih i ve?ih ?portskih hala.

Var?ava je jedan od gradova u kojem je odr?ano Europsko prvenstvo u nogometu 2012.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Var?ava je najve?i sveu?ili?ni centar u Poljskoj. U njoj ima sredi?te 66 ?kola. U najve?e Var?avske ?kole spadaju:

• Var?avsko Sveu?ili?te (Uniwersytet Warszawski)
• Sveu?ili?te Kardinala Stefana Vi?injskiego (Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszy?skiego)
• Var?avska Politehnika (Politechnika Warszawska)
• Vojna Tehni?ka Akademija (Wojskowa Akademia Techniczna)
• Glavna Trgovinska ?kola (Szkoła Głowna Handlowa)
• Medicinska Akademija (Akademia Medyczna)

Studenti i u?enici vi?ih ?kola predstavljaju oko 29,2% populacije Var?ave. Njihov broj je 2002. godine pre?ao 500.000.

Trgovina [ uredi | uredi kod ]

Var?ava, a posebno var?avsko Srudmies?e ( ?rodmie?cie ), spada u najve?e poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine 2003. bilo je registrirano 268.307 poduze?a, a strani invenstitori su ulo?ili u grad preko 650 milijuna eura te godine. Var?ava proizvodi preko 4,1% poljskog BDP -a.

Sam grad je 2003. godine donosio 5.162.324 zlota zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.

Industrija [ uredi | uredi kod ]

Poslije Drugog svjetskog rata , komunisti?ke vlasti su odlu?ile napraviti od Var?ave va?an centar te?ke industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.

Institucije [ uredi | uredi kod ]

U Var?avi kao prijestolnici Poljske i najve?em njenom gradu, smje?tena su glavna sredi?ta ministarstava, kao i centri regionalnih i republi?kih institucija. Najpoznatije među njima su:

• Vrhovni Sud (S?d Najwy?szy)
• Nacionalni Administrativni Sud (Naczelny S?d Administracyjny)
• Narodna Banka Poljske (Narodowy Bank Polski)
• Tiskara vrijednosnih papira (Giełda Papierow Warto?ciowych)
• Televizija Poljska (Telewizja Polska)
• Radio Poljska (Polskie Radio)

U Var?avi su smje?tena veleposlanstva i konzulati drugih dr?ava.

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

Var?ava ima ugovore o partnerstvu s preko 30 gradova ?irom svijeta:

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

• Najdu?a ulica Var?ave je ulica Pulavska ( Puławska ), duga 10 km .
• Najdu?a ku?a je ku?a u Kijovskoj ( Kijowskiej ) ulici (508 m )
• Najvi?a građevina je Zamak Kulture i Znanosti ( Pałac Kultury i Nauki ) (234 m ).
• Var?avski podnevnik

Galerija fotografija [ uredi | uredi kod ]

• 
  Belvedere (biv?e sjedi?te predsjednika Poljske)
• 
  Pala?a Łazienkowski
• 
  Pala?a Łazienkowski
• 
  Frederic Chopin
• 
  Dvorac Ujazdowski
• 
  Pala?a u Wilanowu
• 
  Crkva Wizytek
• 
  Crkva Aleksander
• 
  Katedrala svetog Florijana
• 
  Var?avski zoolo?ki vrt

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Var?ava

• Slu?bena stranica ( polj. ) ( engl. )
• Slike Var?ave i Wilanowa
• Videosnimke Var?ave   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 10. svibnja 2006. ( Wayback Machine )
• Videosnimke Var?ave   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. rujna 2005. ( Wayback Machine )
• Turisti?ka stranica
• Kulturni spomenici   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 9. svibnja 2006. ( Wayback Machine )
• Var?ava prije rata
• Hoteli Var?ave   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine )
• Povijest i fotografije Var?ave

v  • u Svjetska ba?tina u Poljskoj Kulturna ba?tina (14) Sabirni logor Auschwitz (1979.) ? Drvene crkve u ju?noj Malopoljskoj (2003.) ? Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata 1) (2013.) ? Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) ? Crkve mira u Jaworu i ?widnici (2001.) ? Maniristi?ki samostan i hodo?asni?ki park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) ? Krakovsko staro mjesto (1978.) ? Teutonska utvrda u Malborku (1997.) ? Park Muzakowski 2) (2004.) ? Tarnowskie Gory , rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) ? Srednjevjekovni dio grada Toru?a (1997.) ? Povijesno sredi?te Var?ave (1980.) ? Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) ? Stari dio grada Zamo??a (1992.) Prirodna ba?tina (1) Nacionalni park Białowie?a 3) (1979.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Ukrajine   2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Njema?ke   3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Bjelorusije